Iako ne odaje takav dojam, ministar obrazovanja Radovan Fuchs sjedi proteklih godinu dana na poprilično vrućoj fotelji. Među najzaslužnijima pritom je bila promjena Zakona o udžbenicima, zatim provedba prve državne mature i elektroničkih upisa na visoka učilišta, ali i pregovori sa sveučilištima. S ministrom Fuchsom razgovarali smo nakon javne pohvale premijerke Jadranke Kosor na uspješnoj provedbi državne mature i e-upisa.

• Premijerka očekuje racionalizaciju u sustavu znanosti i obrazovanja. Tko će najviše nastradati? Gdje »curi« novac u školstvu?
- Teret krize moramo podnijeti svi. Hrvatska je, na žalost, predugo živjela iznad svojih realnih mogućnosti i što dulje budemo sebe zavaravali da tomu nije tako, to će cijena koju ćemo morati u konačnici platiti biti veća, a mjere bolnije. U tom smislu, novac nigdje ne curi, nego je riječ o tome da se godinama svima i svakome obećavalo i - što je najgore, ta obećanja pretvaralo u različite vrste ugovornih proračunskih obveza - puno više od onoga što je hrvatsko gospodarstvo realno bilo u stanju poduprijeti. Jedino što sa svoje strane mogu obećati jest to da ćemo kod odlučivanja o mjerama koje će ovo ministarstvo predložiti Vladi biti socijalno što osjetljiviji. Uz to, najvažnije načelo kojega ćemo se pri tome držati jest da ljudi ne smiju ostati bez osnovnih izvora prihoda. Sve ostalo, na žalost, bit će podložno rezanju.
 

• Često se spominje potplaćenost prosvjetara, a ipak se ne žele odreći kolektivnog ugovora, cipelarina, otpremnina. Tu ste otkrili i malverzacije. Kako ćete naći zajednički jezik sa sindikatima?
- Sa sindikatima zapravo već imamo zajednički jezik, iako to možda u medijima i javnim nastupima ne izgleda uvijek tako. Naime, i njima je jasno da ovako dalje ne može i da inzistiranje svake pojedine socijalne i interesne skupine na očuvanju svakog od svojih pojedinačnih stečenih prava u konačnici neizbježno vodi do toga da svi skupa ostanemo bez sredstava za vitalno funkcioniranje bilo koje od tih skupina. U tom smislu, kako je to i premijerka više puta naglasila, nadam se i vjerujem u nastavak dijaloga svih socijalnih partnera, jer jedino na taj način možemo doći do kompromisnog rješenja koje će sve skupa najmanje boljeti. No, ne treba se pritom zavaravati da možemo iznaći rješenje koje neće biti bolno, jedino što možemo i želimo postići je da ono za sve bude što manje bolno i da ta bol bude ravnomjerno podijeljena.

• Pribojavate li se štrajka na jesen?
- Ne pribojavam, što ne znači da smatram da ih neće biti. Mora nam biti jasno da štrajkovi usmjereni ili na zahtjeve za održavanje statusa quo, ili na zazivanje naizgled spasonosnih rješenja poput prijevremenih izbora, ne rješavaju problem. Međutim, svakome bi trebalo biti jasno da traženje prijevremenih izbora zapravo također nije ništa drugo nego zahtjev za održavanje statusa quo, ali k tome s odgodom, uz naivnu nadu da će bilo koja nova vlada »čarobnim štapićem« riješiti problem višegodišnjeg zaduživanja i da će proračunski dugovi jednostavno nestati, a gospodarstvo samo od sebe oživjeti.

• Obećali ste besplatan studij svim redovitim studentima prve godine, no čini se da Sveučilište u Zagrebu nema previše povjerenja u to. Je li vas rektor Aleksa Bjeliš upoznao s planom da će sa studentima potpisivati ugovore o prebacivanju školarina na njih u slučaju da Ministarstvo ne dostavi sredstva?
- Vlada se ugovorom obvezala osigurati sredstva za besplatan studij svim ovogodišnjim brucošima, i ta će preuzeta obveza biti ispoštovana.

