S članom Predsjedništva HDZ-a Andrijom Hebrangom razgovarali smo o pripremama stranke za izbore te napadima na predstavnike HDZ-a koji dolaze iz oporbenih stranaka. Kao liječnik, Andrija Hebrang je komentirao i bolest SDP-ova čelnika Ivice Račana i njezin utjecaj na politička zbivanja.

• Koliko je realno da se Ivica Račan oporavi i vrati u politiku?
- Ne raspolažem podacima osim onih koje priopći SDP-ov stožer. Ako je to sve, velika je šansa za njegov oporavak jer je tumor mokraćovoda prognostički mnogo povoljniji nego sam tumor bubrega. No, silno je važna psihofizička kondicija samog pacijenta, i to je razlog zašto sam u svojoj prvoj izjavi zamolio političare i novinare da se suzdrže od lešinarenja jer ono definitivno smanjuje psihofizičke obrambene sposobnosti.
 

• Svi čelnici HDZ-a izrazili su veliku solidarnost s Račanom.
- Mislim da smo na slučaju Račanove bolesti mi u HDZ-u pokazali što znači demokršćanska stranka i demokršćanska orijentacija. Stoga smo spontano, bez međusobnog dogovora, svi izrazili svoje pozitivne želje za njegovo ozdravljenje, bez ikakve kritike na postupak dijagnosticiranja njegove bolesti. Mislim da smo tu pokazali jednu od temeljnih razlika između hrvatske ljevice i desnice. Jer ljevica, koja je daleko od demokršćanskih principa, kad su bili bolesni političari desne opcije Franjo Tuđman, Gojko Šušak pa i ja, ne da je iskazivala svoje negativne emocije, nego i mržnju. Na žalost, to je prihvatio i dobar dio lijevih medija, tako da su pristupi, uvjetno rečeno, lijevoj i desnoj bolesti u Hrvata sasvim različiti.
 

• Kad je Račan obolio i o tome obavijestio javnost, u medijima su vas prozvali da vi niste tako postupili.
- Za razliku od Račana, ja sam cijeli dijagnostički postupak proveo u hrvatskim bolnicama i time dokazao da vjerujem u hrvatsko zdravstvo.
Tri mjeseca je trajao mukotrpan, bolan i vrlo riskantan dijagnostički postupak i doveo sam ga do kraja. On je pokazao malignu bolest, ali bili su različiti stavovi glede njezine proširenosti i otišao sam na konzultacije u inozemstvo gdje su me odmah zadržali na operaciji jer je sumnja na proširenost bila vrlo velika a dijagnostički postupak bio vrlo dugačak i mukotrpan zbog rijetke lokalizacije tumora. Prigovarali su mi da nisam dao javno priopćenje o svojoj bolesti. To nije točno. Dao sam ga 20. studenog 2004, mjesec dana prije odlaska u inozemstvo, kad sam rekao da imam zdravstvenih problema i da će konačna dijagnoza utjecati na moje životne odluke, ali da ne mogu reći o čemu se radi jer je dijagnostički postupak u tijeku i da ću javnost izvijestiti onda kad budem znao na čemu sam i to sam učinio čim sam dobio histološku dijagnozu. Kad sam spoznao da imam malignu smrtonosnu bolest i da je šansa preživljavanja vrlo mala, proveo sam dijagnostički postupak i do njegova kraja nisam bio siguran je li situacija krajnje ozbiljna ili ima velike šanse za ozdravljenje. Da bi poštedio suprugu i djecu, ni njima nisam do kraja rekao svu ozbiljnost situacije, da ih ne uznemiravam ako se pokaže da je situacija bolja. Postavljam pitanje novinarima i javnosti- ako želim poštediti od tih neizvjesnosti svoju obitelj, kako ću tu neizvjesnost priopćiti javnosti. Dakle, želio sam zaštititi od neizvjesnosti svoju obitelj, a nisam mogao to reći javnosti a njima zabraniti čitanje novina. Čim je dijagnoza bila jasna ja sam to javnim priopćenje objavio. Dakle, ključna je razlika da sam cijeli dijagnostički postupak proveo u hrvatskim bolnicama, kao i Tuđman i Šušak. Tek nakon postavljanja dijagnoze bilo nam je preporučeno da idemo van po drugo mišljenje. Kod Račana je sasvim drugačija situacija. On niti dijagnostiku nije proveo u hrvatskim bolnicama, pa mu mi svejedno to ne predbacujemo iako se radi o dijagnostici koja bi kod nas bila gotova u roku dva dana. Da ne misle naši bolesnici da Hrvatska nije u stanju dijagnosticirati tumor uretera. To spada u svakodnevne dijagnostičke postupke koji se radi u svakoj kliničkoj bolnici.
 

