Član Predsjedništva HSS-a i saborski zastupnik Ante Markov zagovornik je radikalne reforme državne uprave, uvjeren da bez toga borba protiv korupcije neće dati prave rezultate. U razgovoru za Vjesnik podrobnije govori o mjerama koje za smanjenje korupcije HSS predviđa u svom izbornom programu, u kojem funkcioniranje pravne države zauzima jedno od ključnih mjesta. »Problem je u tome što sustav nije postavljen tako da građanima bude na pomoći, da im služi. Umjesto toga, izloženi su silnim pritiscima pa i poniženjima. Zato građani imaju osjećaj da se obraćaju neprijateljskom sektoru«, kaže Markov.

• Kako promijeniti to »neprijateljsko« okruženje?
- Kada »prevedete« sve što se iz Europske unije kroz razne direktive dostavlja Hrvatskoj, dobijete jednostavnu rečenicu: građanima moraju biti dostupne sve javne službe i servisi. Moraju im uvijek biti na raspolaganju. Da bi se stvorilo prijateljsko okruženje, nužne su sistemske promjene, jer će bez toga i građani u svakodnevnom životu, ali i poduzetnici, nailaziti na nepremostive prepreke. Vladin projekt Hitro.hr krasna je ideja na simboličnoj razini, ali u stvarnosti nije poduzetnicima od veće pomoći.

• Možete li konkretnije? Ovo se čuje i iz drugih stranaka, pa ispada da jedni od drugih prepisujete.
- Središnja država, koja kontrolira sve u javnoj upravi i servisima građanima, ali i gotovo sve aktivnosti u gospodarstvu, nije položila ispit. Jedna smo od najcentraliziranijih država u Europi i zato je nužna decentralizacija, što znači da se dio upravnih poslova »otme« središnjoj državi i prepusti lokalnoj samoupravi. Građanima treba omogućiti da na jednostavan način i tamo gdje im je najbliže obavljaju brojne poslove, poput dobivanja građevinskih dozvola i svih papira vezanih uz prava na gradnju, katastar... Upravnu decentralizaciju treba pratiti i ona financijska, ali bez novih nameta za građane, nego tako da ukupni porez na dohodak pripadne lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Bez toga se na terenu i neće moći organizirati učinkovita javna uprava.
 

• Visoko smo na ljestvici korumpiranih zemalja. Kako se boriti protiv jednog od najvećih moralnih i političkih zala?
- Kada korupcija uzme maha i raširi se, kao kod nas, po cijelom političkom i pravnom sustavu, državnoj upravi, zdravstvu ili školstvu, ona postaje »sistemska«. I sami joj zakoni često pogoduju, pa tako nastaje »grijeh struktura«. Zato borba protiv korupcije treba početi reformom državne uprave, što znači i uklanjanje korumpiranih dužnosnika od vrha do dna administrativne piramide. HSS predviđa i da se sva kaznena djela korupcije, ne samo u procesu privatizacije, proglase nezastarivima.

• Kako kontrolirati sve u toj nabujaloj piramidi?
- Nužno je uspostaviti cjelovit sustav nadzora svih mjesta najizloženijih mogućnosti korupcije. S pravom smo jako osjetljivi kada je riječ o sigurnosnim provjerama koje zadiru tamo gdje ne bi trebalo, ali tamo gdje su potrebne kao kruh, tamo ih nema. Cijeli diplomatski korpus, sustav gospodarenja državnom imovinom, sustav upravljanja u državnoj upravi u okviru kojeg se i posluje s građanima - sve su to posebno osjetljiva mjesta. Za njih su, mislim na visoke dužnosnike, nužne sigurnosne provjere. Nije riječ o provjerama koje bi otkrile tko je s kim bio i gdje se koga slikalo, nego o provjerama koje bi precizno utvrdile imovinsko stanje dužnosnika, dale ocjenu njegova karaktera te podatke o prethodnom radu i ponašanju.

• Koga bi se provjeravalo? Tko bi to radio?
- Provjeravalo bi se ponajprije sve ministre, zamjenike i pomoćnike ministara te one dužnosnike koji su izravno izloženi ili preko njih posredno prolaze veliki iznosi novca za javne potrebe. Provjere bi mogle biti u nadležnosti saborskog povjerenstva za utvrđivanje sukoba interesa.

