Uoči programske skupštine HSS-a, koja se svake godine održava sredinom prosinca, u javnosti se sve više nagađa o sukobima u vrhu stranke. Božidara Pankretića, potpredsjednika HSS-a i potpredsjednika Vlade te ministra regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, najčešće se spominje kao onoga koji želi prije vremena smijeniti HSS-ova čelnika Josipa Friščića pa ga stoga odmah pitamo ima li ambicija preuzeti vodstvo HSS-a.

- Nemam liderskih ambicija, što zna i predsjednik Friščić, koji dobro vodi stranku, a znaju i drugi u vodstvu. Očito ima onih koji su ljubomorni na HSS, jer smo stabilna stranka, pa pokušavaju u predizborno vrijeme u našim redovima umjetno izazvati unutarstranačku borbu, kakve stvarno ima u nekim strankama. Ne zamaram se tim naklapanjima i ne želim biti policajac te istraživati tko ih širi. Izbori se u HSS-u održavaju šest mjeseci nakon parlamentarnih izbora, a sve to o čemu se trenutačno u javnosti priča, plod je nečije mašte.
 

• Čije mašte? Tko je to ljubomoran na HSS?
- Možda je riječ o zavidnima iz nekih stranaka kojima ide loše, pa puštaju glasine o svađama u HSS-u. Valjda misle da će profitirati time što će i HSS-u malo zamutiti vodu ili baciti koji klip i pod naše noge.
 

• Ima li i u HSS-u onih koji bi malo zamutili unutarstranačke vode?
- Možda ima i u stranci bolesno ambicioznih ljudi koji misle da će neke osobne interese lakše i brže ostvariti budu li o HSS-u kružile priče kao o stranci koju razdiru sukobi. Nemojte me pitati o imenima, jer ne znam tko ima kakve ambicije. Neki možda i razmišljaju o kandidaturi za predsjednika HSS-a. Ja o tome ne razmišljam. Smatram bespredmetnim, pa i politički neprihvatljivim uopće i govoriti o novom predsjedniku u pola mandata predsjednika Friščića.

• Može li se dogoditi da se programska skupština pretvori u izbornu?
- Ni iz daleka! Nikakve mogućnosti za to nema. Usredotočeni smo na dovršetak programa o ravnomjernom razvoju Hrvatske, koji ćemo predstaviti na programskoj skupštini, a koji će biti sastavni dio našeg programa za parlamentarne izbore.
 

• Tvrdite da u vodstvu nema sukoba, no neki viđeniji HSS-ovci ne kriju nezadovoljstvo načinom na koji Josip Friščić vodi stranku?
- Ma, kakvi sukobi! U stranci se otvoreno i burno o svemu raspravlja, što je stara dobra HSS-ova navada. Ne slažemo se uvijek u svemu i ne trebamo se slagati, ali se o svemu bez ustezanja razgovara. Neka se ne uvrijede u nekim drugim strankama, ali u HSS-u se demokratičnije »živi«, što dokazuje i naš put od devedesetih godina prošlog stoljeća. Triput smo birali predsjednika, uvijek između više kandidata. O stabilnosti HSS-a svjedoči i to što nije bilo nikakvih raskola ni masovnih odlazaka.

• Jedan ste od petero HSS-ovih potpredsjednika i među najbližim ste Friščićevim suradnicima. Kako to da se stalno o vama govori kao o njegovu mogućem nasljedniku?
- Dugo sam u politici i u vrhu HSS-a, gotovo 15 godina, pa možda otud te priče. A možda i otud što sam doista blizak s predsjednikom Friščićem, što nekima možda smeta i žele nas posvađati plasirajući takve glasine. Ponavljam, nemam liderskih ambicija i neću se kandidirati za predsjednika HSS-a kad budu unutarstranački izbori. Ne radim o glavi predsjedniku Friščiću, pa kad je o meni riječ, može mirno spavati.

• Veliko je nezadovoljstvo u stranci izazvala odluka da se HSS odrekne Ministarstva poljoprivrede, na čijem ste čelu bili do ljeta prošle godine. Kako ste uopće pristali na to, kad je briga o selu i seljaštvu HSS-u od osnutka uvijek bila najvažnija?
- Nikad se nećemo odreći brige o selu i poljoprivredi, no svi moraju znati u kojem je trenutku takva odluka donesena. Bilo tko da je bio na mome mjestu, vjerujem da bi učinio što i ja, u dogovoru s predsjednikom Friščićem. Nakon što je prosvjednicima bez mog znanja obećano što su tražili, bilo je jasno da ni ja kao ministar ni HSS ne možemo više preuzeti odgovornost za stvari koje će se događati ubuduće. Razgovarali smo kasnije s vodstvom HDZ-a i dogovorili kadrovske promjene u Vladi. Danas, nakon više od godinu dana otkako sam i potpredsjednik Vlade zadužen i za poljoprivredu, vidi se da i dalje maksimalno skrbimo za seljake. Treba reći i da je sve bitno što je trebalo riješiti u poljoprivredi odrađeno dok sam bio ministar. Doneseni su važni zakoni, uređen je sustav poticaja i potpora. U budućnosti će se stvari ionako rješavati u okviru zajedničke europske poljoprivredne politike. Neće više biti velikih samostalnih kreacija, što svi dobro znaju.

• Seljaci tada nisu htjeli s vama razgovarati. Je li to prevagnulo u odluci da Ministarstvo poljoprivrede prepustite HDZ-u?
- Nije to bilo presudno i nije riječ o mojoj taštini. U takvim prosvjedima uvijek ima svega i svačega. Iako vjerujem da preteže iskrena borba za seljačka prava, ponekad se tu umiješaju i politički ciljevi nekih sudionika, pa i želja za samopromocijom pojedinaca. Čvrst je stav HSS-a da se stvarna borba za prava poljoprivrednika može izboriti jedino institucionalno. Zato smo se godinama i trudili postaviti na noge Poljoprivrednu komoru. Sad smo u tome i uspjeli, premda sve još ide sporo, no Komora je jedino mjesto gdje se i dnevno trebaju rješavati problemi svih u poljoprivrednom lancu.

