Nakon višegodišnjih pregovora između vlada Hrvatske i BiH o konačnom izgledu mosta za Pelješac, nedavno je postignut i dogovor. Tim smo povodom razgovarali s jednim od glavnih projektanata pelješkog mosta i direktorom Instituta građevinarstva Hrvatske Jurom Radićem.

• Kakav most Hrvatska napokon gradi?
- Između Komarne i poluotoka Pelješca gradit će se ovješeni most koji ima središnji, dakle, glavni otvor od 568 metara te niz raspona u slijedu. Prvi raspon je 100 metara, potom idu tri raspona po 132 metra, pa jedan od 160, jedan od 230 te najveći - od 568 metara, a nakon njega slijedi opet jedan od 230 metara, pa od 160 metara, tri po 132 metra i jedan od 100. Riječ je, dakle, o simetričnoj strukturi koja je po veličini drugi raspon ovješenog mosta u Europi, odmah iza mosta Normandija u Francuskoj. Po dimenzijama, ulazit će među 10 najvećih takvih mostova u svijetu.

• Koji je bio osnovni prometni zahtjev BiH?
- Zahtijevali su da imamo slobodni profil visine 55 metara, što je i ostvareno, te da most ima barem 200 metara širine raspona, što je sada mnogo više jer je raspon 568 metara. Razlog za to nije, međutim, plovidbeni nego konstrukcijski. Osim toga, most ima dva pilona koji se uzdižu 118 metara iznad kolnika te 177 metara iznad mora. Dubina temeljenja, dakle ispod razine tla, iznosi 80 metara.
 

• Kolika će biti širina i dužina mosta?
- Planira se da će most biti širok točno 22 metra. U prvoj fazi je namijenjen za dvotračnu cestu, ali omogućava promet i četverotračne ceste koja bi danas-sutra išla prema Dubrovniku. Zamišljen je kao stvarno velika struktura jer ukupna površina morske prepreke iznosi 2140 metara, a na razini ceste 2380 metara, što je zapravo ukupna dužina mosta.

• U kojoj je fazi projekt?
- Predali smo materijal, pa se može raspisati tender za izvođače radova. Za dva mjeseca ćemo imati dovršen glavni projekt na temelju kojeg ćemo predati zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. Početak radova moguć je već do kraja ove godine.

• Zna li se konačna cijena izgradnje?
- Cijena će se znati nakon provedenog natječaja za izvođače radova. Mislim da će u natječaju sudjelovati mnogo kandidata iz Hrvatske, ali i cijelog svijeta, što će dati i najbolju cijenu. Zato pričekajmo taj rok od dva mjeseca kada će se znati točna i konačna cijena. Ipak, mogu reći da je most moguće ostvarenje. Most za Pelješac stoji otprilike koliko jedan Airbus 380. Da, to će sigurno biti velik novac, ali se uvijek postavlja pitanje u što država u razvojnom smislu ulaže. Na sreću, stav je ove vlade da je most za Pelješac Hrvatskoj prijeko potreban, a nadam se da će se ostvariti u kratkom roku.

• Što će most, nakon izgradnje, donijeti Hrvatskoj?
- Taj most konačno integrira cijeli hrvatski državni prostor kojim ćemo moći čvrstom vezom kroz Hrvatsku do svih njezinih krajeva. On povezuje dijelove dubrovačkoga kraja sa svima, a da se ne mora prolaziti kroz drugu državu. On usto znatno skraćuje putovanje, ali i razvija sve naše južne otoke te poloutok Pelješac. Most stavlja te prostore u drukčiju razvojnu razinu. Znatno bolje razvija sve elemente gospodarstva, ponajprije turizam. Uz to, most će omogućiti razvoj kvalitetnije ceste prema Dubrovniku, jer pitanje je kad će se nastaviti graditi Jadransko-jonska cesta od Ploča prema jugu.