• Smatrate li da bi građani imali povjerenja u povjerenstvo u kojem sjede političari, a političarima ionako najmanje vjeruju?
- Vjerujem da bi, jer u njemu nisu samo političari, nego i istaknuti javni djelatnici i predstavnici civilnog društva. Rad Povjerenstva ne bi se smio svesti samo na deponiranje imovinskih kartica dužnosnika i povremene rasprave o nekim slučajevima. Novom zadaćom, za koju bi se Povjerenstvo koristilo i ostalim Vladinim servisom, uključujući i sigurnosne službe, ojačao bi parlamentarni sustav. To ne bi bilo u neskladu s prirodom Sabora kao zakonodavca, jer mu je, uz donošenje zakona, nadzor nad trošenjem državnog novca najvažnija zadaća. Takav način nadzora predstavljao bi i svojevrsnu lustraciju. Od toga nitko ne bi trebao zazirati, jer se za visoke dužnosnike mora znati što su i kako prije radili te može li njihov prijašnji rad negativno utjecati na sadašnju poziciju.

• HSS je tvrd u stavu da država treba zadržati kontrolu nad glavnim izvorima nacionalnog bogatstva. Znači li to da biste usporili i privatizaciju u telekomunikacijama?
- Nećemo usporiti, nego zaustaviti rasprodaju najvažnije državne imovine, a nastavak privatizacije u telekomunikacijama prilagoditi hrvatskim interesima. To je, kao i energetika, sektor od vitalnog nacionalnog interesa. Međutim, i u financijskom bi se sektoru država trebala vratiti u igru. To znači da bi trebala ili ojačati neku komercijalnu banku koja bi bila pod kontrolom hrvatskoga gospodarstva i pod hrvatskom upravom, ili otkupiti jednu od ranije prodanih banaka, što i nije rijetkost u suvremenim ekonomijama.

• Otkupili bismo, i to jako skupo, neku banku koju smo najprije svojim novcem sanirali, a onda jeftino prodali?
- Naravno da se pogreške najčešće skupo plaćaju, a neispravljanje pogreške bilo bi još skuplje. Bio bi to nesumnjivo velik trošak, ali bi se dugoročno isplatio. HSS se zalaže za to da svi kapaciteti bitni za razvoj nacionalnoga gospodarstva ostanu u domaćem vlasništvu, što ne znači i nužno zadržavanje u državnim rukama.

• Dio javnosti neugodno je iznenađen promjenom HSS-ovih stajališta o radu nedjeljom i legalizaciji istospolnih zajednica. Je li riječ o zaokretu zbog koalicije s liberalima?
- Nema zaokreta. I dalje se protivimo da se istospolne zajednice nađu u Obiteljskom zakonu, jer im tamo nije mjesto. Postojanje istospolnih zajednica je činjenica i kroz poseban zakon treba im omogućiti rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, ali ništa više od toga. Usvajanje djece ili neki drugi institut iz Obiteljskog zakona ne može se odnositi na njih. Kada je riječ o radu nedjeljom, HSS je tražio zabranu rada trgovina, ali je Ustavni sud srušio naš zakon.

• Je li to razlog za potporu HSLS-ovu zakonu koji zagovara rad nedjeljom?
- Pomalo smo razočarani ponašanjem onih koji su se, kao i mi, zalagali za zabranu rada. Na naš poziv da građani o tome odluče na referendumu, izostala je potpora mnogih, pa i snažnija potpora Katoličke crkve. HSS će podržati HSLS-ov zakon kojim se uvodi red i jasno određuje da oni koji rade nedjeljom moraju biti dobro plaćeni, koji predviđa strogi nadzor i kazne za poslodavce koji ne plaćaju radnike, čime će se, vjerujemo, posredno suzbiti nepotreban rad nedjeljom. Nema, dakle, odstupanja od naših konzervativnih stajališta. Niti HSLS to od nas traži, niti mi tražimo da oni odstupe od liberalnih stavova. Riječ je o dvije stranke različitih predznaka i s različitim filozofijama, koje se dogovaraju o najvažnijim društvenim i gospodarskim pitanjima.
 

• Hoće li HSS voditi kampanju nalik Čačićevoj, čije je geslo »glas za mene je glas za SDP«?
- Nije nam to ni na kraj pameti. U našoj će kampanji birači ne samo znati da glasuju za HSS, nego i zašto glasuju za nas - zato jer nudimo konkretne programe i kvalitetne ljude te, najvažnije, zato jer ispunjavamo obećanja. Dogovorimo li se s HSLS-om o izbornom nastupu u svim jedinicama, a vjerujem da hoćemo, isto će vrijediti za našu koaliciju. To znači da glas za našu koaliciju nije glas za ikoga drugoga.

Ivka Bačić