Vrlo malo vremena je prošlo otkako je Dražen Bošnjaković postao novi ministar pravosuđa, ali vremena za uhodavanje nema jer je posla u tom resoru napretek. No, Bošnjakoviću se s time neće biti teško nositi jer je do sada bio državni tajnik u tom ministarstvu, pa je uglavnom upućen u tajne posla, posebno onog reformskog. Nada se da će ugrabiti kratak predah od ministarskih obveza, a produljeni vikend bit će mu godišnji odmor.

• Što smatrate prioritetom u vašem mandatu? Je li to zatvaranje poglavlja 23. o pravosuđu i hoće li u tome biti prepreka?
- Prioritet je nastavak svih reformi i promjena u zakonodavstvu koje smo pokrenuli. Cijeli niz zakona bio je sad u prvom čitanju u Saboru i sam nastavak reformi će, vjerujem, dovesti do zatvaranja poglavlja 23.

• Znači, postojat će kontinuitet započetih reformi i nakon odlaska bivšeg ministra Ivana Šimonovića?
- Naravno. Neke reforme smo počeli, dio ih je u tijeku, a neke su i provedene.

• Kad je riječ o poglavlju 23., očekujete li da će biti problema oko zatvaranja tog poglavlja zbog topničkih dnevnika, korupcije ili nekog drugog razloga, primjerice stanja u upravi?
- Ne vjerujem, jer smo već proveli brojne reforme, promijenili smo sustav. Napravili smo novu organizaciju mreže sudova, donijeli nove procesne zakone koji omogućuju brže vođenje postupaka, uveli smo novi sustav imenovanja i napredovanja sudaca i državnih odvjetnika. Osnovali smo zasebnu instituciju u okviru koje djeluje Državna škola za pravosudne dužnosnike. Radimo na novom sustavu ovrhe. Duboko smo ušli u sve procese, što je i prepoznato kod otvaranja poglavlja 23. Ključni su kontinuitet i nastavak reformi.
 

• Tvrdite da ni tzv. topnički dnevnici neće biti prepreka?
- Vezano uz to pitanje dosad smo pokazali punu suradnju s Haaškim tribunalom i smatram da ne bi trebalo biti problema.

• Hoće li u listopadu početi s radom Državna škola za pravosudne dužnosnike, što će biti svojevrsna prekretnica u načinu izbora i napredovanja sudaca?
- U listopadu ćemo upisati prvu generaciju polaznika te škole. No, ono što je još važnije je da ćemo u razdoblju od dvije godine, dok ta prva generacija upisanih završi školu, primjenjivati nove kriterije za izbor sudaca i državnih odvjetnika. Iz EU-a nam se najviše i prigovaralo da nemamo objektivan i transparentan način izbora tih dužnosnika, a to sada mijenjamo.

• Hoće li sada i pravnici iz gospodarstva i odvjetnici koji, primjerice, imaju i dvadesetak godina staža, morati polaziti Državnu školu da bi postali suci?
- Da. No, to nije ništa nepoznato. Novi model imenovanja dobio je pohvale europskih stručnjaka upravo zbog objektivnosti i transparentnosti. Težište je na stručnoj pripremi kadrova, koji će kad završe Državnu školu odmah moći početi raditi sudački, odnosno državnoodvjetnički posao.

• Hoće li se pravnici koji završe Državnu školu imenovati samo na novootvorena sudačka mjesta, dok će se tamo gdje suci idu u mirovinu ili odlaze iz drugih razloga, ta mjesta popunjavati od postojećeg sudačkog kadra?
- To još nismo riješili. U Ministarstvu pravosuđa planirat ćemo koliko će svake godine trebati sudaca i državnih odvjetnika. Znat ćemo i koliko će tih dužnosnika godišnje ići u mirovinu, a koliko će otprilike iz drugih razloga odlaziti iz sustava. Postojala je ideja da se, kad već imamo gotove kadrove na sudovima, omogući njihova migracija s jednog na drugi sud kroz transparentan natječaj. No, neki tvrde da to ne bi bilo dobro jer bi onda malo polaznika Državne škole moglo računati na sudačka mjesta, ili barem na ona atraktivna. Razmišljamo i o tome da postotak tih upražnjenih mjesta u pravosuđu popunimo postojećim pravosudnim dužnosnicima, a da na ostala mjesta dođu diplomanti Državne škole. Primjerice, ako deset sudaca iz Zagreba odlazi u mirovinu, možda nije loša mogućnost da tri ili četiri mjesta popunimo iz postojećih sudačkih struktura, a preostali da budu iz Državne škole. No, još tražimo rješenje.

• Što će biti s izborom novog Državnog sudbenog vijeća? Hoće li možda sadašnji saziv DSV-a ostati do kraja mandata?
- Vidjet ćemo kako će to regulirati Zakon o provedbi Ustava. Postojeći DSV već radi vrlo važne poslove. Uveli su novu metodologiju ocjenjivanja sudaca, provode postupak imenovanja sudaca po novom sustavu. No, prilagodit ćemo se onome što će reći Zakon o provedbi Ustava.

