Ivo Sanader |
|---|
 |
|
Sanader Ivo
Datum:
21.10.2006
Slika autor/izvor:
|
|
Objavljeno na:
|
|
Objavi na:
|
|
|
Ivo Sanader vratio se u utorak oko pola šest popodne u predsjednički apartman hotela Ritz Carlton, s čije se terase pruža savršen pogled na washingtonske nebodere i washingtonska svjetla.
Piše: Davor Butković
Intervju smo počeli oko šest, nedugo nakon Sanaderova razgovora s američkim ministrom obrane Donaldom Rumsfeldom koji je uslijedio nakon razgovora s američkim predsjednikom Georgeom Bushom i sat vremena prije početka prijema na kojem je američki državni podtajnik Nicholas Burns potvrdio najavu predsjednika Busha da bi Hrvatska trebala ući u NATO za manje od dvije godine. Sanader je tijekom razgovora bio odlično raspoložen, pomalo umoran, ali i neobično kontroliran u izjavama. Nije bio pun sebe, nije se ponašao slavljenički nego je, naprotiv, pokušavao podijeliti zasluge za trijumf u Washingtonu i na svoje sadašnje političke suradnike, ali i na svoje sadašnje političke protivnike. • Kako to da na konferenciji za novinare ispred Bijele kuće niste potvrdili 2008. kao datum hrvatskog ulaska u NATO, iako je to desetak minuta ranije predsjednik Bush vrlo konkretno najavio? - Mislim da je to logično. Ja predstavljam državu koja želi ući u NATO i u euroatlantske integracije, a predsjednik Bush predstavlja državu koja je najjača članica euroatlantskih integracija. Logično je da je o datumu govorio on, koji utječe na naš ulazak u NATO, a ne ja, koji želim da mi uđemo u NATO. Naravno da je Bushova izjava kako bi Hrvatska trebala ući u NATO 2008. godine najvažnija moguća vijest, najvažnija stvar koja se dogodila tijekom našeg posjeta Washingtonu.
- Uspjeh našeg posjeta Washingtonu rezultat je sveukupne hrvatske državne politike, koju proteklih godina vodimo predsjednik Mesić i moja vlada, ali i Hrvatski Sabor te koju je vodila i prethodna vlada... Mislim da se, kad je riječ o državnim interesima, moramo izdići iznad stranačkih sukoba, i žao mi je što mnogi to ne čine. Ja, dakle, govoreći o hrvatskim državnim interesima, želim odati priznanje i bivšoj vladi, neovisno o tome što stranke koje su je vodile sada govore o meni. Njihova zavist govori o njima samima. Ova je vlada jasno definirala glavne ciljeve državne politike, a to su ulazak u Europsku Uniju i u NATO, ali je jednako jasno rekla da ne želi distancirati Hrvatsku od drugih država jugoistočne Europe, što je u ovom kontekstu posebno važno. I ovdje želim reći da naša otvorenost prema susjedima nije preduvjet za ulazak u NATO i EU, nego da je, prvenstveno, riječ o nečemu što nama strateški koristi. Naposljetku, moram naglasiti da hrvatski uspjeh u Washingtonu nije posljedica nikakve trgovine, nego rezultat konzistentne državne politike, koju je međunarodna zajednica sada i formalno priznala. • Činjenica je da su prije više od dvije i pol godine, kada je vaša vlada zamijenila Račanovu, odnosi sa Sjedinjenim Državama bili, recimo to tako, zapušteni. Što se sve promijenilo i zašto službeni Washington sada proglašava Hrvatsku prijateljicom i saveznicom, iako Zagreb nije pristao ni na američki zahtjev da se Hrvatska vojska angažira u Iraku, ni na potpisivanje Članka 98? - Točno je da prije tri godine hrvatsko-američki odnosi nisu bili ovako dobri. Točno je, također, da su Amerikanci svojedobno tražili da ispunimo barem jedan od dva zahtjeva koje ste spomenuli. • A sada više ne traže? - To nije bila tema