Zadar je stari europski sveučilišni grad nastao na tradiciji crkvenog školstva još u 10. stoljeću, što ga čini najstarijim sveučilišnim gradom u Hrvatskoj i jednim od prvih sveučilišta u Europi. Prvo sveučilište Studium generale osnovano je 1396. godine koje poslije postaje Universitas Jadertina i koje je djelovalo do 1807. da bi se ponovo utemeljilo prije osam godina. Otad je visoko pozicionirano u našem i svjetskom visokom školstvu, što je povod za razgovor s rektorom prof. dr. Antom Uglešićem.
• Sveučilište u Zadru sve je cjenjenije u hrvatskom, ali i europskom visokom školstvu. S kojim stranim sveučilištima najviše surađujete?
- Gotovo nema dana da s nekog europskog ili svjetskog sveučilišta ne stigne zahtjev za suradnju. Cilj nam je privući što više stranih studenata, a s našim programima želimo i sudjelovati u zajedničkim programima drugih sveučilišta. Najviše surađujemo sa sveučilištima u susjednim zemljama, ponajviše sa slovenskim, austrijskim i talijanskim, ali smo otvoreni i za druga, ponajprije mađarsko.
Na našem sveučilištu upravo je završila prva generacija studenata knjižničarstva s Kosova, iz Makedonije, BiH, Slovenije i Albanije, a riječ je o međunarodnom programu osposobljavanja, prvi na našim sveučilištima. Također imamo nekoliko zajedničkih studija sa sveučilištima u Grazu, Terramu i u Parmi.
Gotovo nema dana da s nekog europskog ili svjetskog sveučilišta ne stigne zahtjev za suradnju. Cilj nam je privući što više stranih studenata, a s našim programima želimo i sudjelovati u zajedničkim programima drugih sveučilišta, kaže rektor Sveučilišta u Zadru
|
• Ušli ste i u program Erasmus Mundus?
- Težimo tome da imamo što veći broj studenata u razmjeni, pa smo ove godine, zahvaljujući ponajviše Sveučilištu u Grazu, jedini u Hrvatskoj ušli u program Erasmus Mundus (konzorcij od 20 europskih sveučilišta). Preko Erasmusa na naše će sveučilište doći više od 40 studenata iz Europe, a trenutačno imamo još desetak studenata u razmjeni u drugim oblicima suradnje.
• Svake se godine otvaraju novi studijski programi?
- Nismo išli na stihijska otvaranja studijskih programa nego smo željeli zadržati kvalitetu studija koje imamo i ponajprije zahvaljujući radnim mjestima koje nam je omogućilo Ministarstvo uspjeli smo primiti znatan broj mlađih djelatnika koji su velikim dijelom već i doktorirali. U zadnje su vrijeme otvoreni studiji ekologije i mediteranske poljoprivrede te sestrinstva kao stručni studij pri čemu nam je pomoglo osječko sveučilište. Iduće godine počinje i studij informatičkog menadžmenta, a studij pomorstva se etablirao i kadrovski je ekipiran. Dobro surađujemo s privredom, primjerice Tankerska plovidba je izrazila želju za studij brodske elektrotehnike, koji bi i sufinancirala, te bi iduće godine trebao početi i taj studij. U pripremi su i studiji mehatronike i robotike, surađujemo s fakultetima u Zagrebu, Rijeci i u Splitu, ali velikim dijelom i s inozemnim sveučilištima, posebice iz San Petersburga, te očekujemo da i taj studij počne sljedeće godine. Pri kraju je i priprema studija podvodne arheologije koji postoji samo u Plymouthu u Velikoj Britaniji. Razmišljamo i o sasvim novom studiju - zdravlje i šport - gdje bismo pokušali dati nove sadržaje koji bi pomogli i da se sportski kompleks »Krešimir Ćosić« iskoristi bolje cijele godine, a gdje bi se školovali stručnjaci za različite sportove.
• Dokle se stiglo u prenamjeni i rekonstruiranju sveučilišnih prostora?
- Moramo sagraditi sveučilišni kampus, idejni projekt je napravljen, početkom sljedeće godine trebao bi se usvojiti urbanistički plan, gotov je i idejni projekt sveučilišne knjižnice.
Cilj nam je i obnova stare tehničke škole koju nam je Županija dodijelila na korištenje, postoji kompletan projekt obnove gdje će se preseliti dio naših odjela, možda ćemo se za sredstva natjecati u međunarodnim fondovima.
Zbog osnivanja novih studija potrebno nam je još prostora. Prvi projekt bi bila sveučilišna knjižnica za koju je također napravljen idejni projekt i koja će objedinjavati knjižne fondove Sveučilišta, znanstvene knjižnice i nadbiskupije i koja bi po vrijednosti knjižne građe bila druga knjižnica u Hrvatskoj. Predviđena je i gradnja dodatnih studentskih kapaciteta, domova, restorana i nekoliko objekata za smještaj sveučilišnih odjela. Mislim da sve te naše planove nećemo uspjeti realizirati bez javno-privatnog partnerstva, a očekujemo i pomoć Ministarstva.
• Koliko studenata ima Sveučilište?
- Imamo oko 6500 studenata, na dodiplomskim, preddiplomskim i postdiplomskim studijima. Još imamo oko 1200 studenata koji studiraju po starom sustavu. Trend nedomicilnih studenata već desetak godina raste, više ih je od 70 posto.
Protiv zakona koji zadiru u autonomiju
• Na zadnjoj sjednici Senata odbili ste prijedloge o izmjenama Zakona o visokom obrazovanju, Zakona o sveučilištima i Zakona o znanosti?
- Stav našega senata je da se ti prijedlozi ne prihvate, jer se vrlo teško mogu doraditi, a riječ je o dijelovima prijedloga koji zadiru u autonomiju sveučilišta i koji se kose s europskim normama. Mlade se ljude ne bi uopće stimuliralo za znanost i ne bi mogli napredovati, a da ne kažem da se znanost izdvaja iz sveučilišta koja bi na taj način postala samo neka vrsta prenositelja znanja.
|
Ljubica Ivićev Balen
ljubica.ivicev.balen@vjesnik.hr |