• U pripremi su izmjene Stečajnog zakona. Na koji način će utjecati na smanjenje nelikvidnosti?
- Imamo oko 18.000 trgovačkih društava koja su proizvela neplaćenih oko 12 milijardi kuna, a nemaju ni jednog zaposlenog. Sada se kroz zakonske izmjene za takve tvrtke predviđa skraćeni stečajni postupak. Prijedloge za otvaranje stečaja davala bi Porezna uprava koja bi brže mogla pokretati postupke protiv tih poduzeća. No, nije samo riječ o ukidanju tih tvrtki. Kroz stečajni postupak vidjet će se i kakve su transakcije te tvrtke obavljale da su mogle stvoriti tako velike dugove. Vidjet će se tko je njihov osnivač, s kojim trgovačkim društvima su radile transakcije i kakvi su tijekovi novca. Zapravo, svaki takav stečajni postupak mogao bi dovesti i do otvaranja drugih vrsta postupaka.
 

• U Šimonovićevom mandatu najavljeni su akcijski planovi za smanjene zaostataka na općinskim sudovima u Zagrebu i Splitu. Dokud se stiglo?
- Te akcijske planove donijela je Vlada. Treba podsjetiti da smo 2004. godine imali više od 1,5 milijuna neriješenih predmeta, a danas je to manje od 800.000. Veliki je posao pred nama i detektirali smo da su najveći »proizvođači« tih predmeta općinski sudovi u Zagrebu i Splitu, te Trgovački sud u Zagrebu, pa smo donijeli akcijske planove za smanjenje zaostataka. Vrlo snažan instrument za smanjenje zaostatka je premještanje predmeta s tih najopterećenijih sudova na one koji imaju manje spisa. To se i dosad provodilo, no tu mjeru treba još više koristiti. Na najopterećenijim sudovima nedostaju nam zapisničari i drugo osoblje. S Ministarstvom uprave dogovorili smo da ćemo ljude iz uprave koji su kvalificirani i stručni, a negdje ih je previše, premjestiti da rade u sudovima. Tako ćemo i troškove smanjiti na najmanju mjeru.

• U pripremi je i novi Kazneni zakon i radna skupina dosta je odmakla u njegovoj izradi. Podržavate li novi Kazneni zakon čija su rješenja dosta različita u odnosu na zakon iz 1997.?
- Radna skupina radi na cjelovitom tekstu zakona i smatram da treba ići u promjene cijelog Kaznenog zakona. To je zakon koji u saborskoj proceduri prolazi kroz dva čitanja, za što ćemo imati dovoljno vremena. Bit će i cijeli niz javnih rasprava i okruglih stolova, u koje se može uključiti širok krug zainteresiranih. Naš cilj je da dobijemo moderan zakon jer neka postojeća zakonska rješenja ne odgovaraju današnjem vremenu. Promijenio se način života i poslovanja, i to zakon treba pratiti. Ima prigovora posebno oko gospodarskih kaznenih djela, da ona ne odgovaraju duhu vremena, a novi zakon na to treba dati odgovore. No i u postojeće zakonodavstvo koje smo više puta mijenjali, implementirana je većina konvencija koje se odnose na brojna kaznena djela. No, sada idemo na modernizaciju Kaznenog zakona, a vidjet ćemo i što će donijeti javna rasprava.
 

• Mora se mijenjati i prekršajno zakonodavstvo, posebno zbog slučaja Maresti na Europskom sudu, kako ne bi dolazilo do preklapanja kaznenih i prekršajnih djela. Navodno je oko petstotinjak prekršajnih djela »razbacano« po raznim zakonima.
- Neće biti moguće za isto djelo odgovarati kazneno ili prekršajno. Dosad smo imali situaciju gdje je to bilo moguće i to ćemo promijeniti.

• Zaduženi ste i za zatvore. Otvaranje novog odjela zatvora u Glini ipak će rasteretiti zatvorski sustav.
- Do kraja godine otvorit će se novih 420 zatvorskih mjesta u Glini. To je važno jer sada u zatvorima imamo oko 3500 mjesta, a zatvorenika je više od 5000. No, unatoč i ovakvoj prenapučenosti i nedostatku zatvorskog osoblja, stanje nije alarmantno. Nemamo teških incidenata u zatvorima, samoubojstava, ozljeđivanja, bjegova, pobuna. To je zasluga ljudi koji rade iznimno težak posao u zatvorskom sustavu.

• Šibenski zatvor će još pričekati?
- Da. To je velika investicija i to će se rješavati dugoročno.

• Član ste HDZ-a. Koliko je stranačka iskaznica prednost, ili možda mana za dužnost ministra pravosuđa?
- Uopće ne razmišljam je li to plus ili minus. Dobro sam surađivao s ministrom Šimonovićem i nitko nije postavljao pitanje stranačkog članstva. Vlada, sa svojim koalicijskim partnerima, doista se pokazala kao reformska vlada, pogotovo u segmentu pravosuđa. Nije dvojbeno da su sve prijašnje vlade učinile određeni napredak, no kad bismo radili određenu analizu, najviše je učinjeno u vrijeme sadašnje.

• Smatrate li da u ovom trenutku u pravosuđu nešto škripi, a što bi se moglo brzo popraviti?
- Ne. U ovom trenutku provodimo reforme u pravosuđu na jako mnogo područja. To traži iznimne napore, ali imamo timove ljudi koji daju sve od sebe.
U tome nam podršku daju i suci, predsjednik Vrhovnog suda Hrvatin, kao i glavni državni odvjetnik Bajić. Na tome im zahvaljujem.

 Biljana Bašić