• Hoće li SDP-u zbog Račanove bolesti porasti rejting?
- Zbog naklonjenosti medija, Račanova bolest će imati prolazno pozitivan utjecaj na SDP-ov rejting, no dugoročno neće utjecati na mišljenje birača jer se oni opredjeljuju po politici i programima stranke. Drugo je pitanje hoće li Račan biti sposoban ući u izbornu trku. Ne bude li mogao, to će za SDP biti veliki uteg jer nemaju čovjeka njegova političkog formata.

• Je li HDZ-u lakše pobijediti SDP na čelu s Račanom ili Željkom Antunović?
- Bilo bi nam lakše sa Željkom Antunović. Unatoč tome, a slijedeći svoja demokršćanska načela, Račanu želimo oporavak i da bude na čelu SDP-a u izbornom razdoblju makar to nama bio teži politički zalogaj.

• Nedavno ste rekli kako SDP izmišlja afere da mediji ne bi pisali o Vladinim uspjesima.
- SDP, umjesto da promovira svoje projekte, proizvodi afere. Neću reći da nije bilo projekata, ali su oni krajnje kontraproduktivni, pa je njihov jedini projekt prozivanje poslodavaca koji krše prava radnika, što bih pozdravio kad to ne bi dolazilo od stranke koja je u povijesti Hrvatske najviše kršila prava radnika. U četiri godine mandata prekršili su toliko radničkih prava da je ova vlada morala platiti tri milijarde kuna sudskih troškova za to što je SDP zakinuo radnike. Nakon takvog socijalnog fijaska ići prozivati poslodavce čisto je farizejstvo. Osim toga, SDP nema drugih programa, pa su u svom stožeru osmislili tvornicu afera da bi se pozornost javnosti skrenula s uspjeha Sanaderove vlade. O tim uspjesima ne treba puno govoriti. Samo ću reći da je prema zadnjoj studiji Svjetske banke o stupnju siromaštva od tranzicijskih zemalja Hrvatska zemlja s najmanje siromaštva, a ja tome dodajem: iako je jedina imala rat na svom teritoriju i nakon rata praktički obnovila 90 posto svojih šteta. Od gospodarskih uspjeha spomenuo bih rad Ministarstva gospodarstva koje je s cijelim ustrojem Vlade među najzaslužnijima što je BDP porastao između četiri i pet posto, ali ne na teret novog zaduživanja vani. Unatoč porastu BDP-a, ukupni vanjski dug smanjen je za 970 milijuna kuna. Ministarstvo je zaslužno i za 400 gospodarskih zona te za najnižu stopu nezaposlenost u zadnjih deset godina. Zato je izmišljena najnovija afera, interpelacija kojom se traži smjena ministra Branka Vukelića zbog navodne afere »Brodosplit«.

• Dakle, Vukelićeva smjena traži se da bi se prikrili uspjesi njegova ministarstva?
- Apsolutno. Riječ je o izmišljenoj aferi jer istraga nije potvrdila niti je dokazala Vukelićevu umiješanost. Istraga još traje, pa je interpelacija pritisak na istragu, što je nekorektno i protupravno, a time se želi smanjiti ugled upravo onog ministarstva koje je najzaslužnije za spomenute rezultate. Sljedeći razlog izmišljanja afera je skretanje pozornosti s njihovih afera koje su činjenične i utemeljene. Da bi se takve afere prikrile, oni idu s protuaferama. To je staro političko pravilo koje stranke ljevice obilato koriste, ne samo u Hrvatskoj.

