Dr. JAKOV GELO O DEMOGRAFSKIM KRETANJIMA U LIJEPOJ NAŠOJ

ZAGREB - Demografski razvoj i stanje i perspektive Republike Hrvatske naziv je dvodnevnog znanstvenog skupa, koji je u četvrtak počeo s radom u organizaciji Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar". Uz poruku da je demografsko pitanje sudbinsko za Hrvatsku, na skupu se govorilo o nizu konkretnih problema. Tako je Alica Wertheimer-Baletić upozorila na činjenicu da je u zadnjih 30 godina smanjen broj žena u fertilnoj dobi u Hrvatskoj za 100 tisuća. Neke zapadne zemlje uspjele su, poput Francuske i Norveške, zaustaviti taj negativni trend, ali ne i Hrvatska. Za komentar smo zamolili dr. Jakova Gelu, koji je, govoreći o metodološko-statističkim problemima demografskih istraživanja u Hrvatskoj, naveo niz konkretnih problema.

Kazali ste da Hrvatska nema kvalitetne demografske upitnike. Zbog čega je, prema Vašem mišljenju, tako?

— Državna uprava i Vlada uvjereni su kako imaju upitnike MUP-a koji su kvalitetni. No, to nije točno. Sadržaj tih upitnika informativno je reduciran, a njihova ažurnost je mala. To se najbolje vidjelo na podacima o broju birača na proteklim parlamentarnim izborima.

Vi tvrdite da je broj građana upisanih u knjige državljanstva veći od stvarnog broja ljudi koji žive u Hrvatskoj.

— Točno tako. Do 1997. uvođenje u knjigu državljana bilo je pojednostavljeno. Na primjer, svi Hrvati iz BiH koji su htjeli hrvatsko državljanstvo mogli su ga dosta jednostavno i dobiti. Nakon toga, bez obzira jesu li živjeli u Hrvatskoj ili ne, prijavljivali su se kod svojih rođaka i dobivali adrese, te su tako došli i na popis u registar. S druge strane, naši građani koji su na privremenom radu u inozemstvu nisu faktički u Hrvatskoj, kao što nisu ni generacije njihove djece, ali imaju stalne adrese u Hrvatskoj. To je negativna slika useljavanja u Hrvatsku.

A što je s iseljavanjem?

— Svatko može otići iz Hrvatske, a da se pritom ne odjavi. Prema podacima kojima ja raspolažem, javna uprava nema niti 10 posto evidentiranih takvih osoba. Naime, evidentiraju se samo oni koji idu na određene stipendije i tome slično.

Ustvrdili ste da ćemo sami biti odgovorni za svoju budućnost i pronatalitetnu politiku. Na što ste konkretno mislili?

— Potrebno je, u prvome redu, srediti situaciju s našom statistikom do lokalnih izbora. Političarima, naime, odgovara da je stanje nesređeno, a demografska situacija u Hrvatskoj je teška i teško popravljiva. Za 50 godina bit će nas oko tri milijuna, a sada nas ima između 4.200.000 ili, prema nekim drugim podacima, 4.400.000. Projekcije UN-a nešto su optimističnije i one predviđaju da će nas za 50 godina biti 3,5 milijuna, ali to je samo zato jer se referiraju na statističke podatke koji su u Hrvatskoj poprilično krivi i neažurni.

Kako popraviti tu situaciju i je li uopće moguće iznaći odgovor na to, kako tvrdite, najteže i sudbinsko pitanje u Hrvatskoj?

— U prvom redu, potrebno je provoditi zasebnu i eksplicitnu populacijsku politiku. Ta politika ne bi se smjela očitovati kroz socijalu i gospodarstvo koji su i te kako značajni, ali moraju biti odvojeni od tog pitanja. Moramo voditi pronatalitetnu politiku tempiranu s imigracijskom politikom. To znači, treba voditi računa koga puštamo i kako u svoj prostor. Potrebno je poduzeti niz mjera, ali ne onih poput poreza na neudane i neoženjene, nego kroz stimulaciju onih koji će provoditi populacijsku politiku. To se može očitovati na način da se prava onima s većim brojem djece povećavaju ili smanjuju.

Anita MALENICA - prijenos sa: http://www.hsp1861.hr/vijesti4/031212am.htm