Donedavni hrvatski ministar pravosuđa i novi pomoćnik glavnog tajnika UN-a Ivan Šimonović dao je glavnom uredniku madeIN-a Draženu Klarić svoj oproštajni intervju prije odlaska u New York. U razgovoru se dotako niza političara s kojima je u svojoj dugogodišnjoj karijeri diplomata i pravanika surađivao od Tuđmana, Račana, Mesića do Sanadera i Jadranke Kosor. Šimonović je uvjeren kako svome nasljedniku ostavlja uhodano ministartvo koje će moći odraditi sve potrebne reforme za ulazak u EU.

madeIN: Odlazite li zadovoljni iz ministarstva?

Ivan Šimonović: Da. Otvaranjem Poglavlja 23. pao mi je kamen sa srca. Trebat će puno napraviti da se ono zatvori, ali to prvenstveno znači dosljedno provesti ono što smo zacrtali reformskim zakonima. Kad to i ne bi bio preduvjet za EU, ove su reforme vrlo korisne i za pravosuđe i Hrvatsku uopće.

MI: Što ste zatekli u ministarstvu, a što ostavljate svom nasljedniku?

IŠ: Kada sam dolazio govorilo se da Zagreb ne smije postati Beirut. U međuvremenu bitno su ojačani kapaciteti i uspješnost borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije. Za projekt reforme i odgovarajući paket zakona Ministarstvo pravosuđa je tijekom mojeg mandata dobilo konsenzus u Saboru, što predstavlja jamstvo njegove održivosti bez obzira na promjene ministara i vlada. Preustrojem je Ministarstvo organizacijski ojačano i djeluje kao tim.

MI: Jeste li ispunili vlastita očekivanja?

IŠ: Djelomično. Zadovoljan sam napretkom, ali nadao sam se ostati do uspješnog završetka pregovora s EU.

MI: Na što ste posebno ponosni?

IŠ: U pogledu borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala 2009. godine osuđeno je 138% više osoba nego 2008. godine. Uz to, u posljednjih godinu dana bez oklijevanja se procesuira i za korupciju na najvišoj razini. Reformski paket osigurao je neovisnost sudova. Sucem se postaje i u sudstvu se napreduje prema objektivnim i transparentnim kriterijima.

MI: A onaj drugi dio s kojim niste zadovoljini. Što bi ste promijenili?

IŠ: Dok je to još bilo moguće, prije zabrane novog zapošljavanja, raspisao bih natječaj i primio 30-ak darovitih, mladih ljudi koji bi za nekoliko godina mogli biti okosnica budućeg europskog Ministarstva pravosuđa.

MI: Zajedno s predsjednikom Josipovićem zastupali ste i Hrvatsku pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju u slučaju sub poene i u tužbi Hrvatske protiv SRJ zbog genocida pred Međunarodnim sudom pravde. Treba li povući tužbu za genocid?

IŠ: Svakom novom osudom za ratne zločine počinjene protiv hrvatskih žrtava, svakim napretkom u ustanovljavanju sudbine nestalih osoba te svakim povratom tijekom rata odnesenih kulturnih dobara iz Hrvatske, slabe razlozi za nastavak vođenja postupka. Uz to, vrlo je važno da se aktualna srpska politika jasno odredi o odgovornosti za počinjene zločine, te da u tom smislu nedvosmisleno osudi Miloševićev režim. Da li i kada će se steći uvjeti da Hrvatska odustane od postupka, odlučit će hrvatska Vlada.

MI: Kako je bilo surađivati sa Sanderom? Drugi su ga doživljavali autokratom?Što Vi mislite o njemu?

IŠ: Imao je prednosti i mane. Bio je bistar, uljuđen i europski orijentiran, ali je sebe i vlastite interese stavljao u središte odlučivanja.

MI: Je li Vas u nečem kočio?

IŠ: Ne izravno.

MI: Zašto su istrage i hapšenja krenula nakon njegova odlaska?

IŠ: Zato što je sazrila za to i politička volja i društvena atmosfera. Nova Premijerka Kosor izričito je poticala borbu protiv korupcije i na najvišim razinama, bez obzira o kome se radilo.

MI: Godinama ste blisko surađivali i s Tuđmanom, kakav je bio Vaš odnos?

IŠ: Nisam spadao u krug s kojim bi Tuđman provodio slobodno vrijeme i kartao ili igrao tenis, ali redovito je želio čuti moje mišljenje o osjetljivim pravno-političkim pitanjima. Točno je da nije volio čuti mišljenje suprotno njegovom, ali ga je bio spreman ozbiljno saslušati.

MI: Sigurno je od Vas tražio da uđete u HDZ. Kako ste ga uspjeli odbiti?

IŠ: Točno, i nije ga bilo lako odbiti. Malo je na mene i vikao, ali to nije imalo nikakvih posljedica za moju kasniju karijeru.

MI: Kada će Hrvatska u EU?

IŠ: Nakon toliko godina nada, obećanja i razočaranja to doista zvuči vrlo neuvjerljivo, ali vrlo skoro. Očekujem završetak pregovora u prvim mjesecima 2011. godine i potom razmjerno brzu ratifikaciju Sporazuma o pridruživanju.

Cijeli intrevju pročitajte u novom broju magazina madeIN.