Dubrovnik je ove turističke sezone rekorder po turističkom prometu, ali i posjećenosti domaćih i stranih slavnih i poznatih osoba. O aktualnoj turističkoj situaciji razgovarali smo s Pavom Župan Rusković, nekadašnjom ministricom turizma, danas predsjednicom Radne grupe Turističkog destinacijskog menadžmenta Grada Dubrovnika.

• Nakon što je dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić predložio smanjenje PDV-a u turizmu na pet posto i njegovo ukidanje izvan sezone ta je tema izazvala mnogo polemika.
- Od početka sam se borila za niži PDV i za nultu stopu zbog čega sam bila i napadana. No, ta je nulta stopa u onom trenutku vratila turizam i omogućila hotelijerima da krenu u otvaranje svojih objekata i pripremu sezone. S rezultatima koje su postizali uspijevali su dalje ulagati. Naravno da ni tada nismo rekli da će nulta stopa ostati zauvijek. No, isto tako smo rekli da PDV u turizmu mora biti manji nego opća stopa PDV-a. Tako je u svim našim konkurentskim destinacijama. Znam da je ministru financija teško slušati o ukidanju PDV-a, ali osnovni zadatak, od Ministarstva turizma, preko sustava Hrvatske turističke zajednice pa do lokalnih uprava i samouprava, trebao bi biti - produljenje sezone. A za to treba stvoriti atraktivnu ponudu koja će prvih godina po primjerenoj cijeni biti vrlo prihvatljiva, u čemu stopa PDV-a ima veliku ulogu. Za to su neophodne mjere s državne i lokalne razine, koje će olakšati i ubrzati razvojni proces bez kojeg nema bitnog produljenja sezone. To treba shvatiti kao ulaganje u buduća vremena.
 

• Od čega bi Dubrovnik trebao odustati, a što početi razvijati, ako ne od ove, onda od iduće turističke sezone?
- Treba definirati što nam je činiti i kakav turizam želimo. Sve ovo što se događa dobrim je dijelom posljedica nekih improvizacija. Mislim da takva politika vodi neuspjehu.

• Kada će turizam biti gospodarska grana u kojoj ćemo privređivati cijele godine?
- Za to će nam sigurno trebati nekoliko godina. Pravi uspjeh našeg turizma je u produžetku sezone, povećanju potrošnje i većoj kvaliteti odnosno većem zadovoljstvu i gostiju i, što je posebno važno, područja u kojima se nudi turistička usluga. Nadam se da će već od ove godine situacija biti nešto bolja.

• Posljednjih dana slušamo o turističkim rekordima. Koliko je to stvarni učinak rada i promidžbe, a koliko spleta sretnih okolnosti.
- To je splet raznih okolnosti, ali je izvrsno da je tako jer promotivno zvuči dobro. No, za pravi uspjeh sezone bit će potrebno vidjeti konačne rezultate, prije svega prihoda. To zapravo možemo gledati po razdobljima. Nakon rata, naime, osnovno je bilo vratiti turizam, zato smo se borili i rukama i nogama. Prvo da Hrvatsku kao ime uvedemo na tržište, a zatim i vratiti turizam na područje koje se smatralo ratnim. Kad smo to uspjeli, trebalo se koncentrirati na drugi cilj - produljiti sezonu, povećati potrošnju i poboljšati kvalitetu. Sve dok imamo veći broj noćenja, ali na kraju godine lošiju popunjenost objekata, a to je bio slučaj lani kad je i potrošnja bila manja za 15 posto, što je vrlo ozbiljan iznos, to nije uspjeh. To je veliki minus. Dobro je da je gostiju više samo onda ako će i ukupni financijski rezultat biti bolji. Uvijek će se u analizi sezone polaziti od fizičkih pokazatelja, broja turista i broja noćenja, ali se ni u kojem slučaju na može samo na temelju ta dva pokazatelja ocjenjivati ukupni turistički rezultat.

• Koliko je sadašnjim rezultatima u Dubrovniku i Županiji pomogao djelomični povratak Vladinih subvencija ?
- Imamo devet posto više čartera nego što smo imali u isto vrijeme prošle godine. To je zasigurno posljedica Vladinih mjera i najbolji dokaz koliko smo izgubili, u cijeloj Hrvatskoj, u nekoliko prethodnih godina kada smo te subvencije ukinuli. Držim da treba mnogo ozbiljnije pristupati ovim stvarima. Znam da je, kada je kriza, najlakše reći da se nema novca, ali treba izračunati je li bolje dati deset i dobiti pedeset, ili ne dati deset računajući na štednju pa izgubiti pedeset.

• Upravo pri isticanju zasluga Vladinih mjera izjavili ste da je vrijeme da se shvati da je Dubrovnik specifičan.
- I dalje tvrdim da je Dubrovnik specifičan, da je u nepovoljnijoj situaciji u odnosu na ostale hrvatske turističke destinacije, te da je jedinstven po tome što je stvarno odsječen od države. Smatram da Dubrovnik u tim mjerama zaslužuje poseban status. No, prvo bi se trebalo upitati koliko mi sami zapravo tražimo i koliko smo uspjeli objasniti o čemu je riječ. Ne može se Vlada pored svih problema u državi sama sjetiti što treba ako iz određene regije ne dođe prijedlog.

• Što mislite o golfu na Srđu?
- Uvijek sam bila i bit ću za ulaganja u održivi razvoj. Golf nam je potreban. Zapravo je sramota da Hrvatska nema kvalitetnog golfa, jer ako govorimo o kvalitetnoj ponudi, onda se golf tu zaista ubraja. Da ne govorim da su to ljudi koji troše daleko više od prosječnog turista. I što je možda najvažnije, ne dolaze u srpnju i kolovozu nego u ostalom dijelu godine. Kada se radi konkretno o Srđu, koji je sada konačno opet s gradom povezan žičarom i u blizini je velikih hotela, ne treba graditi velike hotele i apartmane, jer smo takve greške već učinili u Lapadu, na Gorici, pa Cavtatu… Ne zaboravimo pritom ni da smo kraško područje i da bi sve to što bi se tamo eventualno gradilo i postavilo na kraju završilo u moru. A more i zrak moramo zadržati čistim, jer to je resurs na kojem gradimo dobar dio turističke ponude i zdrav život naših žitelja.

Katarina Bulić