Ministar financija Ivan Šuker vratio se s godišnje skupštine Europske banke za obnovu i razvoj s obećanih 300 milijuna eura za gradnju plinovoda prema južnoj Hrvatskoj i obnovu zadarske luke. U razgovoru za Vjesnik potvrđuje kako je spremnost Europske investicijske banke za odobravanje zajma Hrvatskoj, prvi put bez traženja državnog jamstva, potvrda da našu zemlju doživljavaju kao pouzdanog partnera.

• Pitamo ministra Šukera hoće li ta financijska injekcija ići u korist HDZ-ove kampanje?
- Ovo su projekti od opće važnosti za Republiku Hrvatsku i upravo je prednost rada s međunarodnim financijskim institucijama da projekti koji one financiraju nisu podložni političkim ciklusima. Ne mislim koristiti te projekte kao obećanja biračima, jer su to projekti koji govore sami za sebe - mi uistinu gradimo i autoceste i održavamo ceste, i ulažemo u željeznice, luke od Rijeke preko Zadra, do Ploča i Dubrovnika. Ulažemo uz pomoć međunarodnih financijskih institucija u projekte obnove zdravstvenih ustanova ali i obnovu kulturne baštine, poput Vukovara, Iloka i Vučedola. Ako birači i taj naš rad i rezultate prepoznaju kao uspješnu vladu, uz sve ostalo što činimo, to će reći i na izborima.

• U čemu je vidljiv napredak hrvatskog gospodarstva?
- U pozitivnim kretanjima makroekonomskih pokazatelja: najniža stopa anketne nezaposlenosti zabilježena je prošle godine kad je iznosila 11,2 posto, pri čemu je samo u drugoj polovici 2006. godine bila 10,5 posto. U protekle tri godine broj zaposlenih povećao se za 90 tisuća. Lani je gospodarski rast dosegnuo razinu od 4,8 posto što je 0,5 postotnih bodova više nego godinu prije.
 

U posljednje tri godine deficit je više nego prepolovljen, sa 6,2 posto BDP-a u 2003. na tri posto BDP-a u 2006. Proračunski deficit je smanjen bez povećanja poreznog opterećenja i bez smanjenja socijalnih prava. Štoviše, socijalna su prava posljednjih godina povećana. Do 2004. državne financije bile su neuređene, a sredstva poreznih obveznika trošila su se neadekvatno i neučinkovito. Tada smo bili svjedoci zamrzavanja plaća državnih službenika i smanjenja socijalnih prava, kao što su na primjer rodiljne naknade, a ostvaren je znatno veći deficit. Uspjeli smo preokrenuti trend rasta javnog duga koji je u 2006. smanjen za 2,7 postotnih bodova na godišnjoj razini. Država je jedini sektor koji je prošle godine smanjio svoj vanjski dug za 391,5 milijuna eura.

• Vidite li u Čačićevoj i Jurčićevoj gospodarskoj strategiji konkurentnost?
- Mislim da je dobro da premijerski kandidati raspravljaju o gospodarskim temama i treba se argumentirano javnosti predstaviti u kojem smjeru želimo da Hrvatska i hrvatsko gospodarstvo ide i što to znači za hrvatske građane. Ne bih se složio da niste čuli i gospodarsku strategiju Vlade jer smo ju već davno objavili i zove se »Strateški okvir za razvoj 2006.-2013.« u kojoj su temeljne postavke i smjernice za jačanje gospodarstva u narednom razdoblju. Potkraj prošle godine objavili smo i zadnji Pretpristupni ekonomski program u kojem su detaljno razrađene ekonomske mjere za trogodišnje razdoblje i u kojem se vidi smjer kojim ova vlada želi ići. Uskoro ćemo izaći i s detaljnijim ekonomskih programom koji će obuhvatiti sljedeće mandatno razdoblje.
Dakle, kad imate tri ekonomska programa koje zastupaju premijerski kandidati, naravno da to samo po sebi podrazumijeva određenu konkurenciju jer se radi o različitim programima. Mi smo već 2004. postavili strateške ciljeve ove vlade i na tom ćemo putu i nastaviti te nadograđivati naše programske smjernice, a rezultati stoje iza nas.

