JOSIP FRIŠČIĆ, PREDSJEDNIK HSS-A, O MJERAMA VLADE, STABILNOSTI KOALICIJE, REFERENDUMU, REBALANSU PRORAČUNA, IZBORIMA I SNAZI HSS-A...

Prije desetak dana HSLS je izišao iz vladajuće koalicije, ali predsjednik HSS-a Josip Friščić ističe kako se ni tada nije zabrinuo za očuvanje parlamentarne većine. Kaže kako je i prije odluke HSLS-a razgovarao s Ivanom Čehokom koji mu je rekao da bi neodgovorno bilo raskidati suradnju koju su dogovorili 2007. godine. No, HSLS je za koaliciju sad prošlost, pa se vraćamo na HSS...

Vama u HSS-u nikad nije palo na pamet da dignete sidro?
- Ne. Kad sam došao za predsjednika stranke žestoko su nas kritizirali da smo trgovci, ali ja sam neprestano dokazivao da smo mi odgovorni ljudi koji znaju gdje spadaju na političkoj sceni. Tako smo se identificirali i u međunarodnim relacijama, HSS pripada Europskoj pučkoj stranci. Naravno, teško je, svima bi nam bilo drago da su se ostvarile predizborne projekcije svih stranaka o gospodarskom rastu od pet ili šest posto. Ali, što je, tu je. Preuzeli smo odgovornost i borimo se.

Vjerojatno i u HSS-u ima ljudi koji nisu zadovoljni Vladom i koalicijom?
- Ne bi bilo dobro da ih nema. HSS ima već više od 50 tisuća članova i jasno je da ne mogu baš svi podržavati što odluči vodstvo. Sigurno ima i mišljenja da bismo trebali tražiti neka druga rješenja. No, što se tiče strateškog pravca HSS-a, u vodstvu stranke vlada suglasje.

Ne vidim da oprba nudi išta kvalitetno
 

Komunicirate li sa Zoranom Milanovićem?
- Nemamo neke posebne komunikacije, ali to ne znači da nemamo korektan odnos. Oni imaju svoje aktivnosti, a mi svoje.

Kako vam se čini ova koalicija koja se okupila oko SDP-a?
- Vidjet ćemo što će od toga biti. Prateći medije čini mi se da oni među sobom previše raspravljaju koliko će kome pripasti mandata i resora. Čak sam neki dan na saborskom hodniku naletio na dvoje oporbenih zastupnika koji polemiziraju koji će govoriti u ime stranke o nekoj temi. Jedan je tvrdio da je budući ministar i da bi on trebao nastupiti u ime njihovog Kluba, a drugi mu je odgovorio: Nisi ti nikakav ministar, ti samo sjedi gore u klupu, ja ću raspravljati. Prema tome, u oporbi je vrlo živo.

Kad će biti parlamentarni izbori?
- Nije među nama bilo govora da će izbori biti ranije od jeseni iduće godine. Znači, u redovnom roku. Sve su ostalo nagađanja.

No, sve manje građana vjeruje da je Vlada u stanju nositi se s ovom krizom?
- Izbori u pravilu sa sobom donose višemjesečni zastoj. Mi na takav zastoj u ovom trenutku nemamo pravo, ni kad je riječ o pristupnim pregovorima s Europskom unijom ni u vezi s realizacijom gospodarskog oporavka. Znam da se ljudi žale da im je teško, da se nešto mora mijenjati, jer je ovako dalje nemoguće, ali nitko nema čarobni štapić. Ne vidim što to kvalitetnije nudi opozicija.

U narodu nesumnjivo postoji nezadovoljstvo?
- Prema zadnjoj anketi 58 posto Amerikanaca misli da Obama vodi zemlju u sasvim krivom smjeru. U demokracijama nema voljenih vođa s kojima svi moraju biti zadovoljni. Treba, naravno, iščitati poruke koje dolaze od ljudi.

Oporba, konkretno Kukuriku koalicija, nije previše agresivna. Bili su prilično suzdržani i tijekom vaših nevolja s HSLS-om. Mislite li da oni uopće žele prijevremene izbore?
- Kad ste u oporbi onda je jednostavno reći da treba smanjiti proračunske izdatke, ali to znači smanjivanje plaća i mirovina. Ima li oporba rješenja kako zadržati sadašnju razinu plaća i socijalnih prava? Ili možda priželjkuju da netko drugi socijalna prava svede u okvir realnih mogućnosti, a ne da to moraju oni? Doista ne vidim kod oporbe neku preveliku želju za preuzimanje vlasti.

Vjerujete da oporba čeka da vi provedete neke nepopularne mjere tako da oni to ne moraju, ako nakon izbora preuzmu vlast?
- Upravo tako. Povećanja poreza sigurno nisu popularna, kao ni kresanja socijalnih prava. Zato je bolje da to napravi netko drugi, konkretno mi koji sada obnašamo vlast. A oporba istovremeno ima luksuz da tvrdi kako ona to nikad ne bi napravila i da će vratiti sva ukinuta socijalna prava kad dođe na vlast.

