savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=2103  https://twitter.com/savjest_com?intervju=2103  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=2103  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=2103

Josip  Friščić

../intervjui/intervjui.php?osoba=3014&josip-friscic

Friščić Josip
Datum:
16.06.2007
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Koalicijski partneri HSS i HSLS ovaj su tjedan predstavili svoj gospodarski program na kojem su timovi stručnjaka i stranačkih ljudi radili nekoliko mjeseci. Ono što ga razlikuje od programa drugih stranaka, među ostalim je prijedlog o liberalnijoj regulaciji tečaja kune. Pitanjem o tome započeli smo razgovor za Vjesnik s predsjednikom HSS-a Josipom Friščićem.


• Znači li promjena monetarne politike koju zagovarate slabljenje kune radi poticanja izvoza?
- Liberalizacija tečaja kune jedna je od mjera našeg programa. Tečaj kune mora se preispitati jer je sadašnji destimulativan za izvoznike, dovodi ih u poziciju gubitaša. To ne znači da tečaj treba promijeniti generalno, ali mu sigurno treba pridati veliku pozornost jer bez toga nema ozbiljnijeg iskoraka u izvozu.


• Vodi li vaš prijedlog računa i o mnogim građanima koji imaju kredite s valutnom klauzulom?
- Svjesni smo toga da građanima prijeti dužnička kriza zbog velike kreditne zaduženosti. Ono što je apsurdno i čega nema u drugim zemljama, to je da se u Hrvatskoj svi zaklinju kako vjeruju u kunu, a gotovo da nema ugovora bez valutne klauzule. To treba mijenjati u interesu građana i domaće valute, i to tako da kreditiranje bude u valuti u kojoj primamo plaću i u kojoj se, uostalom, temeljno zadužujemo.
 

Apsurdno je da se u Hrvatskoj svi zaklinju kako vjeruju u kunu, a gotovo da nema ugovora bez valutne klauzule. To treba mijenjati

  Hrvatska ima mogućnosti i za veliki izvoz hrane, a uvozimo sve i svašta

• Liberalizacija tečaja bila bi izravni udar na brojne Hrvate koji već otplaćuju ionako skupe kredite.
- Ne zagovaramo jednokratnu devalvaciju koja bi nesumnjivo pogodila stotine tisuća ljudi. To je veliki problem i tražimo da se o njemu otvoreno razgovara. Moguće je to riješiti na način da se ugovori s valutnom klauzulom preračunaju u kunske vrijednosti i nastave tako dalje servisirati. Ponavljam, ne tražimo da se išta lomi preko koljena, pogotovo ne zagovaramo rješenja koja bi bila na štetu građana. Ovo je poticaj naše koalicije da se o tome povede ozbiljna rasprava.
 

• Izvoznici već godinama traže liberalniju regulaciju tečaja kune. Je li tečaj glavna prepreka što hrvatski proizvodi nisu konkurentni?
- Sve zemlje čije je gospodarstvo izvozno usmjereno, nizom mjera stimuliraju svoje izvoznike da bi bili konkurentni. To što oni zovu postizanjem konkurentnosti, za naše proizvođače znači poslovanje u nejednakim uvjetima. Jer, na vanjskom tržištu cjenovno nisu konkurentni ili pak moraju imati dvostruke cijene - jedne za hrvatsko tržište, druge za izvoz. Onda se događa da u proizvodnji isključivo za izvoz svi plaćamo posljedice nekonkurentnosti. Naš program nudi niz mjera, poput manjih poreznih opterećenja kojima država mora intervenirati želimo li konkurentne proizvode. Mnogo se govori o brodogradnji, ali malo ljudi zna da 30 posto cijene broda svi plaćamo. Nijedan brod ne bismo prodali bez beskamatnih kredita i intervencija iz proračuna! Dobro, opredijelili smo se da i time povećamo izvoz. Ali, postoji niz drugih grana i proizvođača koji mogu postati veći izvoznici dobiju li status kakav ima brodogradnja.


• To su za HSS poljoprivreda, prehrambena industrija i turizam za koje tvrdite da najbrže mogu ostvariti dodanu vrijednost i odvesti Hrvatsku u svijet.
- Zemlja koja nema sigurnu opskrbu svojih građana kvalitetnom hranom nesigurnija je od zemlje koja nema dovoljno oružja. Hrvatska ima mogućnosti i za veliki izvoz hrane, a ipak uvozimo sve i svašta. Samo je u prva četiri mjeseca uvezeno voća i povrća za 120 milijuna dolara, a mesa za više od 92 milijuna. Je li to put kojim trebamo nastaviti?!