• Gubitkom Ministarstva poljoprivrede izgubili ste i kontrolu nad 4,2 milijarde kuna iz proračuna.
- Barem nas više neće optuživati da smo s tolikim novcem kupovali naklonost seljaka. No, nismo »otpisali« selo i seljake, što se vidi i po HSS-ovu zalaganju da se i u proračunu za iduću godinu osigura dovoljno novca za potpore, a iznos za to je usklađen s onim što nas čeka kad ubrzo uđemo u EU. Nesumnjivo je to HSS-ov uspjeh, jer kad se zbroje izravna plaćanja i ona za ruralni razvoj, dolazi se gotovo do šest milijardi proračunskih kuna, o kojima smo i govorili kad smo s programom za preporod hrvatskog sela ušli u Vladu. Nije to izboreno za mjesec dana, svi znaju da je to bio dugogodišnji rad. Siguran sam da seljaci neće to zaboraviti. Oni su često nezadovoljni, znaju nas itekako kritizirati, ali uvijek znaju i dobro ocijeniti ljude koji se bore za njihova prava.

• Koliki je proračun Ministarstva regionalnog razvoja?
- Oko 1,5 milijardi kuna, od čega više od 600 milijuna kuna ide za zbrinjavanje prognanih i izbjeglih. No, glavna značajka Ministarstva nije veličina proračuna nego posao koji odrađujemo u pripremi svih koji žele i mogu ponuditi dobre projekte kojima će konkurirati za novac iz kohezijskih i strukturnih fondova EU-a; znajući to, govorimo o puno, puno više milijardi koje bespovratno možemo povući.

• Zašto još nema dogovora između HSS-a i HDZ-a o zajedničkom izlasku na izbore? Stranke lijevog centra su se udružile.
- Do izbora je još godinu dana i prerano je da se već sad bavimo koalicijama, listama i kadroviranjem. Vladajuća koalicija i Vlada imaju još dosta posla do kraja mandata. Bit će vremena za dogovor o mogućoj predizbornoj suradnji. HSS je jasno pozicioniran kao demokršćanska stranka desnog centra, članica smo Europske pučke stranke, kao i HDZ, i svima je jasno da smo svjetonazorski bliski.

• Prije dva mjeseca nagađalo se da ćete napustiti koaliciju zbog korupcijskih afera u koje su umiješani visoki HDZ-ovi dužnosnici. Jeste li u vrhu stranke razgovarali o tome?
- HSS se pokazao kao izuzetno korektan partner, toliko korektan da su neki »u šali« znali reći da će prije HDZ napustiti koaliciju nego mi. Nismo od onih koji bježe kad je gusto, nego smo kao i drugi u vladi premijerke Jadranke Kosor odlučni u antikorupcijskoj borbi. Ne smije tu biti popusta ni za koga, ma kako se zvao i ma iz koje stranke dolazio.

• Upravo se vas spominjalo kao predvodnika struje koja želi pobjeći od HDZ-a kako bi se donekle sačuvao HSS-ov rejting.
- Nikad u vodstvu nismo razgovarali o mogućem raskidu koalicije s HDZ-om, nikad nije bio ni spomenut naš izlazak iz Vlade i stoga je čista glupost govoriti o strujama koje su za ili protiv koalicije. Još je gluplje mene izvlačiti kao predvodnika struje koja bi rušila Vladu. Vjerojatno to dolazi iz istih političkih krugova koji su do jučer govorili da sam najveći HDZ-ovac u HSS-u, a sad sam se, radi nečijih političkih interesa, preobrazio u najvećeg HDZ-ova protivnika. Predizborno vrijeme svašta trpi, pa i takve »kuhinje«, prepoznatljive svima sa zrnom soli u glavi. Jasno je da bi glavnim HDZ-ovim političkim protivnicima, a oni su lijevo od centra, odgovaralo da dođe do razdora između naših dviju stranaka. Lako ih je pročitati.
 

• Je li koaliranje s HDZ-om previše koštalo HSS? Dio članstva tvrdi da je HSS postao HDZ-ova filijala.
- Kad smo sklapali koaliciju s HDZ-om mnogi su govorili da će nam se članstvo osuti, da će HSS nestati, da će nas HDZ progutati. Tad smo imali 32.000 članova. Danas, nakon tri godine koaliranja i rada u Vladi, imamo više od 50.000 članova. Jaka filijala, ha! Sve što su katastrofičari prognozirali, palo je u vodu. Ne bježim od toga da su i neki naši članovi bili skloniji koaliciji sa SDP-om; vjerojatno i danas ima takvih. Ali, većina je članstva nesumnjivo podupirala i podupire HSS-ovu politiku i odluke vodstva stranke.

• HSS loše stoji u anketama. Bojite li se da ćete na idućim izborima pasti na dva do tri zastupnika?
- Nije točno da nam je rejting pao. Zapravo, HSS je stranka s najmanje oscilacija u odnosu na rejting s izbora 2007. Tad smo osvojili 6,2 posto, a u gotovo svim relevantnim anketama u posljednje tri godine dobivamo oko šest posto. I dalje smo među četiri najjače stranke i nema nikakva straha da ćemo na idućim izborima loše proći. Naprotiv, podignut ćemo ljestvicu i vjerujem da ćemo osvojiti više od šest zastupnika, koliko danas imamo.

Ivka Bačić
ivka.bacic@vjesnik.hr