Dan kada se potpisivao sporazum između Vlade i Bloka »Umirovljenici zajedno« o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe bio je politički trenutak u kojem je predsjednica Vlade Jadranka Kosor htjela postaviti novu ravnotežu, s obzirom da je potpisivanje Saveza za promjene bio prejak politički potez, te je nadvisio i samo usvajanje proračuna. Htjela je poravnati pozicije, pa se na brzinu organiziralo potpisivanje tog sporazuma, tvrdi Silvano Hrelja, predsjednik HSU-a, jedine umirovljeničke političke stranke koja se nije pridružila Vijeću.

- Potpisivanje u suštini nije bilo potrebno, organizirano je radi medija. Vlada obično donosi odluke o osnivanju i do konstituiranja tijela nema nikakvih potpisivanja. Usput, HSU je prijedlog sporazuma dobio u ponedjeljak u 15 sati, potpisivanje je najavljeno za utorak. Prijedlog je sadržavao brdo pogrešaka: dan uoči potpisivanja Vlada si ne bi smjela dopustiti luksuz da na dokument upiše naziv - Stranka umirovljenika Hrvatske jer takva stranka ne postoji kao što ne postoji ni Hrvatski sindikat umirovljenika, što je također pisalo. I to mi govori da je Vlada radila na brzinu, s jednim jedinim ciljem.
 

• Zar nije svejedno ako umirovljenici mogu imati koristi?
- Bilo bi razumljivo da se Vijeće osniva kad država nešto daje umirovljenicima. No već drugu godinu za redom umirovljenici, voljom Vlade, daju državi. Što se tu onda i o čemu imamo dogovarati? Ako gospoda potpisnici sporazuma misle taj problem riješiti deklaracijama, onda se varaju. Jedino što je vrijedno su zakoni i čvrsti dokumenti, što se, na primjer, vidi kod isplate obeštećenja, koje Vlada, bez obzira na nestašicu novca, ne može izbjeći. To znači da su HSU, s jedne, i Vlada koja je tada bila s druge strane, napravili korektan posao i da su prava umirovljenika sigurna. Ako je Vlada htjela vijeće za umirovljenike i starije osobe, onda je morala definirati i predstavnike umirovljenika, što nisu političke stranke. Mi artikuliramo politički interes, kad bismo bili u savjetodavnom vijeću, bili bismo u sukobu interesa. No, vijeću nedostaju stručnjaci, dobri poznavatelji našeg i drugih mirovinskih sustava, koji doista mogu savjetovati Vladu. Ako postoji naše mjesto tamo, mi bismo ga ustupili profesorici Veri Jelčić s Pravnog fakulteta u Zagrebu. To je profil stručnjaka kakav bismo voljeli vidjeti u Vijeću, a ne političke stranke. No, pravo je svih stranaka da se profiliraju na političkoj sceni.

• Na potpisivanju sporazuma bilo je ironičnih komentara o tome da, dok oni razgovaraju o položaju umirovljenika, vi okolo kukuričete...
- Ja sam voljom birača postigao dva mandata u Saboru i to je doseg koji si određeni broj ljudi u Hrvatskoj priželjkuje. Ne razmišljam o sebi, no s obzirom na to da sam predsjednik HSU-a, mogu reći samo kako se nisam toga prihvatio da bih od jednog mandata - haj'mo reći, sadašnjeg marginalnog političkog utjecaja - napravio ništa, nego da bih političku moć i utjecaj povećao. U sustavnom razbijanju umirovljeničkog korpusa i bipolarizaciji političke scene to ne možemo samostalno.
Ušli smo u koaliciju iz pragmatičnih razloga i zbog toga što ideološki pripadamo grupaciji stranaka kojoj su vrijednosti rada ipak bliže nego strankama u našoj bivšoj koaliciji. HSU ima istu obavezu koju je imao u koaliciji s HDZ-om: ostati prepoznatljiva stranka koja radi za interese umirovljenika. I šire, da bude u ravnoteži sa svim strukturama društva, nije nam cilj gerontokracija.

• Nakon što ste izašli iz koalicije s HDZ-om, neka su prava izgubljena, čime ćete opteretiti novu vladu?
- Koncentrirajmo se na ono što su umirovljenici dobili: dvije vrhunske vrijednosti su svakako obeštećenje i dodatak na mirovinu za nove umirovljenike kojim se oni u 90 posto slučajeva izjednačavaju s onima koji su umirovljeni po starim propisima. Veliki je doseg i 'popravljanje' najniže mirovine za one s više od 30 godina staža, kao i smanjenje penala za prijevremenu mirovinu. Time se ponosim. Ne zaboravimo, dvaput smo dobili i božićnicu. Podzastupljenošću u Saboru, naša je politička moć pala i znali smo da ne možemo očekivati velike rezultate. Tražili smo božićnicu, proširenje prava na dodatak i na umirovljenike iz drugog stupa, kao nadogradnju onome što smo ostvarili u prvom mandatu. I dok su razgovori o tome donekle držali vodu, podržavali smo koaliciju. Kad je Vlada predložila zdravstveni doprinos od tri posto, od kojeg je oslobodila branitelje, a ostalo je kažnjeno oko 20.000 umirovljenika s najvišim primanjima, kao da oni svoje mirovine nisu zaslužili, kad je došao harač, zamrzavanje mirovina, zaključili smo da od Vlade ne možemo više ništa očekivati. Ni rezultate, ni korekcije u sustavu, jer se od tih razgovora bježalo k'o vrag od tamjana. Počeli smo tražiti put za jačanje političke pozicije i pronašli smo nove partnere. Ne očekujemo da će se s njima nešto dogovoriti preko noći, ali vjerujem da možemo ispraviti puno pogrešaka u mirovinskom sustavu i staviti na pijedestal vrijednosti mirovina koje su zarađene radom. Naravno, najbolja mirovinska politika je politika novog zapošljavanja i gospodarskog napretka. U koaliciji imamo ljude kojima je to i vizija i misija i imamo povjerenja.