• Budući da je riječ o vrlo dugačkom mostu, kako će se riješiti problem udara jakih vjetrova?
- Provedena su prethodna ispitivanja učestalosti djelovanja vjetra na lokaciji mosta i utvrđeno je da je na tom području dominantan vjetar jugo, a ne bura. Dakle, jači udari i jači intenzitet, ali i češće djelovanje juga. No, u 99,99 posto slučajeva to djelovanje vjetra nije takvo da može ometati promet. Samo bi se u iznimnim orkanskim nevremenima moglo dogoditi da bude smetnja prometu, ali tada bi takav vjetar bio smetnja u prometu i izvan mosta. Zato nema potrebe na mostu imati neku dodatnu zaštitu u odnosu na onu na cesti.
Ipak, most će imati klasične vrlo čvrste i kvalitetne odbojne ograde koje štite od izlijetanja vozila ne samo zbog vjetra nego i zbog nesreća i incidenata. S prometom neće biti problema, ali s obzirom na činjenicu da je riječ o mostu s vrlo visokim pilonima i osjetljivim sustavima na vjetar, slično kao i s Dubrovačkim mostom, predvidjeli smo ugradnju prigušivača titranja zatega već u početnoj gradnji. Predviđeno je i da se provede ispitivanje mosta u zračnom tunelu.

• Koliko će trajati gradnja?
- Postoje razne varijante. Most se može sagraditi u roku tri do četiri godine, ali sve ovisi o planiranom dotoku sredstava, pa je moguće da će se graditi i šest godina. Nije riječ o konstrukcijskom optimumu nego o gospodarskoj konstrukciji. No, za šest ćemo se godina sigurno voziti tim mostom.

• Je li most isplativ projekt?
- Te je kriterije teško vrednovati, pogotovo ako se govori samo o izravnoj isplativosti, jer isto je pitanje je li isplativa autocesta Zagreb-Split. Pitanje je što pritom računate. Tvrdim da se ona u jednoj godini isplatila ako uključite sve dobitke koje je donijela. Samo njezinom izgradnjom vrijednost četvornog metra zemljišta na zadarskom području utrostručena je, što je također neka korist. Gleda li se pak samo naplata cestarine, onda ona još nije isplativa. Tako treba gledati i most. Sagledamo li sve dobitke koje donosi gospodarstvu cijele Hrvatske, dubrovačkoga kraja i naših otoka, onda je on po svim pokazateljima vrlo isplativ projekt. Ako bismo gledali koliko će vozila preko njega prijeći, pa kad bi pritom bilo naplate - a neće je biti jer je jedina veza između dijelova Hrvatske - onda bismo teško došli do brojke koja bi bila isplativa. Prometnu isplativost građevine treba gledati na drugoj razini, a ne onu najbanalniju. Njezin je dobitak znatno veći od onoga što se na prvi pogled može iskazati brojkom.

• Mogu li hrvatske tvrtke iznjedriti tako velik projekt?
- Mogu. Napravili smo takav projekt da u njemu nema ničega što ne mogu napraviti hrvatski građevinari. Čvrsto vjerujem da će oni dati dobru ponudu i želio bih da most grade hrvatske tvrtke. Velik je to hrvatski zadatak i naravno da treba pobijediti u međunarodnoj konkurenciji. Hrvatske tvrtke imaju brojne prednosti, ali je teško sada kalkulirati. I strane tvrtke imaju određene prednosti jer ih njihove vlade dodatno stimuliraju. No, što se tiče same mostogradnje, Hrvatska je u europskom vrhu. Tu nema nikakve dvojbe, a naše tvrtke spremne su uhvatiti se u koštac s tako velikim projektom.

• Koja je vjerojatnost gradnje mostova Pelješac-Korčula i mosta za Pašman koje ste i vi u nekoliko navrata spomenuli?
- Što se tiče mosta Korčula-Pelješac, nadam se da ćemo ga doživjeti. Mnoge zemlje koje imaju otoke kao Hrvatska grade prometne sustave. Recimo, Južna Koreja ulaže 15,5 milijardi dolara u povezivanje svojih otoka s kopnom. Razvojni potencijali naših otoka su veliki i neki od njih su toliko blizu kopnu da se mogu spojiti. Recimo, most Pašman je sigurno sljedeći projekt. To je manji most od pelješkoga, znatno manje zahtjevan, te bi se mogao sagraditi vrlo brzo ostvariti, i to ne iz stotine investicija nego iz razlike u vrijednosti dobara na otoku. Dakle, gradnju takvog mosta može podnijeti neki turistički kompleks. Naši će otoci sasvim sigurno u budućnosti imati važnu ulogu u daljnjem razvoju Hrvatske.

Bojan Terglav