Čelni ljudi NATO-a na sastanku na vrhu u Lisabonu izrazili su zadovoljstvo hrvatskim angažmanom u Savezu, što je dokaz da i male zemlje mogu dati znatan doprinos najjačem vojnom savezu. Ministar obrane Branko Vukelić za Vjesnik govori o sigurnosnim izazovima koji čekaju Hrvatsku i tvrdi da gospodarska kriza neće utjecati na sigurnost zemlje. »Hrvatska je sigurna«, kaže ministar Vukelić, kojeg smo upitali i vidi li se u mogućoj rekonstrukciji Vlade.
• Puno se u medijima govori o rekonstrukciji Vlade. Ostajete li ministar obrane?
- To zaista ne ovisi o meni. Predsjednica Vlade je ta koja ima pravo i mogućnosti rekonstruirati Vladu onako kako drži da je dobro i ne bih o tome špekulirao. Mogu samo govoriti o poslu koji radim sa svojim suradnicima u Ministarstvu obrane. Zaista radimo dobro i provodimo programe antirecesijskih mjera. Ispunjavamo sve zadaće, od onih redovitih u Hrvatskoj do onih u našim misijama. U zadaćama vezanim uz Obalnu stražu, protupožarnu sezonu i obranu od poplava vojska je također dala velik doprinos. Dakle, Ministarstvo funkcionira dobro. Uvijek sam bio sklon promišljanju da je važno raditi kvalitetno i dobro, jer će to biti prepoznato.
Predsjednica Vlade je ta koja ima pravo i mogućnosti rekonstruirati Vladu onako kako ona drži da je dobro i ne bih o tome špekulirao. U MORH-u zaista radimo dobro i provodimo programe antirecesijskih mjera, rekao je u razgovoru za Vjesnik Branko Vukelić, ministar obrane
|
• Povezuje vas se uz neke afere. Kako to komentirate?
- Puno je izmišljenih afera. Puno je u Hrvatskoj i političkih protivnika i dijelom nekih medija koji mnogim političarima prišivaju afere kojih zapravo nema. Mogu samo biti zadovoljan i sretan da su sve afere koje su htjeli prisloniti uz ministra Vukelića dokazano i provjereno izmišljene i da tu nema nikakve istine. Na svakom od nas je da radi svoj posao što bolje i kvalitetnije, a ja svoj radim, vjerujem, i na zadovoljstvo i Vlade i premijerke, ali i svih građana.
• Hrvatska je u Lisabonu prvi put ravnopravno sudjelovala u pripremi i donošenju važnih dokumenata za NATO. Koji su vaši dojmovi sa skupa?
- Predstavnici Hrvatske u kratkom su vremenu bili na dva povijesna summita. Prošlom, jer smo postali članica NATO-a, a ovaj je povijesni jer je usvojen novi strateški koncept za sljedećih deset godina. Posebno je važno i da je Hrvatska prvi put aktivno sudjelovala u pripremi i izradi dokumenata, dajući svoje primjedbe i prijedloge. Neke bitne stvari koje su ugrađene za Hrvatsku su od posebnog interesa.
• Mislite na načelo kolektivne obrane?
- Da. Kolektivna obrana jamči Hrvatskoj sigurnost, a važna stvar je i politika otvorenih NATO-ovih vrata, za što je Hrvatska izuzetno zainteresirana, jer se time otvara perspektiva svim zemljama u našoj regiji za članstvo u NATO-u; Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori. Nadamo se da će i Srbija htjeti ići tim putem, a to opet znači sigurnost Hrvatskoj.
• Kako gledate na prvu godinu članstva Hrvatske u NATO-u?
- Bilo je puno poslova koje je trebalo obaviti, ima onih koji se još obavljaju, a pred nama su i novi izazovi i poslovi. Treba usvojiti sve standarde i procedure i završiti sve one ciljeve koje smo dogovorili s našim partnerima.
• Koliko gospodarska situacija otežava realizaciju toga?
- Imali smo snažan zamah, postavili si velike ciljeve u prošloj i u ovoj godini i normalno da su kriza i smanjeni proračun znatno utjecali na naše aktivnosti.
• Kako će naša javnost prihvatiti prijedlog o povećanju broja instruktora u Afganistanu?
- Vjerujem da će javnost podržati politiku kada je riječ o Hrvatskoj kao članici NATO-a, jer je prije svega riječ o odgovornoj politici. U Afganistanu imamo veliko iskustvo, povećavamo broj naših instruktora i to je priznanje Hrvatskoj vojsci. Trebat će obučiti afganistansku vojsku i policiju da preuzmu čuvanje sigurnosti svoje zemlje.
• Koliko će se kriza i nedostatak novaca odraziti u Hrvatskoj na sigurnosni aspekt?
- Kriza neće utjecati na sigurnosni aspekt u Hrvatskoj. Sve ove restrikcije ni jednim dijelom niti smiju niti utječu na normalno funkcioniranje OS-a na sigurnost. Hrvatska je sigurna zemlja.
• A kada je riječ o NATO-u?
- I Savez ima financijskih poteškoća, mnoge su aktivnosti drukčije nego prije. Restrukturiraju se zapovjedništva, smanjuje broj ljudi, ali se ni jednim od tih poteza neće ugroziti snaga NATO-a i efikasnost u borbi protiv terorizma. Tako i sigurnost Hrvatske nije dovedena u pitanje.
• Kada smo ulazili u NATO, govorilo se i o gospodarskom aspektu tog ulaska. Što je realizirano?
- Tu ne treba očekivati čuda, ona ne dolaze preko noći. Ušli smo u savez zemalja koje su gospodarski jako razvijene, znatno jače od Hrvatske. Dug je proces da se i naše tvrtke predstave i uđu u krug gospodarstava i tvrtki koje opskrbljuju članice NATO-a. Ali mi u Hrvatskoj imamo malo, ali vrlo snažno i kvalitetno gospodarstvo koje se naslanja na vojsku i vojnu industriju. Spomenut ću Šestan-Buscha, koji je nedavno ugovorio velik posao za Italiju i već je prisutan u NATO-u. Nadamo se da će se i za HS Produkt naći prostora u NATO-u, kao i za neke druge tvrtke, ali procedura nije jednostavna.
Postoji politička volja za zajedničku obranu neba
• Što mislite o ideji zajedničke obrane hrvatskog i slovenskog neba?
- Ideja je sigurno vrijedna za razmišljanje, ali prije svega treba postojati politička volja jedne i druge zemlje da se to pitanje razmotri i na stručnoj razini. Možda i nije dobro ući u polemike i rasprave u javnosti, a da se ne zna prije toga što je sve zaista moguće te koje su prednosti i slabosti te ideje. Nadam se da će stručni ljudi sjesti za stol. S hrvatske strane volja postoji. Državni tajnik Pjer Šimunović uskoro će se u Ljubljani susresti sa svojim kolegom, a i ja planiram sa slovenskom ministricom susret do kraja godine. Želimo prije svega tu ideju elaborirati sa stručne razine.
|
Jurica Körbler
jurica.koerbler@vjesnik.hr
Alen Legović
alen.legovic@vjesnik.hr |
