Šeks je jednako zlo za HDZ i Hrvatsku kao i Sanader

Ivan Aralica

Aralica Ivan

Datum:

21.11.2010

Slika autor/izvor:

Objavljeno na:

Večernji.hr

Objavi na:

KNJIŽEVNIK IVAN ARALICA GOVORI O STANJU U HDZ-U NAKON ODLASKA IVE SANADERA I BORBI ZA PREVLAST U STRANCI

Književnik Ivan Aralica dobro pozna sve protagoniste koji se ovih dana glođu za vlast u HDZ-u. Većinu ih je upoznao dok su, za razliku od njega, pred Franjom Tuđmanom klečali na kuruzi. Iako je već zagazio u deveto desetljeće života, Aralica je imao savršenu koncentraciju tijekom našeg dvosatnog razgovora u Klubu književnika. Precizno je secirao dramatično stanje u HDZ-u, a dotaknuli smo se i hrvatske književnosti. Aralica govori odmjereno, na trenutke pomalo i teatralno, očito svjestan svog književnog i intelektualnog utjecaja na hrvatsku desnicu.

:: Jeste li nakon 2000. godine očekivali da će se ovako razvijati hrvatsko društvo i gospodarstvo?
Očekivao sam dramatične momente, i to pogotovo u gospodarskom dijelu. Kod prijelaza iz jednog u drugo društveno uređenje, a bilo ih je koliko je bilo, imate čitav niz teoretskih predradnji. Imate rasprave koje traju, pa gotovo bih rekao stoljećima. I tek onda na osnovi tih rasprava dolazi do prijelaza. Međutim, o prijelazu iz komunističko-socijalističkog u kapitalistički sustav vi nemate nikakvu teorijsku pripravu. To je došlo gotovo neočekivano. Jesu li u u kapitalističkom svijetu postojale takve teorije, ja to ne znam. Ali prvo što je meni došlo u ruke nešto tomu slično bila je knjiga Georgea Sorosa, jedna amaterska knjiga, loše prevedena, izdana u promidžbene svrhe, zatajena od svih Sorosevih pristaša, koja mi je otvorila pogled kako bi se to moglo odvijati. On je najprije počeo operirati u Rusiji. Predlagao je da se s nekoliko milijardi dolara pokupuje sve što je u Rusiji vrijedno, naftni i plinski izvori u prvome redu. I kada se sada to tansponira na nas, onda sam mislio da će isti recept dovesti do toga da će se kapitalizam javiti kao gramzivac i nastojati uzeti sve ono što je vrijedno.

:: Vidim da vi i Jergović imate nešto zajedničko jer obojica baštinite Andrića.
Ma molim vas. Ja tu nemam nikakve veze s Jergovićem. Ja sam Jergovića pročitao od korica do korica kad sam pisao Fukaru, i to ne samo u njegovim knjigama nego i novinama. Njegovo pripovijedanje nema baš nikakve veze s Andrićem ni po duhu ni po stilu. On samo deklarira Andrića, i to ga deklarira zbog Andrićevih političkih stavova koji su meni potpuno odbojni.

Ono što se meni kod Andrića osobito sviđa jest to što nije dopustio da njegova politika prodre u njegove priče. I to je hvalevrijedno. Jergović akceptira Andrićevu politiku, a njegovo djelo s izjavama da je on nekakav nasljednik ponižava. Jer u njegovu djelu nema ni truna Andrića. Kad bi bilo ičega, onda bi on od svoga djela odvojio svoje političke stavove. Jergovićevi politički stavovi ugrađeni su u sva njegova djela.

Kako možete misliti da je Jergović pod utjecajem Andrića kad on tek u 40 i nekoj godini čita njegove Znakove pored puta i omalovažava svoje srednjoškolske profesore koji su ga upozoravali da je to veliko djelo. I on sada, kad je već na pragu starosti, otkrije Znakove pored puta. Ma molim vas. Morao ih je pročitati u formativnoj fazi u 20. godini da bi oni na njega utjecali.

:: Nemate ništa dobro reći o Jergovićevu književnom radu?
On ima u sebi dar pripovjedača. I to je ono na čemu on može izvršiti određenu promociju. Međutim, on to ima u ograničenoj mjeri i on je tu ograničenu mjeru toliko izraubao da ovo što u zadnje vrijeme piše zapravo nema ni toga elementa darovitosti.

:: Dobro, Slovenija je ipak malo bolje prošla.
Ma ne znam koliko je ona bolje prošla, ali, recimo, mi smo prošli mnogo bolje od Mađarske.