• Što konkretno sadrži HSS-ov program preporoda sela?
- Hrvatskoj je nužna ratarska rajonizacija pa bi se, primjerice, znalo da u Dalmaciji treba poticati proizvodnju voća, povrća, vina i maslinova ulja, a da je Slavonija žitnica u kojoj treba stimulirati proizvodnju dovoljnih količina pšenice. Treba odbaciti »spasonosnu formulu« koju nam mnogi nude i po kojoj je budućnost poljoprivrede u formiranju velikih farmi koje mogu nastati pretvorbom bivših kombinata i davanjem velikih površina državnog zemljišta na desetljetne koncesije. Ne treba nam stvaranje novih posjeda, naš je put u očuvanju 100.000 obiteljskih gospodarstava. Sve drugo znači daljnje propadanje sela, što je i najveći problem današnje Hrvatske. Čak 82 posto sela gubi ljude, a 200 sela već je pusto. U tome se najbolje oslikava politika neravnomjernog razvoja.


• Nisu li domaća seljačka gospodarstva danas premala da bi opstala na tržištu?
- Nisu, jer primjeri iz sjeverne Italije, Koruške i Bavarske pokazuju da se itekako može biti konkurentan s ratarskom proizvodnjom na 150 hektara, a u stočarstvu i na posjedima od 50 hektara. Ali, nužne su mjere osmišljene poljoprivredne politike, što HSS i nudi, kojima će se poticati proizvodnja hrane što je danas uvozimo. Za preporod sela potrebno je šest milijardi kuna godišnje, za što nije dovoljan novac iz pretpristupnih europskih fondova.


• Jeste li na gospodarskom programu tako dugo radili zato što je bilo teško pomiriti HSS-ovo inzistiranje na prednostima prirodnih nacionalnih potencijala s HSLS-ovim zahtjevom ubrzane privatizacije?
- Dugo smo usklađivali program, ali zato što smo htjeli imati konkretne modele koje ćemo ponuditi građanima. Kad je riječ o velikim sustavima, i jedni i drugi zagovaramo privatizaciju, ali ne prodaju strancima. Treba, međutim, vidjeti gdje će završiti novac od privatizacije. Potrebno ga je, za razliku od dosadašnje prakse, usmjeriti u razvoj, otvaranje novih radnih mjesta ne bi li se ostvarilo ono što svi priželjkujemo, a to su više stope gospodarskog rasta.
 

• Treba li privatizirati velike državne sustave poput HEP-a?
- Da, ali država mora zadržati utjecaj na njihovo funkcioniranje, što je praksa u zemljama Europske unije. Kada dođe na red HEP, najveći sustav koji još nije dodirnut, treba odvojiti proizvodnju od distribucije struje. To je dobro od posebnog interesa i o njemu ovisi kvaliteta života na pojedinim područjima. Taj se sustav nikako ne smije prodati strancima! Proda li im se, dogodit će nam se kao i s PTT-mrežom koju su financirali naši građani, ali nikad nisu namireni. Strane tvrtke kojima smo to prodali, u matičnim su zemljama u velikoj krizi, a u Hrvatskoj zbog monopola ubiru goleme profite.


• Je li nam potrebna daljnja liberalizacija ekonomije s obzirom na zamjerke MMF-a da se država još previše miješa?
- Dio smo globalnog tržišta i trebaju nam prilagodbe kako bismo se na njemu što bolje snašli. Postoje djelatnosti u kojima država nema što tražiti i mislim da su u brojnim granama liberalni odnosi već uspostavljeni. Ali, ono što u Hrvatskoj najviše vrijedi uz ljude i pamet, to je naš prostor. On najviše vrijedi u Europi i zato je tolika jagma za njim. To ne smijemo rasprodati, »pojesti« za dnevnu potrošnju.


• Otkud u vašem programu i prijedlog o ubrzanoj privatizaciji hotela, čemu ste se dosad protivili? Je li to ustupak HSLS-u?
- Nije to ustupak liberalima. Protivili smo se načinu privatizacije. Hotele treba prodati, unijeti svježi kapital i povećati broj zvjezdica. Ali, protiv smo davanja hotela za jednu kunu nakon čega vlasnik vrlo brzo vrati svoj kapital. Imovinom se onda špekulativno raspolaže, a radnici osvanu na ulici. Zato u ugovoru jasno mora biti naznačeno očuvanje radnih mjesta. U privatizaciji hotela treba zaštititi i puno hektara okolnog zemljišta, odnosno obale, jer je to pitanje raspolaganja pomorskim dobrom.
 

• Tražite i vraćanje turizmu statusa izvoznika.
- Turizam je glavni motor ubrzanog razvoja i novog zapošljavanja. Hrvatska ima mogućnosti zaraditi od turizma i 12 milijardi dolara, ali su nužne promjene u poreznoj politici. Treba nam oko 150.000 novih ležajeva najviše kategorije i osnivanje zona elitnog turizma, a ne forsiranje masovnog turizma. I, naravno, gostima treba nuditi domaću hranu, a ne ih »šopati« proizvodima iz Čilea i Kine.


