Ivica Mudrinić |
|---|
 |
|
Mudrinić Ivica
Datum:
07.10.2006
Slika autor/izvor:
|
|
Objavljeno na:
|
|
Objavi na:
|
|
|
U poslovnom životu Ivice Mudrinića u posljednjim tjednima smjenjivale su se dobre i loše vijesti. Izbio je skandal sa zagrebačkim Holdingom pa je došla dobra vijest iz Mostara o HT-u i Eronetu. Potom, antimonopolska agencija ošinula je HT da grubo krši pravila tržišne utakmice, a HT je izišao s novom zanimljivom uslugom televizije kroz telefonsku žicu (MaxTV). U razgovoru za Jutarnji Mudrinić baca rukavicu konkurentima u lice i kaže: ako možete, pobijedite nas.
• Vlada FBiH na svojoj je posljednjoj sjednici odobrila spajanje HT-a Mostar i Eroneta u novu zajedničku tvrtku u kojoj je HT-u Zagreb potvrđen status strateškog partnera i drugi ste najveći dioničar poslije države. Je li HT zainteresiran da kupi preostali dio? - Jesmo, zainteresirani smo. Za T-HT ovo je ključan događaj, jer smo sada čvrsto zakoračili na tržište BiH i postajemo ozbiljni regionalni igrači. Na posljednjoj sjednici tamošnje vlade okončala se priča o Eronetu i HT-u Mostar. Također, utvrdili smo i odnos kapitala te upravljačka prava u novoj kompaniji. Isto tako, potvrđeno nam je pravo prvokupa dionica u daljnjoj privatizaciji HT-a Mostar. • Posljednja afera s vašom tvrtkom tiče se zagrebačkog Holdinga i gradonačelnika Bandića koji je odobrio direktnu pogodbu za nabavu svih telekom usluga. Zašto ste pristali ići na direktnu pogodbu a znali ste kakve će to reakcije izazvati u javnosti? - Zašto ne bismo pristali?! Mi smo najbolji davatelj telekom usluga, i u fisknom, i u mobilnom, i u internetskom dijelu. Što smo mi trebali reći tom holdingu kada nas je tražio usluge: ne, mi vama to ne želimo pružiti?! HT se također bori za klijente i posao nam je dati najbolju uslugu po najboljoj cijeni, što smo sa zagrebačkim Holingom i učinili. • Ako je HT u mogućnosti dati najbolju ponudu i uslugu, zašto niste sami tražili da to ide na natječaj, javno i transparentno, da tako pobijedite u otvorenoj utakmici koja bi zatvorila mogućnost bilo kakvog prozivanja za nemoralno sklapanje poslova? - Zar bih ja trebao svako jutro kada dođem na posao misliti što će tko reći i kako će mediji i javnost neki naš poslovni potez doživjeti? Moj je posao voditi tvrtku, a ne odbijati klijente. Nisam je PR agencija pa da brinem o odjecima u javnosti. To je jednostavno bio poslovni potez. • Nedavno je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja stavila izvan snage sve vaše tzv. okvirne ugovore s velikim firmama kojim ste ih vezivali na dugoročnu kupnju vaših usluga i tako onemogućavali konkurenciji da uđe na tržište. Regulator je to ocijenio kao grubo narušavanje tržišne utakmice. Postoje li u vašoj tvrtki problemi s razumijevanjem pravila tržišnog natjecanja? - Svojim smo okvirnim ugovorima našim klijentima dali uvjete koje Agencija smatra predobrima. Nikada nismo namjeravali povrijediti zakon, nego svojim klijentima dati nabolju uslugu, pod najboljim uvjetima. Pozicija nam je bila takva da smo na početku procesa liberalizacije imali 100 posto tržišta u fiksnoj telefoniji. Ne namjeravamo se odricati ni posla ni tržišta. Pa, svi težimo što većem tržišnom udjelu, i to je normalno. Čak neki iz Europske komisije tvrde kako je gubitak tržišta dokaz liberalizacije. No nama ne treba prislina redistribucija, nego svaka tvrtka mora stvarati nove vrijednosti i tako osvajati tržište. Mi smo 2000. godine imali oko 2,2 milijuna korisničkih odnosa, a sada ih je dvostruko više, gotovo 4,5 milijuna. HT svake godine uloži oko 1,5 milijardi kuna u razvoj. Neka to učine i naši konkurenti, pa će osvojiti tržište. • Boris Nemšić, predsjednik Uprave Telekoma Austrije, u jednom prijašnjem intervju Jutarnjem listu ove godine, optužio je HT da je i dalje monopolist, da