Neobična je pozicija HSLS-a, danas je koalicijski partner HDZ-a i ne traži smjenu Vlade, sutra je koalicijski partner HSS-a koji je tome sklon. O tome i drugim stavovima te koalicijskim kombinacijama za Vjesnik govori Zlatko Kramarić, zamjenik predsjednice HSLS-a Đurđe Adlešić.
- Činjenica da mi nismo jedna stranka, i ovo oko »afere Fond« je samo taktičko pitanje. Strateški cilj je isti, a to je borba protiv korupcije.
Ono na čemu liberali, a i kolege iz HSS-a inzistiraju jest da se to raščisti do kraja. Naša taktika je upravo inzistiranje na neovisnosti institucija o politici, a ovom se akcijom to napokon i potvrdilo.
To ne znači da ćemo ikomu oprostiti moralnu i političku odgovornost.

• Da se ovog trenutka glasa o povjerenju Vladi HSLS se ne bi priklonio HNS-u i SDP-u?
- O povjerenju Vladi će se glasati uskoro na izborima. Ne znam što bi se to dramatično dogodilo ako bi se glasalo u srpnju.

• Je li Vlada odgovorna za aferu ili zaslužna? Kakav je stav HSLS-a?
- Vlada ima određene zasluge da je stvorila ovakav ambijent. Moramo biti iskreni i priznati, i suočavanje s Haagom, i »slučaj Zagorac« i »slučaj Fond« se dogodio upravo za vrijeme ove vlade. Svi smo znali da su se mutne stvari događale u Ministarstvu obrane i da skupljanje novca za oružje nije bilo ni tako idilično ni tako domoljubno kao što se nastojalo prezentirati. Znalo se i da je privatizacija noćna mora hrvatske politike. I ova se vlada uhvatila u koštac s time. Trebalo je imati građanske hrabrosti za to i to im jest zasluga. Pogriješila je utoliko što je dopustila da prihvati stare strukture u Hrvatskom fondu za privatizaciju, što nije išla na njegovu reorganizaciju.
 

• Glavnina privatizacije je, ipak, napravljena do 2000. godine, kad je došla koalicijska vlast. Kolika je odgovornost bivše vlade?
- U Saboru sam bio jedan od onih koji je ozbiljno shvatio predizborna obećanja prije 3. siječnja. Sjećamo se onih koji su lupali o stol obećanjima da će već na prvoj sjednici Sabora doći na dnevni red revizija privatizacije i pretvorbe. Prošla je veljača 2003. i čekao sam još koji mjesec dana i ponudio prijedlog revizije pretvorbe i privatizacije. Supotpisao se kolega Damir Kajin. I rečeno je da je to hvalevrijedan potez, ali da Vlada priprema cjelovitije i bolje rješenje. Moram priznati da sam doživio neuspjeh, to je ispalo iz koalicijskih dogovora i gurnulo se pod tepih. Zaboravili smo da smo izbore dobili na tome i normalno da su to birači kaznili 2003. Ipak, ne bih sada licitirao time tko je odgovorniji jer time ne rješavamo problem. Šesnaest godina smo u politici i bez obzira na kojoj strani bili sada u politici ne možete biti nevini u toj priči.

• Što mislite, kako će birači reagirati na »aferu Fond«?
- Ne sviđa mi se stvaranje dojma da je riječ o ad hoc akciji, improvizaciji zbog dobivanja predizbornih bodova. Ne treba to stavljati u kontekst izbora. Pa zar bi bilo bolje da ta borba nije ni počela?! Vidjet ćemo sada kolika je snaga da se s istragom ide do kraja. Činjenica je da se ipak nešto pokrenulo, da ima ljudi koji su profesionalni i koji će se boriti protiv korupcije. To je moj san kao liberala. Ja želim živjeti u takvoj Hrvatskoj gdje su institucije nezavisne o političkoj volji bilo koje opcije.

• Upravo ste predstavili gospodarski program i novost koju još nismo čuli od drugih stranaka. Predlažete devalvaciju kune. Koliko je to dobra poruka biračima?
- Ne želim sada odgovarati kao političar opće prakse i govoriti da sve znam. Treba vjerovati stručnjacima koji smatraju, a ja se slažem, da treba u Hrvatskoj stvoriti ambijent koji će omogućiti slobodno kolanje ljudi, roba, vrijednosti, kapitala kako bi se spriječilo da neki imaju monopol, a da se drugi uopće ne mogu uključiti na tržište.