Vi ste, dakle, svjesni da vam oporba pušta da obavite, kolokvijalno rečeno, prljav posao?
- Vlast se mora odgovorno ponašati, nema drugog izbora. Bez obzira na to kako se pojedini potez odražavao na rejting neke stranke ili pojedinca.

Nije valjda da vi u koaliciji ne gledate na svoj rejting?
- Gledamo, ali jednostavno činimo što moramo. Slušam neki dan predsjednika Josipovića kako govori da nije dobro da se zadužujemo, ali i da država mora ispunjavati svoje obveze. Naravno da bih ja to odmah potpisao, no postavljam pitanje kako je to moguće.

Šanse za održavanje referendum 50:50

Pred Vladom su najesen dva testa, referendum i rebalans državnog proračuna?
- Kao prvo, tko kaže da će referenduma uopće biti. Potpisi su istina napokon došli u Sabor, ali prijedlog Zakona o radu nije ni uvršten u dnevni red. Možda se amandmanima stave u ZOR ona rješenja kakva su sindikati i tražili pokrećući referendumsku inicijativu. Uvijek sam branio radničke interese i socijalnu sigurnost zaposlenih. Zalažem se za maksimalnu zaštitu u okviru materijalnih mogućnosti. Socijalni dijalog mora se nastaviti jer i nakon eventualnog referenduma slijede pregovori.

Referenduma neće biti jedino ako Vlada odustane od spornih odredbi ZOR-a?
- Vlada nije rekla da nije spremna i na drukčija rješenja. Koliko sam upoznat, kad je premijerka nekim sindikalnim čelnicima prezentirala što je spremna izmijeniti u odnosu na prvi prijedlog neki su rekli kako je u tome sadržano sve što su oni tražili.

Kakve su onda šanse da referenduma ne bude?
- Mislim da je trenutačno 50:50.

Kad će rebalans? Morat ćete u rujnu pronaći gdje uštedjeti pet, šest milijardi kuna?
- Uvijek sam govorio da se prihodi moraju uskladiti s izdacima. Prošlog su me ljeta proglašavali diletantom zato što sam zagovarao povećanje PDV-a, a vidimo da se to radi u brojnim zemljama. Danas se ne može više ići na povećanje poreza nego u svakom ministarstvu treba pronaći gdje se može smanjiti izdatke. Neke su stvari potpisivane u druga, bolja vremena. Imamo tako, primjerice, kolektivne ugovore s božićnicama, regresom, jubilarnim nagradama... To su stotine milijuna kuna koje više ne možemo ispunjavati.
 

Smanjivanje plaća koje se podmiruju iz proračuna?
- Nije ni to isključeno. Vlada će preko ljeta pripremiti više varijanti, a onda će se sjesti za stol sa socijalnim partnerima.

Postoji li nešto što se ne smije dirati?
- Ne.

Moguće je i daljnje smanjivanje nekih braniteljskih beneficija ili čak rodiljnih naknada?
- Izdaci se moraju izravnati s novcem kojim raspolažemo. Ako to ne napravimo sve će biti ugroženo. Nema nam druge. Uostalom, prava braniteljima već su smanjivana, ali nikakvih prosvjeda nije bilo, oni su to prihvatili vrlo realno.

Provedba programa nam još uvijek šepa

Jeste li zadovoljni realizacijom programa gospodarskog oporavka?
- Nisam. U startu sam imao primjedbi i pokazuje se da sam bio u pravu. Znamo kakav je bio presing da se osiguraju sredstva koje će gospodarstvo moći povlačiti, a nažalost održana je tek prva aukcija od milijardu i pol kuna. Druge nema, jer ni novac iz prvog paketa nije povučen. Neke mjere oni koji bi se javili jednostavno ne mogu preskočiti. Operacionalizacija nam šepa... Oni koji nisu stručni i kompetentni koče sustav i sigurno je da to treba riješiti. No, nema ništa preko noći. Dio ih se može poslati u mirovinu, ali o tome treba razgovarati sa sindikatima. Dio tih ljudi možda bi ipak bio iskoristiv u agencijama koje ne moraju biti u mjestima gdje oni sada žive.

A lokalna samouprava? Vi ste se dosta čvrsto usprotivili preustrojstvu koje bi smanjilo broj jedinica lokalne samouprave?
- Obišao sam stotine općina i tvrdim da ih ima tek nekoliko desetaka koje su same sebi svrha. Ali, to moraju prepoznati građani tih općina, ne može država to odrediti. Lokalna samouprava nas je spasila svojim poticanjem malog i srednjeg poduzetništva. Nisu nam veliki sustavi otvarali radna mjesta nego su mahom otpuštali. Uporni načelnici općina pokretali su prostorno planiranje na svojem području i inicirali poslovne zone.

HSS je predlagao HDZ-u izmjene izbornog zakona za Sabor, ali ništa od toga?
- Znamo da HSS nije u poziciji da bilo što nametne, ali smo inicirali raspravu o podjeli Hrvatske na pet izbornih jedinica, u skladu s brojem statističkih regija. Na taj bi se način zastupnike još više vezalo za regije iz kojih dolaze, a znamo da Europa funkcionira na regionalnom principu...

Dražen CIGLENEČKI