• Ako ima novaca za nove studente, kako to da kasni isplata za školarine na diplomskim studijima?
- Ministarstvo je podmirilo sve svoje ugovorene obveze prema svim sveučilištima, kao i većini fakulteta zagrebačkog sveučilišta. Ostali su tek oni kod kojih nije do kraja jasno obrazložena opravdanost iskazanih potraživanja.

• Prvi elektronički upis na fakultete prošao je s tehničke strane besprijekorno. Kandidatima ste omogućili besplatno polaganje mature i cijeli postupak upisa, no na kraju će novac od brucoša ubirati fakulteti za papirologiju. Smeta li vam to?
- Bili bismo najsretniji kada bi uz besplatno polaganje mature išli i besplatni troškovi upisa. Zato svakako želimo promijeniti situaciju da Ministarstvo novac poreznih obveznika raspodjeljuje sveučilištima, a onda oni, ili neki od njih, iako generiraju stomilijunske prihode kroz samostalne aktivnosti, žele generirati i te, višestruko manje prihode, ubiranjem novca za papirologiju.
No, to je tek jedna od anomalija sustava koja je rezultat autonomije sveučilišta, a na koje trenutačno Ministarstvo ne može utjecati. Zato će se novim Zakonom o sveučilištima, koji ćemo u rujnu dati na javnu raspravu, a do kraja godine i uputiti prema Saboru, stvoriti pretpostavke da se takve anomalije uklone.

• Kakve su šanse za skoro uvođenje male mature, s obzirom na financije? Hoće li se iduće godine e-upis primijeniti i na srednje škole?
- Zahvaljujući uspješno izgrađenom sustavu za provedbu državne mature, što se tiče samih tehničkih mogućnosti, malu maturu mogli bismo uvesti već od sljedeće godine. Međutim, financijska konstrukcija takvog projekta bila bi iznimno zahtjevna, te će zbog poznatih okolnosti mala matura morati pričekati neka financijski bolja vremena.

• Prošla vam je prva godina mandata. SDP vas je proglasio nesposobnim, sindikati još nisu dali ocjenu. Kakvu biste si vi dali ocjenu?
- Ocjenu uspješnosti svojeg dosadašnjeg mandata mogu temeljiti jedino na uspješnosti projekata koji su tijekom mojeg dosadašnjeg mandata odrađeni ili dovršeni. Najvažniji među njima svakako je projekt državne mature i e-upisa na visoka učilišta, koji je ove godine napokon i uspješno doživio svoju premijeru. Prema procjenama koje smo napravili, zahvaljujući smanjenju troškova koje su protekle generacije imale vezano uz upis na fakultet, državna matura i e-upisi uštedjeli su budućim brucošima i njihovim roditeljima tridesetak milijuna kuna. Nadalje, ništa manje važan, ali medijski ne toliko vidljiv je i projekt novog Zakona o udžbenicima, kojim smo od ove godine napokon počeli sustavno uvoditi red na tržište udžbenika za osnovne i srednje škole. Njime smo uspjeli obuzdati divljanje cijena udžbeničkih kompleta, kao i nekontrolirano umnožavanje različitih dodatnih nastavnih sredstava koje su roditelji redovito morali kupovati u paketu s udžbenicima, a da ih učenici zapravo uopće nisu koristili. U odnosu na prošlu školsku godinu, samo ove godine, na taj smo način roditeljima uštedjeli oko 40 milijuna kuna. Štoviše, budući da smo novim Zakonom osigurali i trajnost svakog udžbenika na najmanje četiri godine, te postigli da se na razini škole za određeni predmet u određenom razredu koristi samo jedan udžbenik - a ne kao što se do sada znalo događati da svaki nastavnik radi po drugome - otvorili smo i mogućnost višegodišnjeg nasljeđivanja udžbenika među uzastopnim naraštajima učenika. Dugoročne uštede koje će to donijeti roditeljima bit će i puno veće od onih koje smo postigli u ovoj prvoj godini.

Mirela Lilek
mirela@lilek.vjesnik.hr