Hrvatska je prošlog tjedna dobila potporu Zajedničkog odbora Hrvatskog sabora i Europskog parlamenta da 2009. postane 28. članica EU-a. O tome smo razgovarali smo s predsjednikom saborskog Odbora za vanjsku politiku i članom Predsjedništva HDZ-a Gordanom Jandrokovićem.

• Zajednički odbor Hrvatskog sabora i Europskog parlamenta podržao je hrvatske planove da 2009. postane 28. članica EU. Koliko je taj datum izvjestan?
- Naš plan je ostvariti punopravno članstvo u EU do 2009. To znači da bismo do kraja 2008. trebali završiti pregovore. Mislim da je riječ o realnom planu jer Hrvatska može u idućih nešto manje od dvije godine završiti pregovore i provesti reforme potrebne za članstvo. EU će istodobno završiti svoje institucionalne reforme koji će omogućiti pristup Hrvatske. Dakle, radi se o dva paralelna procesa koji će se spojiti u 2009.

• Ako se u EU ne riješi institucionalna kriza, hoće li hrvatski ulazak u Uniju 2009. postati upitan, odnosno koliko će u tom slučaju biti od koristi potpora koju sada dobivamo da u Uniju uđemo te godine?
- Hrvatskoj je važno pronaći mehanizam za ulazak u Uniju, bilo kroz europski ustav, kroz amandmane na Sporazum iz Nice ili drugi akt koji će osigurati pristupanje.
Deklaracija Zajedničkog odbora je dokument koji podupire taj pristup. Ako mi napravimo ono što moramo - završimo pregovore i napravimo reforme u ključnim sektorima - pravosuđu, državnoj administraciji, državnim potporama, prilagodbi u poljoprivredi i zaštiti okoliša i ostalim segmentima, a postoji potencijal i Hrvatska će to učiniti. Dakle, scenarij da u EU uđemo 2009. ne samo da je realan, nego je i izvjestan.
 

• Datum ulaska Hrvatske u EU veže se uz iduće izbore za Europski parlament u lipnju 2009.
Može li Hrvatska izabrati svoje zastupnike i naknadno ako u Uniju uđe nakon izbora?
- Nakon što završimo pregovore, imat ćemo zastupnike u Europskom parlamentu iz reda postojećih saborskih zastupnika. Izabrat ćemo skupinu zastupnika, najvjerojatnije proporcionalno stranačkoj zastupljenosti i oni će predstavljati Hrvatsku u Europskom parlamentu u međufazi dok ne postanemo članica Unije. Kad postanemo, raspisat ćemo izbore i naši zastupnici će biti izravno izabrani u Europski parlament. Ako uđemo kasnije, možemo ih birati i naknadno.

• Kad se očekuje ulazak Hrvatske u NATO i smatrate li i Vi da nije potreban referendum o tome?
- Prema zadnjim informacijama, poziv u NATO očekujemo u proljeće 2008., a samo članstvo realno je na kraju te godine. Uz EU, NATO je drugi vanjskopolitički prioritet Hrvatske. To nije isključivo vojna organizacija nego ona nadilazi tu vojnu komponentu. Smatram da je NATO najjeftiniji i najsigurniji način da Hrvatska zaštiti i svoj teritorij i sigurnost i osigura dugoročnu stabilnost koja je preduvjet gospodarskog rasta i zapošljavanja. Budući da postoji konsenzus svih stranaka o NATO-u, smatram da referendum nije nužan ni obvezujući. Čini mi se da unatoč konsenzusu neke stranke koriste temu referenduma i NATO-a vezujući je uz izbore. Smatram da to nije odgovorno ponašanje jer je NATO za Hrvatsku toliko bitan da se s time ne treba igrati. Ako bi referendum doživio sudbinu referenduma o europskom ustavu u Francuskoj i Nizozemskoj, Hrvatska bi pretrpjela trajnu štetu.

• Potpora građana ulasku Hrvatske u NATO trenutačno je niska. Kako građanima objasniti važnost ulaska u NATO kako bi se ta potpora povećala?
- Prema zadnjim istraživanjima, 43 posto građana podržava NATO, što je već respektabilna brojka. Vlada treba nastaviti s komunikacijskom strategijom, isto tako i predsjednik. Važno je da se i oporba odgovorno ponaša u vezi NATO-a, kao i mediji. Jer Hrvatska nema alternative - ili ćemo biti dio EU i NATO-a kao najjačih svjetskih asocijacija ili ostati dio prostora koji je sigurnosno nedefiniran, gospodarski i institucionalno nestabilan. Građanima treba reći da Hrvatska ima samo dvije opcije - ili pripadati najsnažnijim i najrazvijenijim zemljama Europe i svijeta ili ostati još tko zna koliko godina u jednom području u kojem još uvijek nema niti vladavine prava, niti čvrsto djeluju državne institucije, niti je napredno gospodarstvo. To je izbor danas.