• Ali devalvacija kune bi građane bacila na koljena?
- Vjerujem da su naši stručnjaci napravili neke simulacije koje su o tome vodile računa. Iako to u politici nije popularno priznati, neke teme će se morati otvoriti, neka bolna mjesta će se morati kirurški riješiti. Moramo vratiti vrijednost rada, cijena rada je niska i ljudi su prisiljeni kroz sivu ekonomiju ili na neki drugi način rješavati svoje egzistencijalne probleme, a to nije dobro.

• Nije dobro ni da se predlaže devalvacija kune kad se naš rad plaća u kunama, a krediti u eurima?
- Točno, ali to se da promijeniti. Nedopustivo je u jednoj suverenoj, demokratskoj zemlji da nemamo stabilan tečaj domaće valute. To treba urediti s bankama, ali kako kad nam je već 90 posto banaka u rukama stranog kapitala koji će nam diktirati pravila igre. Kao liberal se zalažem za slobodno tržište, kontroliranu privatizaciju i zaštitu obiteljskog srebra koju država mora imati pod nadzorom i kontrolom.

• Zašto ste s HSS-om tako dugo usklađivali izborni program?
- Ne bih to tako tumačio, mislim da je bilo riječi samo o brušenjima stavova. Mi smo dvije stranke i prioriteti nam nisu isti. Strateški cilj jest, ali taktički se malo razlikujemo.
 

• Je li zapelo zbog HSLS-ova prijedloga ubrzane privatizacije hotela, čemu se HSS protivi?
- Nisam u gospodarskom timu za pregovore, ali do mene nije došla niti jedna takva informacija. Mi jesmo za privatizaciju, ali kontroliranu, kako bi se naši resursi i obiteljsko srebro zaista sačuvali.
 

• Čuju se ocjene da u programu vaše koalicije ima dosta prostora i za koaliciju s desnim i lijevim strankama?
- Ovo je programska koalicija koja će inzistirati na tome da se, kad završe izbori, sjedne za stol i vidi tko je spreman prihvatiti programe koji nas zanimaju.

• Dojam je da će se ta koalicija ionako prikloniti pobjednicima?
- Ne, to je ishitreno. Za priklanjanje pobjednicima koalicija nam nije ni trebala, to je svaka stranka mogla samostalno činiti.
 

• Jeste li ovog trenutka bliži HDZ-u ili SDP-u?
- Ni jednima ni drugima, ovog trenutka mislimo samo o tome kako uvjeriti građane u naš koalicijski program i kako pridobiti njihovo povjerenje.

• Ankete još ne potvrđuju sinergijski učinak koalicije?
- Pretkampanja tek počinje i tek od sada ćemo početi preciznije mjeriti ono o čemu smo se pet, šest mjeseci marno dogovarali. Očekujemo pomake.

• Jeste li napokon definirali izborne liste i nositelje?
- Ne, tu slatku priliku smo prepustili Đurđi Adlešić i Josipu Friščiću. No ono što je pouzdano, ostaje omjer 6:3:1.

• Što ste dobili s kontroverznim Jambom i njegovom reputacijom?
- On je ušao u HSS i to je sad interna stvar HSS-a.

• Što vi mislite o tome?
- Vidjet ćemo koliko će on uspjeti svoju neprijepornu popularnost na lokalnoj razini pretočiti i na X. izbornu jedinicu.

• Bojite li se prijetnji Mate Bulića jer ste, navodno, »uvrijedili Hercegovce« za vrijeme postavljanja spomenika Starčeviću u Osijeku?
- Nikoga ja nisam uvrijedio. Imam pravo primijetiti da je glazbeni ukus našeg gradonačelnika privatno jedna stvar, ali kad on postane javna stvar onda to meni kao građaninu grada Osijeka čini nelagodu. Ne mislim da to pripada duhu jednog srednjoeuropskog grada kao što je Osijek. Očito srednjoeuropsku povijest grada gradonačelnik voli koristiti samo kao poštapalicu, a nikako kao čovjek koji poznaje kulturne i povijesne ideje tog grada.

Miroslava Rožanković