našeg razgovora. • Još jednom, što se to presudno promijenilo? Zašto je Washington prihvatio i podržao Hrvatsku, a da Hrvatska nije prihvatila niti jedan od dva glavna američka zahtjeva? - Mislim da je to i posljedica situacije na području bivše Jugoslavije. Republika Hrvatska jedina je posve stabilna, neosporno posve demokratska i uspješna zemlja u regiji. Hrvatska je zrela demokratska država, u kojoj se vlade mijenjaju voljom birača i u kojoj baš nikome ne pada napamet osporiti volju birača, jer su birači, hrvatski građani, najvažniji čimbenik demokracije u Hrvatskoj. Ja, naravno, želim da uvjerimo birače da je ova vlada najefikasnija i najkorisnija za Hrvatsku i da dobijemo još jedan mandat, ali birači su vrhovna, neosporna instanca, i o tome će odlučiti samo oni. Hrvatska se, dakle, u svijetu percipira kao stabilna i zrela demokratska zemlja, koja je kadra mirno rješavati svoje probleme. Danas je prihvaćaju kao jedino sidro stabilnosti u ovom dijelu Europe. To su naši najjači argumenti, što je potvrđeno i tijekom našeg posjeta Washingtonu. • Jeste li s predsjednikom Bushom i s njegovim suradnicima posebno razgovarali o hrvatskoj misiji u Afganistanu? - Naravno da su nam zahvalili na našem sudjelovanju u vojnoj operaciji u Afganistanu, ali i na tome što Hrvatska vojska sudjeluje u još jedanaest misija u raznim dijelovima svijeta, pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda. Znači, nije se govorilo specifično o hrvatskoj misiji u Afganistanu. Amerikancima je, naravno, bilo vrlo drago što smo povećali broj naših vojnika u Afganistanu, ali su pokazali i veliki interes za druge misije u kojima sudjeluju naši ljudi... Razgovarali smo, nadalje, i o našim policijskim instruktorima u Jordanu, spomenuli smo i da ćemo sada primiti na liječenje dvije bolesne iračke djevojčice. Razgovarali smo i o tome da je Hrvatska upravo poslala veleposlanika u Irak, i da ćemo uskoro poslati veleposlanika u Afganistan, te da naši forenzičari itekako pomažu u obuci iračkih forenzičara. Diskutirali smo, dakle, o vrlo širokom spektru tema. Posebno poštujem što u svim razgovorima u Washingtonu niti u jednom trenutku nije spomenut ni Članak 98. niti odlazak Hrvatske vojske u Irak. • Hoće li se broj hrvatskih vojnika u Afganistanu povećati na tristo? - Mi nikada nismo govorili o povećanju broja hrvatskih vojnika samo u Afganistanu, nego u svim mirovnim misijama u kojima Hrvatska sudjeluje. Informacija o tristo vojnika odnosi se na sve mirovne misije, a ne samo na Afganistan. • Kad ste dolazili u Washington, jeste li očekivali ovakav ishod? Jeste li znali da će predsjednik Bush najaviti godinu hrvatskog ulaska u NATO? - Bush je, moram ponoviti, takvim stavom odao priznanje cjelokupnoj hrvatskoj politici, pri čemu ponovno želim istaknuti krajnje pozitivnu ulogu predsjednika Mesića... Sve ovo što se dogodilo u Washingtonu pokazalo je da je politički vrh Sjedinjenih Država donio odluku da Hrvatska postane glavni američki partner na ovom području, i da Amerikanci žele što prije vidjeti Hrvatsku kao punopravnu članicu euroatlantskih integracija. Predsjednik Bush i ja potrošili smo velik dio našeg razgovora na pitanja koja se tiču naših pregovora s Europskom Unijom. Busha je zanimalo kada, realno, očekujemo članstvo u Europskoj Uniji. Mislim da je njegova najava primanja Hrvatske u NATO 2008. godine uvjetovana i činjenicom da su sve nove članice Europske Unije prvo postale članice