• Ukratko: od vlasti koja je davala šakom i kapom, kad je došlo vrijeme da više ne može, prešli ste u oporbu. Gdje je tu odgovornost prema građanima i koliko umirovljenici koštaju ovu državu?
- Ne prihvaćam termin koštanja, to ili jesu ili nisu prava. Umirovljenici su ostvarili pravo na obeštećenje zato što netko nije radio po zakonu. I danas smatram da su prijevremeni umirovljenici pretjerano kažnjeni jer oni u mirovinski sustav unose najviše godina staža. Računica pokazuje da je razlika između 0,34 posto kazne po mjesecu staža koji osiguraniku nedostaje do uvjeta za mirovinu, i 0,15 posto, samo 350 milijuna kuna godišnje. To neće spasiti niti će pokopati ovu državu, a nehumano je kažnjavati one s najviše staža na taj način. Pogotovo zato što nisu svi htjeli ići u prijevremenu mirovinu. Malo panika, malo pritisak poslodavaca, malo otkazi, malo stečajevi… Nema ničega što smo mi izborili, a da nije zarađeno. Drugo: koalicijska vlada u prvom mandatu i ova u drugome nikad nije umirovljenicima dijelila šakom i kapom. Davala je samo kad su udruge umirovljenika zajedno s HSU-om pritisnule. No, neke smo stvari rješavali spletom sretnih okolnosti.

• Zato što imate 1,2 milijun potencijalnih glasača.
- Ne, postoji samo 1,2 milijuna ljudi čija je pažnja usmjerena prema nama. Nikad SDP-ov umirovljenik neće biti naš, nikad HDZ-ov umirovljenik neće glasati za nas.

• Na kojoj ih je strani više?
- Mislim da ih izvorno ima više na SDP-ovoj strani, to pokazuju ankete.
 

• I nakon lutanja uz HDZ, vraćate se izvorima?
- Ne, mi imamo samo 100.000 HSU-ovih birača. Niti smo odlutali, niti se vraćamo. Imali smo cilj koji je postignut, više nismo mogli podržavati Vladu koja ide na štetu umirovljenika, koja je kaznila jedino umirovljenike i radnike, a da krupni kapital nije zahvatila te on još diše punim plućima.

• Koja je vaša pozicija u koaliciji kojoj ste se sad pridružili?
- Treće po rangu parlamentarne stranke. Naš se rezultat iz 2007. priznaje. Načelno smo dogovorili - i u dokumentu smo to i napisali - što mislimo napraviti u Savezu za promjene. Ne vidim nikakvih problema i ni jednom nisam čuo da su umirovljenici teret ove države.
 

• Što ćete tražiti za umirovljenike ako koalicija bude sastavljala novu vladu?
- Popravak i nadogradnju triju sustava: mirovinskog, zdravstvenog i sustava socijalne skrbi. O detaljima ćemo se dogovarati ovisno o tome što bude moguće. Uključit ćemo se i u reguliranje tržišta rada, jer ako tamo postoji stihija, imamo probleme i u ovim sustavima. Prostora za veliko povećanje prava nema. Oni koji obećavaju umirovljenicima da će im se mirovina vratiti na 80 posto plaće, ili su to mogli realizirati i dosad, ili i dalje misle da umirovljenici vjeruju u bajke. Ono što smo proklamirali kao moguće, mi smo to i riješili i to ćemo činiti i u novoj koaliciji, s tim da preuzimamo i odgovornost za to da imamo ravnomjeran tretman prema svim generacijama i svim vitalnim djelatnostima Hrvatske. Mislim, na primjer, na to da tek moramo dati odgovore na problem starenja stanovništva i to kroz nekoliko mandata, ne jedan. Moramo raditi na stvaranju države znanja...

• Znaju li umirovljenici to prepoznati? U Bloku »Umirovljenici zajedno« se hvale kako su treća koalicija u državi.
- Blok je samo jednom zasjeo na tim anketama i to u trenutku kada je HSU bio najglasniji protiv većih penala prijevremenih mirovina. Rekao bih da je vrlo diskutabilno kakav je rejting tog bloka – moguće je da je riječ i o zabuni umirovljenika. U situaciji kad su se oni pojavili naš je rejting bio i veći, tako da je to prilično čudna situacija. No preporučujem im da se oni i dalje slikaju s premijerkom, da podržavaju mirovinska rješenja koja su na štetu umirovljenika i sadašnjih radnika, a budućih umirovljenika. Uloga tih blokova je da se u javnosti stvori zabuna i bit će ih, ali vjerujemo u sebe.

Marijana Matković
marijana.matkovic@vjesnik.hr