Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić ekskluzivno je Vjesniku objavio podatke o rastu razine poduzetničke aktivnosti u Hrvatskoj tijekom 2006. godine, takozvani TEA indeks, koji je s 3,6 iz 2003. u 2006. porastao na 8,58, što Hrvatsku smješta na 18. mjesto među promatranim zemljama. Iznoseći planove restrukturiranja brodogradilišta i crne metalurgije, Vukelić najavljuje i snažnije poticanje rasta tekstilne industrije, te iznosi pojedinosti izvozne ofenzive.

• Vlada puno pozornosti poklanja malom i srednjem poduzetništvu. Kakvi su rezultati, koliko je novca otišlo u potpore i koliko je ljudi zaposleno?
- Riječ je o vrlo važnom sektoru za svaku zemlju, pa tako i za Hrvatsku, jer upravo on generira najviše novih radnih mjesta. U Hrvatskoj je 55 posto zaposlenih upravo u tom sektoru, poduzetništvo pokriva najveći broj tvrtki te najviše, s čak 60 posto, sudjeluje u izvozu. Bilježimo stalni rast novootvorenih poduzeća te stalni rast zaposlenosti. U malom i srednjem poduzetništvu je 2005. bilo zaposleno 422.543 osobe, a do rujna 2006. taj je broj narastao na 468.800, što je više od 40.000 novozaposlenih. Uspjeh je vidljiv prema faktorima koji mjere poduzetničku aktivnost, kao što je TEA indeks kojim se mjeri broj novonastalih tvrtki prema broju stanovnika. Taj koeficijent je u Hrvatskoj 2003. iznosio 3,6, u 2005. - 6,11, a u 2006. godini TEA indeks je dosegnuo 8,58, što je Hrvatsku visoko pozicioniralo u usporedbi s ostalim zemljama, smjestivši je s 42. na 18. mjesto. To je najbolji dokaz da smo pokrenuli poduzetništvo. Programi bespovratnih potpora, izgradnja poduzetničkih zona i povoljni krediti dali su vidljiv učinak. U tri godine dali smo oko 320 milijuna kuna bespovratnih sredstava za gradnju poduzetničkih zona i stigli do brojke od 284 zone. Do 2003. financirano je samo nekoliko desetaka zona s 84,5 milijuna kuna. U ovom je trenutku u poduzetničkim zonama aktivno 1260 poduzetnika i zaposleno više od 18.000 ljudi. Tijekom posljednje tri godine dodijelili smo 9551 potporu u iznosu od 396,6 milijuna kuna. Najveći dio potpora otišao je na nove tehnologije, nove proizvode, tehničko usklađivanje i inovacije - više od 14 posto. Pokrenuli smo i važan projekt povoljnoga kreditiranja, putem poslovnih banaka stvorili kreditni potencijal od pet milijardi kuna, a podijeljeno je 3,7 milijardi kuna kredita. Pokrenuli smo HAMAG (Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo op.) koja je u 2006. odobrila 174 jamstva. Za 2007. su za poduzetništvo opet predviđena znatna sredstva. Samo za bespovratne potpore namijenjeno je gotovo 125 milijuna kuna, 88 milijuna za razvoj poduzetničkih zona i pet milijuna kuna za razvoj clustera. Važno je reći da smo u tri godine potaknuli i financijski podržali osnivanje više od 20 clustera. Ostvareni napredak u razvoju poduzetništva prepoznat je i u Europskoj komisiji, a Bruxelles nas podržava i u stvaranju regionalnog centra za poduzetničku edukaciju upravo u Hrvatskoj.
 

• Vlada je donijela individualne planove za restrukturiranje brodogradilišta. Na čemu se temelje?
- Brodogradnja nije samo tradicija, nego ima i kvalitetan i visoko sofisticiran proizvod, brod, te 12.000 izravno zaposlenih, a čak 40.000 neizravno zaposlenih ljudi, veliku listu naručenih brodova, 2,5 milijarde dolara ugovorenih poslova. Stoga programom restrukturiranja treba dati način koji će dovesti do toga da brodogradilišta mogu proizvoditi brodove bez državnih poticaja i, naravno, bez gubitaka. To podrazumijeva i financijsku sanaciju, restrukturiranje i u vlasničkom smislu, kroz privatiziranje onih dijelova koji nisu izravna djelatnost brodogradnje, završetak procesa modernizacije i tehnološke obnove te sve ono što će pomoći brodogradilištima da stanu na svoje noge.