se tako ponaša i da monopolist želi ostati zauvijek. Čini se da vas je Nemšićev nastup prilično razljutio. Zašto? - U javnosti inače nikada ne govorim o drugima, bavim se svojim poslom, no taj put sam napravio iznimku. I to zato jer se taj gospodin kroz cijeli intervju bavio HT-om, a ništa nije govorio o poslovanju tvrtki koje vodi. Time je prelio čašu i zato sam onako reagirao. Stotine ljudi koje vode ovu firmu očekivale su da stanem ispred kompanije i odgovorim na takve optužbe. Mnogi su osjetljivi na takve stvari. • Usput, kako gledate na Nemšićev proboj na vrh Telekoma Austrije? - Dobro, želim mu sreću i uspjeh. Kada neki pojedinac uspije, mene to veseli. Iskreno. • Liberalizacija fiksne telefonije u Hrvatskoj krenula je s debelim kašnjenjem, no otvaranje je na samom početku prilično brzo. U ovoj, prvoj godini novi operateri oteli su vam 10 posto tržišta, što je jedan od najboljih rezultata u europskim zemljama. Bojite li se za poziciju HT-a u fiksnoj telefoniji? - Fiksna telefonija napada se s raznih strana. No treba imati na umu da je fiksna telefonija i dalje najjeftiniji i najpouzdaniji način komuniciranja, ona pruža besprijekoran razgovor i protok informacija. Dio prometa se prirodno seli u mobilnu mrežu zbog njezine najveće prednosti - mobilna je. Međutim, fiksna telefonija neosporno ima budućnost. Ona se sada transformira i postaje naše sučelje spram svijeta, naš globalni pristup informacijama, jer uz razgovor sada pruža i širokopojasni internet i digitalnu televiziju, omogućava rad od kuće i slično. • U svijetu je sve prisutniji trend konvergencije fiksne i mobilne telefonije. Kako će se to razvijati unutar vaše tvrtke. Jesu li točna nagađanja da ćete taj model objedinjavanja usluga iskoristiti da ponovno uspostavite jaču kontrolu nad tvrtkom kćeri T-Mobile Hrvatska koja se prilično osamostalila i odvojila od vas u tvrtki majci? - Konvergencija se događa ondje gdje je to funkcionalno rješenje za korisnike i mi o tome vodimo računa. Što se tiče odnosa kći - majka, mogu reći da smo u odličnim odnosima, i to se vidi kroz rad uprave i nedzornog odbora. Gdje je logično da se povezujemo, povezivat ćemo se, a gdje samostalnost donosi efikasnost, mi je nećemo ograničavati. • HT je prije nekoliko mjeseci kupio IskonInternet, zbog čega se regulator jako ljutio tvrdeći da tako zatirete razvoj konkurencije na internetskom tržištu. Sada je pak Agencija za telekomunikacije odlučila Iskon staviti u posebnu kategoriju prismotre i nadzora da ne bi mogao cijenama gušiti druge internet providere. Osim toga, ta transakcija je donijela i vama i Iskonu i Damiru Sabolu koji je njegov osnivač i direktor vrlo negativan publicitet. Mislite li i dalje da se to preuzimanje trebalo dogoditi? - Zar bismo mi stvarno trebali leći i praviti se mrtvi dok svi ostali gaze po nama?! Napravili smo to u skladu sa svim zakonima i to je odličan poslovni potez. U Iskonu se ništa nije promijenilo, a HT se naprosto ponaša odgovorno prema svojim vlasnicima i korisnicima. Da, i dalje mislim da je to bio ispravan potez. • Mediji su bili jako sumnjičavi u vezi te transakcije jer je u njoj sudjelovala vaša članica Uprave Ivana Šoljan, direktno zadužena za internet, a Iskon je kupljen od njezina vrlo bliskog prijatelja D. Susmana. Kako to komentirate? - Ivana je u HT došla, uz još neke ljude, iz Iskona. Čim smo počeli analizirati Iskon kao potencijalnu akviziciju, Ivana i ostali bivši djeatnici Iskona bili su isključeni. Proces je bio posve transparentan, a cijena u skladu s evaluacijom konzultantske kuće. • HT je najavljivao da će se sada ozbiljno uključiti u prodaju telekoma u regiji, njih nekolicina je na prodaju. I prije si je HT priželjkivao ulogu regionalnog lidera unutar DT grupe. Zbog čega sada mislite da ćete uspjeti i zašto prije