• Što Radimir Čačić i Ljubo Jurčić nude u svojim programima a da to ova vlada već ne provodi?
- Nudi se reindustralizacija po modelu 4X4. Mislim da je i sam Jurčić jednom rekao da je to marketinški dobro napravljeno. Što znači izabrati četiri sektora i četiri regije koje će se poticati? Mislim da je vrijeme planskog upravljanja gospodarstvom daleko iza nas. Država je tu da postavi povoljne uvjete kako bi se industrije i poduzeća mogla otvarati, rasti i razvijati, naravno uz potporu strateški važnim i osjetljivim sektorima poput poljoprivrede. Uskoro ćemo postati dio jedinstvenog tržišta Europske unije na kojem vlada potpuna i pravedna tržišna utakmica i nama je u interesu da se sva poduzeća i sektori dobro pripreme, a gledajući privatni sektor i hrvatske poduzetnike, u tom smislu nema bojazni.
Isto tako, kad je riječ o regijama, Vlada je jasno pokazala da joj je cilj ravnomjerni razvoj svih hrvatskih regija. Stoga smo i izmijenili sustav financiranja jedinica lokalne i područne samouprave koje lokalnim jedinicama, osim Grada Zagreba, povećavaju fiskalnu poziciju za 800 milijuna kuna. Kontinuirano izdvajamo za programe regionalnog razvoja za koje smo u 2007. namijenili 960 milijuna više sredstava nego što je to bilo 2003. godine.
Predlaže se porez na kapitalnu dobit. Zamislite što bi se dogodilo tijekom privatizacije Ine potkraj prošle godine da smo imali takav porez. Pogledajte tko je u najvećoj mjeri tada kupio Inine dionice - većinom obični hrvatski građani, obitelji, umirovljenici. Pitanje je bi li oni uložili svoja sredstva u Inu znajući da će morati platiti porez pri prodaji tih dionica. Omogućili smo hrvatskim građanima da ulože u hrvatsku kompaniju i povećaju vrijednost svoje imovine jer se cijena Inine dionice sada kreće na razini od 3290 kuna, a građani su je kupili za 1900 kuna. Štoviše, uvođenje poreza na kapitalnu dobit bila bi dodatna kočnica razvoju tržišta kapitala u Hrvatskoj koje je, uz ono u Turskoj, najrazvijenije tržište na ovim prostorima.

• Oni nude gospodarski rast od osam posto, a vi do šest posto. Tko je realniji?
- Što znači nuditi? Gospodarski rast nije nešto s čime se licitira. Iza procjene do koje smo mi došli stoji makroekonomski model na temelju kojeg se izračunava procjena realnog gospodarskog rasta u sljedećem razdoblju. Ova je vlada bila realna u svojim procjenama. Nismo ishitreno istupali u javnost s velikim obećanjima i uljepšanim makroekonomskim projekcijama. Sjetimo se proračuna za 2006. kojim smo prvotno zacrtali veći deficit pa smo zato i donijeli prvi put u povijesti rebalans koji je snizio deficit na tri posto BDP-a.
Upravo realno sagledavanje stvari i detaljne analize preduvjet su uspješne ekonomske politike. Takav naš stav potaknuo je pozitivne trendove u gospodarstvu, uvažavajuće odnose i potvrdu međunarodnih financijskih institucija.
Važno je znati što mi smatramo kako treba poticati gospodarski rast. Za razliku od nekih premijerskih kandidata, mi se ne želimo ponovo vratiti u razdoblje visokog proračunskog deficita i pukom državnom potrošnjom pumpati gospodarski rast. Smatramo da glavni pokretači gospodarskog rasta moraju biti poduzetnici, dakle privatni sektor i investicije koje su prošle godine zabilježile najveći rast od svih komponenti bruto domaćeg proizvoda. Stoga i izdvajamo znatna sredstva kako bismo postavili temelje za snažniji uzlet privatnog sektora - od reforme pravosuđa, ubrzane privatizacije, informatizacije državne uprave, što sve dovodi do pozitivnog poslovnog okružja, zatim daljnjeg razvoja tržišta kapitala, prometne povezanosti svih hrvatskih regija, sve do ulaganja u programe poticanja malog i srednjeg poduzetništva.

• Kako ćete postići veću socijalnu pravednost?
- Mislim da je Vlada već dokazala posvećenost brizi za socijalno osjetljive skupine. Našli smo model i počeli vraćati dug koji umirovljenicima pripada još od devedesetih godina. Riješit ćemo pitanje starih i novih mirovina i to bez povećanja proračunskog deficita. Nije dovoljno u predizborne svrhe samo reći: 'Da, riješit ćemo to pitanje'. Važno je naći adekvatni model kojim se može ostvariti veća pravednost mirovinskog sustava. Povećanje deficita ne dolazi u obzir jer će takva politika dovesti do negativnih posljedica za cijelo makroekonomsko okružje, od kamatnih stopa i istiskivanja privatnog sektora do većeg javnog i inozemnog duga. Prisjetite se da smo na samom početku mandata povećali rodiljne naknade koje su u godinama ranije bile smanjene. Povećana su sredstva za mladež, osobe s posebnim potrebama, izbjeglice, povratnike i prognane, te za nacionalne manjine.
Podatak da smo u posljednje tri godine povećali izdvajanja za socijalnu komponentu proračuna za 20 posto, odnosno za devet milijardi kuna govori sam za sebe.

• U kojim segmentima do kraja godine još kanite povećavati socijalna izdvajanja?
- Za svu djecu u sustavu osnovnoškolskog obrazovanja osigurani su besplatni udžbenici za koje ćemo izdvojiti 240 milijuna kuna u 2007. Roditelji više neće trebati trošiti znatni novac da bi školovali svoju djecu, to je sada stvar države u kontekstu našeg cilja poticanja znanja i povećanja socijalne pravednosti. Isto tako, izdvajanja za dječji doplatak povećat će se 23,6 posto, a rodiljne naknade 11,6 posto.
I to nisu samo puke brojke. Naš program potkrijepljen proračunom jasno i transparentno pokazujemo javnosti. U tu smo svrhu izdali dvije knjižice u kojem je na jednostavan i razumljiv način predstavljen proračun za 2007. godinu kao i izvršenje proračuna za 2006. U njima se jasno pokazuje na što se troše sredstva poreznih obveznika i koliko se novca direktno vraća hrvatskim građanima kroz razne programe.

Miroslava Rožanković