NATO-a. • Sada, dakle, znamo kada bi Hrvatska trebala ući u NATO. A kada bi mogla ući u Europsku Uniju? I kako komentirate više negativnih signala koji su došli iz Bruxellesa, kada se radi o hrvatskom članstvu u Uniji? - Ja, naprotiv, mislim da pregovori Hrvatske i Europske Unije teku vrlo, vrlo dobro. Mislim da je naša javnost djelomično netočno interpretirala pojedine izjave iz Bruxellesa. Činjenica jest da je izjava Manuela Barrosa o problemima pri širenju Unije unijela stanovitu nervozu, ali valja razumjeti kontekste te izjave. Barroso je, dakle, rekao da 2007., s ulaskom Rumunjske i Bugarske, završava jedna etapa proširenja te da treba riješiti institucionalna pitanja, prije svega pitanje Ustava Europske Unije, prije narednog kruga proširenja. Međutim, takav Barrosov stav ne ugrožava našu poziciju. Naime, svi pregovori oko Ustava moraju biti okončani do kraja 2008. godine, dakle do kraja iste godine kad će Hrvatska završiti pregovore s Europskom Unijom. • Vi ste sigurni da će pregovori Hrvatske i Europske Unije završiti do kraja 2008. godine? - Apsolutno sam siguran u to. Dakle, ovdje je riječ o dva simultana procesa. S jedne strane, naši pregovori završavaju 2008., a s druge strane Europska Unija dobiva Ustav iste te 2008., čime se stvaraju institucionalni preduvjeti za novo proširenje Unije. Sve to znači da bi Hrvatska trebala ući u Uniju 2009. Jedini eventualni usporavajući faktor može biti tehničke prirode: radi se o tome da parlamenti 27 zemalja članica moraju ratificirati naše članstvo, i da mi moramo provesti referendum o članstvu. No, 2009. je realno vrijeme ulaska Hrvatske u Europsku Uniju. • Kako komentirate tvrdnje pojedinih slovenskih političara da Hrvatska neće ući u EU prije 2014? - To su neozbiljne, gotovo ekshibicionističke izjave. No, ovdje bih želio reći da je slovenska vlada, usprkos svim našim međusobnim problemima, uvijek snažno podržavala hrvatsku kandidaturu za Europsku Uniju, što se u našoj javnosti često zaboravlja. Zahvalan sam slovenskoj vladi na njihovoj dosljednoj potpori hrvatskom putu u Europsku Uniju. • Vanjskopolitički uspjesi vrlo često ne moraju biti povezani s unutarnjim političkim uspjesima. S obzirom na činjenicu da će, prema svim istraživanjima javnog mišljenja, izborni rezultat između vas i SDP-a biti vrlo tijesan, s dva ili tri poena u vašu korist, jasno je da će o novoj vladi odlučiti koalicijski kapacitet HDZ-a i SDP-a. Sada se čini da je SDP u prednosti. - Niste u pravu. Prvo, mislim da će HDZ osvojiti relativnu većinu s izraženijom prednošću od dva ili tri poena, kao što sada pokazuju ankete. Drugo, otkako se reformirao, otkako više ne želi biti samodovoljna stranka, kao u devedesetima, HDZ je pokazao znatan koalicijski kapacitet. Mi sada koaliramo sa SDSS-m, HSU-om i HSLS-om. • Ali, SDP obnavlja veliku koaliciju lijevih i središnjih stranaka, koja je uvjerljivo pobijedila na izborima 2000. godine. - Ali isto tako je uvjerljivo izgubila na izborima 2003. godine. Sada vam najavljujem ponovnu snažnu pobjedu HDZ-a na idućim izborima. Niti jedna od stranaka nije rekla da će koalirati s SDP-om. Točno je da se stvara koalicija centra, ali ne i koalicija centra sa SDP-om. Važno je, u tom kontekstu, što je HSS potpisao sporazum o suradnji s HSLS-om, dakle s našim partnerom. Osobno, procjenjujem da ni HSS, ali ni HNS neće koalirati sa SDP-om, i da će HDZ poslije narednih izbora sastaviti snažnu koalicijsku vladu.
|
|||||