• Zato ste obećali 500 autohtonih hrvatskih proizvoda koji će, budete li na vlasti, za četiri godine biti prepoznatljivi u svijetu. Nije li to pretjerano s obzirom na to da ih danas nemamo ni 10?
- Naše su mogućnosti dostatne za još veći broj robnih marki, ali to podrazumijeva formiranje barem 20 agencija, a ne prepuštanje svakog proizvođača da se sam bori s konkurencijom sa svojim zeljem, paprikom, sirom, pršutom… Tu je opravdano ulaganje države jer ono što po proizvodnoj cijeni vrijedi 10 kuna, kad se dobro »brendira« i pošalje na tržište, vrijedi 20 kuna. Od toga ćemo svi imati koristi. Želim da se u Hrvatskoj, umjesto uvoznih, jede varaždinsko zelje, međimurski krumpir, podravski sir, istarsko i dalmatinsko maslinovo ulje koji će i u svijetu biti cijenjeni.


• Može se primijetiti da u vašem programu ima dovoljno koalicijskog potencijala za suradnju i s desnicom i ljevicom nakon izbora.
- Nismo osmišljavali pojedina poglavlja kako bismo se dopali mogućim partnerima. Nudimo program, ali i konkretne mjere za postizanje glavnih ciljeva - okretanje proizvodnji koja donosi dodanu vrijednost, povećanje konkurentnosti izvoza, ravnomjerni razvoj svih krajeva i veća uloga lokalne samouprave u kreiranju vlastita razvoja. Neće nakon izbora biti sporazuma ni s kim samo da bismo došli na vlast i podijelili fotelje. Ali, bit će stavljanja na stol našeg programa za koji smo sigurni da će ga građani ocijeniti kvalitetnim i ostvarivim.


• Vi i Đurđa Adlešić samouvjereno tvrdite da će vaše stranke biti u novoj vladi. Trenutni rejting vam ne ide na ruku, još nema očekivane sinergije.
- Uvjeren sam da Hrvatska nema šanse ne otvori li procese istaknute u našem programu, pogotovo pitanje ravnomjernog razvoja zemlje. Svaka čast Božidaru Kalmeti zbog truda na razvoju Zadra koji dobiva milijardu kuna i premijeru Ivi Sanaderu zbog izgradnje mosta na Pelješcu, ali moramo voditi računa o svim krajevima. Ne očekujem da samo broj mandata bude razlog postizbornog partnerstva, iako i dalje tvrdim da ćemo imati najmanje 15 do 20 zastupnika. Naša koalicija neće nikome biti partner samo radi osvajanja saborske većine. Na temelju programskog suglasja treba formirati kompetentnu vladu, a uvjeren sam da nje neće biti bez HSS-a i HSLS-a.


• Vlada na čelu s HDZ-om ili SDP-om, svejedno vam je?
- Bilo koja!

Jambo ne prodaje maglu, nego voće i povrće


• Prelaskom Stipe Gabrića Jambe i vijećnika s njegove liste u HSS postali ste, nakon HDZ-a, bez izbora drugi po snazi u Skupštini Dubrovačko-neretvanske županije. Dobro ste trgovali s Jambom.
- S Jambom nisam trgovao. On je pročitao naš program i odlučio ući u HSS kako bi i dalje pomagao razvoj svog kraja, pridonosio uspješnosti svojih tvrtki i svoje obitelji. Jambo ne prodaje maglu, nego voće i povrće, ima 200 hektara voćnjaka. Dokazao se kao uspješni gospodarstvenik, što su i građani honorirali. Ne krijem da je nakon fijaska na lokalnim izborima Jambinim učlanjenjem HSS dobio snažni zamah na jugu Hrvatske.


• Ali, dobili ste i reputaciju koja ga prati godinama.
- Protiv Jambe je bilo podneseno niz prijava i tužbi. Za svoje je poslovanje podnio račun i na kraju mu nitko ništa nije našao. Za razliku od mnogih drugih koji su imali ključeve i ulazili kad su htjeli na Pantovčak ili Markov trg, a danas su u Austriji ili Švicarskoj, Jambo je ostao u Metkoviću. Njemu HSS ne treba kao alibi ili zaštita. Shvatio je, sam je rekao, da mu je po promišljanjima mjesto u HSS-u i za pet minuta smo se dogovorili.

Ivka Bačić

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


06.06.1970  Glunčić Daniel
06.06.1962  Mađarić Tomislav
06.06.1959  Kalinić Pavle
06.06.1958  Grlić Radman Gordan
06.06.1955  Mijandrušić Ivan
06.06.1951  Samardžija Višnja
06.06.1946  Kolega Živko
06.06.1940  Švigir Zdravko
06.06.1934  Kandare Boris
06.06.1927  Halas Ivan