:: A opet je na kraju MOL kupio našu Inu.
Teško je reći tko stoji iza MOL-a. Stoje li Mađari ili je nečiji drugi kapital. Mislim da Mađari nemaju takvu potenciju da stoje stopostotno iza MOL-a. Iza MOL-a će biti drugi igrači.

:: Sada se u Hrvatskoj puno govori o korupciji. Što mislite o optužbama protiv Ive Sanadera?
To će se najbolje vidjeti u procesu istraga i eventualnog suđenja.

:: Mislite da je suđenje vrlo izvjesno?
O tome se ne bih izjašnjavao. Ne govorim s oprezom zato što oponašam političare, nego doista se držim toga da, ako nešto nije presuđeno na sudu, onda treba pričekati i vidjeti. Ono što je meni kod Sanadera bilo nesimpatično, a ja sam možda prvi među intelektualcima desne orijentacije koji je izrazio rezervu, jest to što je detuđmanizaciju iz prostora oporbe unio u HDZ.

:: Što je on zapravo učinio?
On je odstranio ideološku osnovu HDZ-a, demokršćanstvo. To je začuđujuće, ali on je to ostvario. On je odstranio i političku orijentaciju HDZ-a, a to je samosvijest i nacionalni ponos. Sve je to nadomjestio jednim krimogenim klijentelizmom i pokorničkim mentalitetom. Kad je to učinio, onda je uz pomoć nekih svojih bliskih suradnika, u prvom redu Vladimira Šeksa, uveo pravni tehnicizam po kojemu je sve moguće, a prije nego što to učiniš mogućim, to treba ozakoniti. Konkretno mislim na izmjene stranačkog statuta koje su išle u pravcu da se iz HDZ-a izbriše i posljednji trag demokratičnosti.

:: Kako biste ocijenili Sanaderovu vladavinu. Koji je to sustav vladanja?
Meni se čini da je to što je on radio gotovo bez presedana. I da je teško to nazvati bilo kojim od tih imena koja su poznata. To je bila jedna neviđena improvizacija.

:: Što je pozadina Sanaderove priče o odlasku?
Ono što je Jadranka Kosor rekla 3. siječnja kad se on htio vratiti. Ne može se istodobno otići i ostati. Meni se čini da ona nije shvatila bit stvari. Sanader je upravo to mislio. Fiktivno otići, a stvarno ostati.

:: Želim vas pitati: kakva je vaša percepcija korupcije?
Korupcija je boljka kapitalističkog sustava i nije nikakva specifičnost Hrvatske.

:: Želite li reći da kod nas nema ništa više korupcije nego u zapadnim zemljama?
Apsolutno. Tko to prati, to može vidjeti. Samo ako vi ovo sada što se radi oko Sanadera ograničite na Sanadera, onda Sanader ima šansu da to predoči Europi kao politički progon. Ima šansu. A zašto? Jer ćete taj model korupcije preko Fimi medije pronaći kod svake stranke u Hrvatskoj. Nemojte me vući za jezik da kažem kako se zove Fimi media SDP-a.

:: Pa recite nam.
Zašto bih rekao? Pa to svi znaju.

:: Treba li se stara HDZ-ova garda predvođena Hebrangom, Šeksom, Jarnjakom povući u mirovinu?
Mislim da bi bilo najbolje za njih da se povuku ili da odigraju ulogu u pomlađivanju stranke.

:: Darko Milinović istaknuo je kandidaturu za novog lidera HDZ-a.
Pročitao sam njegov intervju i nisam vidio da je istaknuo kandidaturu. Ako bi on predlagao sam sebe, onda to ne bih prihvatio. Ali ako se on želi natjecati s nekoliko drugih kandidata, onda svaka čast. Meni je prihvatljiva njegova platforma jer želi stvoriti snažnu demokršćansku koaliciju.

Za razliku od Mesića, Josipović uvažava pomirbu, iako ne u mjeri koliko bih ja želio Ivan Aralica. Šef oporbe Milanović nema državnički kapacitet.

:: Ima li on kapaciteta da vodi HDZ?
Ako izborno tijelo HDZ-a tako odluči, onda neka bude. Ako ocjenjujete njegove kapacitete prema Sanaderu, onda mogu reći da on prelazi te kapacitete.

:: Jadranka Kosor ili Darko Milinović, tko bi bolje vodio HDZ?
Ne bih se o tome izjasnio jer se držim načela da o tome treba odlučiti članstvo. Bilo bi mi jako drago kad bi Jadranka Kosor njegovu kandidaturu prihvatila kao prilog demokratizaciji HDZ-a.