niste uspjeli? - Najveća prepreka u regiji bila je hipoteka prošlog rata. Ipak, kako vrijeme protječe, svima postaje jasno da neke integracije imaju smisla. HT, kao tvrtka koja dobro posluje i dobro radi, zasigurno može drugima pomoći svojim iskustvom i snagom. • Ovih dana počela su raspetljavanja prvih petlji u Hrvatskoj, odnosno nastupio je pravi početak liberalizacije tržišta i pristupa krajnjem korisniku. Možete li posve jednostavno objasniti zašto će se hrvatsko tržište otvoriti tek u 2007. iako je zakon zahtijevao da to počne 2001.? - Što znači kašnjenje? Svi misle kako se baš sve treba dogoditi preko noći, tako i liberalizacija ovog tržišta. Pogledajmo razvijeni svijet: Njemačka, Francuska i Velika Britanija za liberalizaciju su se pripremale čitavo desetljeće i više, a kod nas je taj proces proveden u nekoliko godina. Jasno je da mi moramo raditi ubrzano, jer kasnimo za ostalima, no ne ide preko noći. • A nisu li ipak razlozi za to kašnjenje pritisci iz Deutsche Telekoma? - Ne, to nema veze. Evo, sada je tržište otvoreno, i kako ste i sami rekli - raspetljava se i lokalna petlja - neka ga sada drugi osvoje ako mogu. • Obavlja li regulator, HAT, dobro svoj posao? - HAT-ov je posao nezahvalan, mora balansirati između dvije strane, korisnika i telekom operatera. Da bi bio kredibilan, mora udarati i po nama i po drugim operaterima kako bi osigurao niže cijene za korisnike, no regulator istovremeno ima odgovornost i za razvoj, za budućnost industrije i telekom operatera. Pretjerane regulatorne mjere ne potiču investicije jer im ne omogućavaju povrat uloženog. Ako se ne ulaže dovoljno novca u razvoj telekoma, nikome neće biti dobro. Nažalost, upravo zbog svoje regulatorne politike čak je i Europska Unija već izgubila prednost u tom sektoru, pretekli su je SAD i neke azijske zemlje. • Vlada je najavila da će najmanje 20 posto od svojih dionica HT-a staviti na IPO. Kako će izgledati taj proces? U HT-u traje due dilligence, koje su prve procjene vrijednosti kompanije? Kada bi se mogle naći na burzi dionice te kompanije? Kako DT gleda na taj potez drugog najvećeg dioničara? - Ja o tome doista ne mogu govoriti: to su odluke vlasnika, to ne mogu tumačiti. • Pa vi kao kompanija to morate pripremiti, kako ne znate? - Još je prerano o tome govoriti, tek je odluka donesena. Bitno je da će svaki hrvatski građanin moći kupovati te vrijednosnice i biti dioničar HT-a. • Kako je razrađen model dodjele dionica zaposlenicima i bivšim zaposlenicima? Kako će se te dionice otplaćivati? - Sve će se rješavati u paketu, za sada još nema modela. Zaposlenici i bivši zaposlenici imaju pravo na sedam posto dionica, a toliki paket već je prebačen Braniteljskom fondu. • Uskoro bi međunarodni arbitri trebali dati svoju ocjenu o pitanju vlasništva nad DTK infrastrukturom. Kakav razvoj očekujete? - Pozitivan. U našim poslovnim knjigama DTK je sastavni dio naših osnovnih sredstava, naše imovine. Kad bi se donijela odluka da nije tako, mi bismo morali revidirati i prepravljati sve svoje bilance i završne račune godinama unatrag, što bi uistinu bila noćna mora. Uopće ne znam kako bi se to provelo s obzirom na sve odluke, prodaju i privatizaciju, isplatu dividendi, i ostalo. A anarhija koja vlada i upadi u DTK moraju odmah prestati jer ugrožavaju funkcionalnost komunikacijskog sustava o kojem ovise i hitna pomoć, i kontrola leta, i sustavi dojave... To što se događa gore je nego Divlji zapad. • Hoće li HT i DT uistinu tužiti državu ako vam ospore vlasništvo nad DTK? - Ne razmišljamo o toj opciji, vjerujemo u utemeljenost svoje pozicije i sigurni smo da će pravna analiza potvrditi naše stajalište. • Što god, država se može proglasiti vlasnikom. - Ma ne, doista ne razmišljamo o tome i vjerujemo u pravnu državu.
Piše: Sonja Hodak |
||||