• Planovi su na konzultacije odaslani EK, vidjele su ih uprave brodogradilišta, podržali su ih sindikati. Zašto osnovne značajke planova nisu predočene javnosti?
- Nije riječ ni o kakvim tajnim podacima, ali ono što javnost zanima jest cijena, koliko će to sve koštati. A to još ne možemo znati, jer želimo još jednom, i s konzultantima koje smo angažirali, vidjeti jesu li ti planovi stvarno održivi, jesu li to stvarni iznosi. Dakle, konačnu cijenu znat ćemo nakon razgovora i konzultacija s EK-om. Ona sigurno neće biti mala, ali ako je Malta, da bi sačuvala 1600 radnika, u svoju brodogradnju uložila milijardu eura, onda i Hrvatska treba uložiti u svojih 12.000 izravno zaposlenih u brodogradnji. Također, brodogradilišta će se morati preorijentirati na druge vrste brodova, jer sada radimo najviše tankere, a tu nam najveća konkurencija dolazi iz Kine, Koreje, Tajvana i drugih istočnih zemalja kojima je teško konkurirati. Moramo ići na složenije brodove koji prevoze automobile, putnike i kontejnere, dakle, brodove koji imaju višu dodanu vrijednost.

• Kako je Vlada doživjela odustajanje ukrajinsko-hrvatskog investitora od kupnje Željezare Split?
- To što je Armko Smart napravio vrlo je neozbiljno. To se u poslovnom svijetu ne radi. Idemo na novi natječaj, na žalost izgubili smo vrijeme, ali je sreća ipak u tome što postoji interes za kupnju splitske željezare, jer je to atraktivna tržišna djelatnost. Program restrukturiranja crne metalurgije smo dovršili, izrađeni su održivi planovi poslovanja koji će sačuvati i radna mjesta u Sisku i radna mjesta u Splitu, a jamčit će opstanak te djelatnosti u Hrvatskoj.

• Najavili ste i novosti u tekstilnoj industriji?
- Riječ je o vrlo važnoj proizvodnji, osobito s obzirom na činjenicu da je ona u 90 posto izvozno orijentirana, a pribrojimo li joj kožarsku i obućarsku industriju, i s obzirom na 38.000 zaposlenih. Ova vlada se prva okrenula toj industriji te konkretnim sredstvima kroz trogodišnji plan podržala projekte te industrije. Međutim, to nisu dovoljna sredstva, iako smo tijekom tri godine uložili oko 200 milijuna kuna. Nedavna rasprava u Saboru je pokazala i svi smo suglasni da treba poduzeti još niz mjera i programa poticanja kako bi što više tekstilne industrije i radnih mjesta ostalo na životu.
 

• Kada se očekuje program razvoja?
- Program je pri kraju i mislim da ćemo već idućeg tjedna o toj strategiji početi raspravljati s poslodavcima i sindikatima. Želimo da se veća sredstva usmjere u nove tehnologije, u razvoj novih, vlastitih proizvoda koji neće biti jeftini, nego visokokvalitetni proizvodi koji imaju svoga kupca. Vlada će kroz svoju strategiju i sustav potpora učiniti sve da pruži šansu svakome u toj branši kako bi opstao na tržištu. Važno je da te projekte prepoznaju i menadžmenti kompanija te da se orijentiraju na razvoj novih proizvoda i ulaganje u nove tehnologije i inovacije.

• To je kao u turizmu, želimo elitni turizam, a sad i skuplju konfekciju?
- Mala smo zemlja i ne možemo graditi velike kapacitete u kojima ćemo s jeftinom radnom snagom i masovnom proizvodnjom jeftinijih proizvoda konkurirati zemljama Istoka.

• Što jamči da izvozna ofenziva nije strategija samo na papiru?
- To prije svega jamče svi projekti koje je ova vlada najavila, a koji su ili u realizaciji ili su dovršeni. Izvozna ofenziva nije nikakav predizborni trik, nego nastavak onoga o čemu sve vrijeme govorimo - okretanja industriji i proizvodnji bez koje nema stvaranja novih radnih mjesta. Izvoz je orijentacija i prema željezarama, brodogradnji, tekstilu i industriji. Uz ofenzivu je izravno vezano i poticanje ulaganja u Hrvatsku, bilo domaćih bilo vanjskih investitora, dakako, u nove proizvodnje s visokim tehnologijama. Osim toga, ovaj je projekt izradio tim stručnjaka iz svih institucija koje su okrenute prema izvoznicima. Važno je i to što ovaj dokument vrlo precizno definira kada će koja mjera doći na red, tko će je provoditi i tko će biti odgovoran. O tome će se podnositi izvješće Vladi, ali i izvoznicima. Uskoro ćemo pri Ministarstvu otvoriti ured izvozne ofenzive sa šest zaposlenih koji će se baviti samo realizacijom tog programa.

Branka Valentić