• HDZ poručuje da, za razliku od oporbe, još neće ulaziti u kampanju. Ne bojite li se da ćete pretrpjeti štetu ako u kampanju uđete kasno?
- Mislim da će se oporba brzo ispuhati jer je ozbiljna kampanja posao od 24 sata i nije je moguće obavljati godinu dana, nego mjesec, dva prije izbora. No, oporba, za razliku od HDZ-a, nema nikakvu odgovornost jer nije na vlasti, a mi svoje vrijeme koristimo za upravljanje državom i ne bi bilo korektno prema hrvatskom narodu odreći se tog posla na račun političke promidžbe stranke. Kad se proglasi kampanja, mi ćemo biti spremni, imati programe i žestoko prionuti na posao.

• Spomenuli ste da gospodarski rast treba sinkronizirati mjerama socijalne politike.
- Hrvatska je u uzlaznoj gospodarskoj putanji, a to je trenutak kad treba početi misliti na socijalna raslojavanja. Moramo se boriti protiv takvoga najliberalnijega kapitalizma koji omalovažava položaj radnika i pretpostavlja mu profit. HDZ je socijalan po svom svjetonazoru i prepoznat će trenutak u kojem će odgovarajući dio dobiti gospodarstva preusmjeriti na one najsiromašnije. Hrvatska i sada za socijalne programe izdvaja najviše u Europi, četiri posto BDP-a. To nije dovoljno i u budućnosti moramo razmišljati o minimalnim plaćama, novim umirovljenicima i nezaposlenima. Taj socijalno osjetljivi dio mora aktivno sudjelovati i dobiti svoj dio u razvoju gospodarstva.
 

• Ima li dovoljno novca za veća socijalna izdvajanja?
- Iduće godine moramo planirati gospodarski rast u kontinuitetu od četiri posto ili više, a višak prihoda preusmjeriti socijalno osjetljivima. Irci kažu da je jedan od temeljnih uvjeta za dugotrajan gospodarski rast pravedna socijalna raspodjela dobitka jer ako se on ne raspodjeli ravnopravno, onda jedan dio stanovništva ostaje nestimuliran, ne sudjeluje u razvoju i postaje njegova kočnica.

• Ima li HDZ dovoljno mladih ljudi koji će zamijeniti vas starije?
- Da bi novi kadar došao na nacionalnu razinu, mora doći na saborsku listu. Na prošlim smo izborima lansirali nekoliko briljantnih političkih imena - Gordana Jandrokovića, Kolindu Grabar-Kitarović, Biancu Matković. Ovim izborima možemo promovirati još desetak mladih ljudi. To ne znači da će oni uspjeti jer na državnoj razini filtar je oštar i ne izdrže ga svi. Imali smo nedavno sabor naše mladeži i u dvorani ste mogli vidjeti tisuću mladih educiranih vrhunskih kadrova. To je naša baza i potencijal i s takvom bazom se HDZ ne mora bojati budućnosti i smjene generacija.

• Kakva su vaša izborna predviđanja? S kime bi HDZ trebao u koaliciju bude li u poziciji da sastavlja novu vladu?
- Siguran sam da će HDZ osvojiti najviše glasova i biti u poziciji dati mandatara, a što se tiče koalicije, postoje dvije opcije. Prva je da se ide s jednom od stranaka desnog centra - HSP-om, HSS-om i HSLS-om - pod uvjetom da se usklade programi. Druga je varijanta koalicija s HSU-om, manjincima i nezavisnim zastupnicima. Naravno, postoji i kombinacija, no još je neozbiljno o tome raspravljati.

Marijan Lipovac