VLATKO CVRTILA, PROFESOR NA FAKULTETU POLITIČKIH ZNANOSTI U ZAGREBU

Kako procjenjujete sigurnosno-političku situaciju u regiji nakon Đinđićeva ubojstva u Beogradu, ali i sve izvjesnijeg napada na Irak, a u kontekstu mogućih odmazdi islamskih terorista?

— Regija čini još uvijek sigurnosnu cjelinu i Srbija, kao jedan od ključnih faktora njezine stabilnosti, sada je privremeno isključena iz stabilizacije regije jer se bavi unutranjim problemima otkrivanja počinitelja Đinđićeva ubojstva, odnosno suzbijanja ograniziranog kriminala. Svi problemi u regiji potisnuti su u drugi plan i treba se samo nadati da to neće dugo trajati, te da će Srbija nastaviti nastaviti s reformskim i demokratskim procesima, aktivno se uključujući u stabilizaciju regije. Iznimno je važno da se međunarodna zajednica, prije svega Europska unija, osim prvbiotne deklaratorne podrške, konkretnije angažira u regiji, kako neke članice, primjerice Kosovo, ne bi, misleći da je Srbija slaba, pokušale iskoristiti aktualni trenutak. Jednako tako je važno ponašanje susjednih država, mislim i na Hrvatsku, koje bi se zajedničkim, odnosno koordiniranim djelovanjem suprotstavile organiziranom kriminalu koji nema ni nacionalnosti, niti priznaje državne granice.

Ako je sigurnosno-politička situacija u regiji, najblaže rečeno, krajnje osjetljiva, smatrate li da je ključna koordinirana akcija protiv organiziranog kriminala?

— Organizirani kriminal problem je regije i za njegovo suzbijanje potreno je imati izgrađene i čvrste državne institucije represije, od policije i vojske do pravosuđa. Osim što organizirani kriminal nagriza državno tkivo, postoji opasnost od njegove suradnje s terorističkim organizacijama, odnosno pružanja usluga nabavom oružja i drugih sredstava za izvršavanje terorističkih akata. To više nije regionalni, nego svjetski problem.

Ima li Srbija snage suočiti se s organiziranim kriminalom i koliko, prema Vašoj procjeni, može trajati izvanredno stanje u Srbiji?

— Mislim da Srbija, kao ni ostale zemlje regije, nema izgrađene i osposobljene institucije susatava za suzbijanje organiziranog kriminala, iako to ne znači da treba odustati. Uvođenje izvanrednog stanja bio je jedini način i put da se spriječi rasulo, otvorene političke borbe u državi, i da se objavi rat kriminalu. Politički život u Srbiji je zamro, neka su prava, prije svega ljudska, suspendirana, što govori o odlučnosti vlasti u Beogradu da se suprotstavi organiziranom kriminalu. No, to ne znači da takvo stanje može potrajati bez određenih posljedica, odnosno velike unutarnje nestabilnosti. Ako izvanredno stanje potraje, sigurno će doći do zaustavljanja dmeokratskih procesa u Srbiji, njezina isključivanja iz aktivne politike u regiji.

Kako će se situacija u Srbiji odraziti na europeizaciju regije, njezino brže uključivanje u erupske institucije, prije svega na Hrvatski pristup EU-u?

— Europska unija mora shvatiti da njezino angažiranje u regiji mora biti konkretnije i prepoznatljivije. Europa ne može samo čekati da zemlje potencijalne članice ispune postavljene standarede nego mora biti konkretnije financijski, politički i gospodarski prisutna u regiji. Posebno je sada, nakon unutarnje nestabilnosti Srbije, za očuvanje stabilnosti u čitavoj regiji ključno ponašanje Europske unije. Moraju biti prisutniji, konkretniji. Prije svega moraju poslati jasnu poruku da stanje u Srbiji nije šansa za novo preslagivanje karata u regiji. Jasno, moraju dati i pomoć u borbi protiv organiziranog kriminala, ali s tim se, prije svega, moramo sami suočiti.

Silva STAZIĆ - prijenos sa: http://www.hsp1861.hr/vijesti3/030316ss.htm