:: Andrija Hebrang je dosta žestoko napao Milinovićevu kandidaturu. Kako ocjenjujete ulogu Andrije Hebranga koji je bio Sanaderov gromobran, a sada je postao gromobran Jadranke Kosor?
Hebrang ima načelo da je stanka bitna, a ne stranački personal. I to ga načelo čini gromobranom. To ne isključuje mogućnost da neće biti i Milinovićev gromobran ako on postane predsjednik HDZ-a.

:: Sad je i Vladimir Šeks dobio istaknutu ulogu u HDZ-u. Koliko je to dobro za HDZ?
To je za HDZ izrazito loše. Pogubno. I ako bi vrijedila ona odredba u statutu HDZ-a da se nekoga briše, onda bi se po toj odredbi trebao izbrisati Šeks.

:: Zašto je on tako opasan za HDZ?
Nije moja izjava nego Anđelka Milardovića pa mi se svidjela. Milardović je rekao da je on osoba koja destruira i rekonstruira.

:: Prevedeno na hrvatski, on spletkari?
Možete vi to nazvati kako god hoćete. Sanadera bez Šeksa ne bi bilo. Šeks je stvorio Sanadera, počevši od lažiranja unutarstranačkih izbora pa do počasnog predsjednika.

Aralica: Ako Kosor bude tražila pomoć Šeksa u borbi protiv Milinovića ili bilo koga drugo završit će kao Sanader

:: Što treba učiniti Jadranka Kosor?
Po mom sudu, morala bi se zahvaliti Šeksu i za njegovo dobro uputiti ga u mirovinu.

:: I onda na sabor HDZ-a bez obzira na to što na izborima može izgubiti od Milinovića?
Pa u redu. Pa što. Može i Milinović izgubiti od nje. Ako bude tražila pomoć Šeksa protiv Milinovića ili bilo koga drugoga, završit će kao Sanader.

:: Gdje će Sanader završiti: u mirovini, Remetincu ili kao profesor u New Yorku?
Neka bude svuda, samo ne bih volio, a i to je moguće, da se ponovno vrati na čelo HDZ-a.

:: Ima li šef oporbe Zoran Milanović državničke kapacitete da vodi državu?
Nema. To ne znači da neće doći na vlasti. Uostalom, državničke kapacitete nije imao ni Račan, ali je svejedno došao na vlast.

:: Kako ocjenjujete politiku predsjednika Ive Josipovića?
Nema nikakve dvojbe da pripada lijevoj opciji, ali u odnosu na ono što je činio njegov prethodnik Mesić, pripadnik izrazito komunističkog mentaliteta, Josipović pravi bitne korekcije. Za razliku od Mesića, predsjednik Josipović uvažava pomirbu, iako ne u onoj mjeri koliko bih ja želio.

:: Dakle, prolazna ocjena?
Svakako. Ne petica, ali svakako prolazna.

Jergović i Tomić kao Nives Celzijus

:: Da idete na pusti otok, biste li sa sobom ponijeli knjige Ive Andrića ili Miroslava Krleže?
Ponio bih prve dvije knjige Andrićevih pripovijedaka koje je većim dijelom vadio iz kronika bosanskih fratara. Ponio bih i Prokletu avliju koja je roman, ali koja je građena na isti način. I mogao bih ih čitati i čitati iz dana u dan. Njima bih pridodao i Znakove pored puta.

:: Smatrate li vi sebe Andrićevim nasljednikom?
Bilo bi mi drago kada bih to mogao za sebe reći. Ali draže mi je da se to drži time da sam ja samo treća varijanta Matoševe komponente pripovijedanja koju je preuzeo i Andrić. Kažem treća varijanta jer u mene ima dosta i inovacija. Ako nisu baš potpuno nove, ima odstupanja od njih dvojice.

:: Tko vam se sviđa od suvremenih hrvatskih književnika mlađe generacije?
Od ovoga što čitam, a čitam dosta, vidim jedan prosjek i ne vidim da iz tog prosjeka netko iskače. Veliko ime ne vidim. Teško mi je to reći jer bih volio da mogu reći da vidim neka velika imena. Što se tiče ove dvojice-trojice koji su medijski eksponirani...

:: Na koga mislite?
Nerado spominjem imena, ali, evo, Jergović, Tomić i Ferić. Ali kad idete u njihove tekstove, ne nalazite više pokrića za tu medijsku eksponiranost nego što je nalazite u djelu Nives Celzijus Gola istina.

Piše: Dražen Ćurić