• HDZ nije uspio osvojiti vlast u Slavonskom Brodu, ali je izrazio zadovoljstvo ostvarenim rezultatima. Očekujete li s optimizmom parlamentarne izbore?
- Mislim da nije fer od pet lokalnih izbora održanih nakon Nove godine do sada koncentrirati se isključivo na Slavonski Brod jer su izbori održani i u Pitomači, Kukljici, Rogoznici i Babinoj Gredi. To je pet mjesta u potpuno različitim dijelovima Hrvatske i HDZ je u svima osim u Slavonskom Brodu osvojio apsolutnu većinu ili jedan mandat manje. Uglavnom se radi o rezultatu od oko 40 posto. U Slavonskom Brodu smo ostvarili 21 posto i to je naš najlošiji rezultat, ali smo i uz taj rezultat pojedinačno najjača stranka. To je razlog zašto gledamo s optimizmom na predstojeće parlamentarne izbore.
Želim naglasiti da nakon razlaza s Branimirom Glavašem, koji je za nas bio iznenađujući jer se dogodio pred same lokalne izbore pa smo u svega nekoliko sati morali sastaviti liste, od tada pa dosad HDZ u Slavoniji kontinuirano raste. U Brodu smo 2005. dobili 3300 glasova, a sada 6000 glasova. Tada 18, a sad 21 posto. U Babinoj Gredi smo s 19 otišli na 38 posto, s 300 na 800 glasova. Svatko tko se razumije u brojke i želi politološki analizirati rezultate ovih izbora može primijetiti da HDZ u Slavoniji iz mjeseca u mjesec ostvaruje sve bolje rezultate.

• No, iz činjenice da HDZ nije došao na vlast u Slavonskom Brodu može se stvoriti dojam o padu popularnosti HDZ-a.
- Drugo je pitanje Slavonski Brod i procjene lokalnih HDZ-ovih dužnosnika trebali ići u izbore ili ne. Oni su procijenili da mogu pobijediti. HDZ jest individualno najjači, ali nije ostvario rezultat koji bi mu omogućio da sastavi lokalnu vlast. Očito je bila kriva procjena ljudi u Brodu koji vode HDZ, ali nikako to ne bih stavljao u kontekst pada popularnosti HDZ-a u Slavoniji ili na državnoj razini.

• Nedavno ste bili na stranačkim skupovima u Dalmaciji. Je li atmosfera pobjednička kao i 2003.?
- Mislim da je atmosfera bolja nego 2003. i da su prepoznati rezultati vlade Ive Sanadera i po dojmljivom odazivu ljudi na skupove, ali i po ozračju koje je vrlo pozitivno i optimistično i što se HDZ-a tiče, čini mi se, pobjedničko.

• SDP je predstavio gospodarski program. Što će HDZ ponuditi biračima uoči izbora?
- HDZ još uvijek nije u predizbornoj kampanji. HDZ-ov program je trenutačno program vlade Ive Sanadera. Upravo rezultati te vlade na neki način su jamstvo da imamo što ponuditi i u kampanji i za buduće četverogodišnje razdoblje. SDP govori o 80.000 radnih mjesta. U samo godinu dana, od ožujka 2006. do ožujka 2007., otvoreno je 45.000 novih radnih mjesta i to nisu podaci HDZ-a nego Državnog zavoda za statistiku. Procjena je da će tijekom ovog mandata biti otvoreno između 80.000 i 100.000 radnih mjesta i brojka kojom barata SDP označavala bi stagnaciju. Mi ćemo tijekom ljeta, ako se nastavi ovaj trend, doći na brojku od oko 250.000 do 255.000 nezaposlenih.
Podsjećam da je tijekom prošlog ljeta bilo 270.000 nezaposlenih, a ne 300.000, kako se tvrdi. SDP-ova vlada se nikad nije spustila ispod brojke od 300.000, a prošle godine nije se nijednom dogodilo da je brojka prešla 300.000. Ako pogledate iz mjeseca u mjesec, broj nezaposlenih smanjuje se za 15.000. Ako je, dakle, prošlog ljeta bilo 270.000 nezaposlenih očekujem da će ih ovog ljeta biti 255.000, što je značajno smanjenje u odnosu na stanje koje smo zatekli.

• Mislite li da će te brojke biti jak argument u predizbornoj kampanji?
- To je vrlo jak argument. Nadalje, proračunski deficit doveden je do maastrichtskih kriterija, BDP raste po stopi od 4,6 do 4,7 posto, što je vrlo pozitivno, značajno je ojačao privatni sektor, malo i srednje poduzetništvo, u socijalnoj smo politici već usvojili ili je donesen cijeli niz mjera za ovu godinu, poput besplatnih udžbenika, povratka duga umirovljenicima, povećanja materijalnih prava obiteljima, mjera populacijske politike. Nastavljena je izgradnja infrastrukture i mislim da smo, kada se sve zbroji, u ove tri i pol godine ostvarili značajne pomake.

Marijan Lipovac