Hrvatska nije bila, niti će biti zemlja u kojoj će novinari završavati u zatvoru. Nijedno rješenje u KZ-u još nije gotovo, radna skupina važe razne varijante i gleda kako su pojedina pitanja regulirana u drugim zemljama, s naglaskom na Austriju, Švicarsku i Njemačku, rekao je ministar pravosuđa

U finišu intervjua s ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem stigla je vijest da je USKOK zatražio skidanje saborskog imuniteta i pritvor za bivšeg premijera Ive Sanadera. Bošnjaković, međutim, nijednom riječi nije htio komentirati tu vijest koja se odmah pronijela političkom i medijskom scenom. Tako smo ostali uskraćeni i za odgovore smatra li da je bilo propusta u sustavu jer je Sanader išetao iz Hrvatske u trenutku kad su svi brujali o tome da se sprema njegovo uhićenje, te očekuje li da će za Europsku komisiju procesuiranje Sanadera biti krunski dokaz kako u Hrvatskoj nema nikakve zadrške u borbi protiv korupcije.
Od Bošnjakovića nismo mogli dobiti komentar sramotne presude Veselinu Šljivančaninu na Haškom sudu, a ministar nas je uputio na izjavu premijerke Jadranke Kosor o tome. Ostali su nam odgovori ministra Bošnjakovića na standardna pitanja o poglavlju 23 o pravosuđu i o novinama u tom sektoru, o kojima u mnogome ovise i naše približavanje i završetak pregovora za ulazak u Europsku uniju.

• Europska komisija najavila je da će u ožujku objaviti izvješće o ispunjenju mjerila za poglavlje 23. Očekujete li da će to izvješće biti pozitivno, što bi moglo omogućiti zatvaranje tog poglavlja svih poglavlja?
- Zadnje izvješće Europske komisije o napretku najbolje je dosad. Očekujemo da će izvješće u ožujku o mjerilima biti još bolje jer ćemo obaviti preostale poslove. Do tada ćemo već imati upisanu prvu generaciju polaznika Državne škole za pravosudne dužnosnike, bit će osnovano novo Državno sudbeno vijeće i Državno odvjetničko vijeće. Pretpostavljam da ćemo do ožujka donijeti izmjene i dopune Zakona o financiranju političkih stranaka, kao i Zakona o sprječavanju sukoba interesa, te Zakona o pravu na pristup informacijama, što je sve u proceduri. To su važne stvari jer smo mnoge potrebne zakone već donijeli, kao što su oni o Pravosudnoj akademiji, o DSV-u, o sudovima, o Državnom odvjetništvu, zatim novi Ovršni zakon i Zakon o javnim ovršiteljima. Naposljetku, promijenili smo i Ustav. Sad slijedi primjena novih zakona.

• Od nekih europskih predstavnika stizale su najave da će se sada gledati kako se zakoni primjenjuju jer nije dovoljno donijeti ih. Hoće li se moći ispuniti taj zahtjev?
- Sasvim sigurno. Jako je važno da smo dobro trasirali putove kojima moramo ići u svakom pravosudnom području, i njima idemo. Primjerice, ne bi trebalo biti problema s funkcioniranjem Državne škole za pravosudne dužnosnike. Kandidati za sudačke dužnosti polagali su testove, oni se ocjenjuju, uslijedit će i psihološko testiranje onih koji su prošli na ispitima. Vjerujem da će u siječnju s radom krenuti Državna škola. Za 60 mjesta sudaca i državnih odvjetnika javilo se oko 400 kandidata.

• U izvještaju glavnog haškog tužitelja Sergea Brammertza Vijeću sigurnosti UN-a spominju se opet tzv. topnički dnevnici. Koja je vaša ocjena tog izvješća i kako ono može utjecati na zatvaranje 23. poglavlja?
- U svim dosadašnjim izvješćima Europske komisije uvijek se ocjenjivala suradnja Hrvatske s Haškim sudom. Smatram da je zadnje Brammertzovo izvješće Vijeću sigurnosti za nijansu povoljnije nego sva izvješća dosad. Tu isto očekujemo daljnji napredak. Postoji Vladin Ured za suradnju s Haškim sudom na čijem je čelu premijerka Jadranka Kosor. To tijelo osnovalo je radnu skupinu sa stručnjacima iz više područja, i upravo radi na tome da se utvrdi gdje bi mogli biti neki možda nestali dokumenti koje traži haški tužitelj. Dosta je tih dokumenata pronađeno, neki su predani, a sudbina jednog dijela još nije rasvijetljena pa se nastavlja raditi na tome da se to riješi. Postoji suradnja s tužiteljem Brammertzom. Prigodom njegova posjeta u listopadu ostvarena je suradnja njegovih stručnjaka s radnom skupinom i neke su stvari tada dodatno definirane.

• Antikoruptivni procesi također se nastavljaju. Tu je dosta učinjeno, donesene su neke nepravomoćne presude, posljednja u slučaju bivšeg ministra Berislava Rončevića i njegova pomoćnika Ive Bačića. Upravo je stigla vijest i o pokretanju kaznenog postupka protiv bivšeg premijera Ive Sanadera.
- Nepravomoćne presude naravno neću komentirati. No, borba protiv korupcije nije samo rad pravosuđa, sudova, državnog odvjetništva i policije, nego je to ponajprije stvaranje nove klime u društvu prema koruptivnom postupanju, a to je i najvažnije. Ovim postupcima koji se vode, pokazujemo da su naša državna tijela efikasna u suzbijanju korupcije. To, čini mi se, vraća povjerenje u institucije države. A kad postoji to povjerenje u institucije, onda je i korupcija manja jer uspješan rad državnih tijela na njezinu suzbijanju djeluje preventivno. Smatram da ovi procesi koji se vode izražavaju odlučnost u borbi protiv korupcije.

• U proceduru je pušten Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kaznenim djelom i prekršajem. Zakonske pretpostavke za oduzimanje nezakonite imovine postoje i sada. Kakav se napredak može očekivati kad se počnu primjenjivati nova rješenja?
- Već sada imamo široki zakonski okvir koji omogućuje oduzimanje nezakonito stečene imovine kroz Kazneni zakon, Zakon o USKOK-u, Zakon o kaznenom postupku i Ovršni zakon, a to se i radi. U Državnom odvjetništvu unazad nekoliko godina imaju vrlo dobre rezultate s oduzimanjem nezakonito stečene imovine i, kako se kolokvijalno kaže, zamrzavanjem takve imovine. Novi zakon na neki način kodificira ta pravila iz ostalih zakona, a uvode se i značajne novine. Sada će se presudom kojom se netko oglašava krivim, istodobno odrediti koja mu se imovina oduzima kao protupravno stečena imovinska korist. Pravomoćnošću te presude, takva imovina postaje vlasništvo Republike Hrvatske. Tada se ne mora voditi ovršni postupak i država takvu imovinu može prodati ili koristiti, primjerice, za zbrinjavanje socijalnih slučajeva, za smještaj udruga, vrtića i slično, ovisno o kakvoj je imovini riječ. Dobro je da se zbog učinkovitosti u takvim slučajevima ne mora voditi ovršni postupak, iako se Ovršni zakon i tu supsidijarno primjenjuje, pogotovo kad je u pitanju zamrzavanje gdje se mora paziti da se takva imovina ne proda. Ovaj zakon o oduzimanju imovinske koristi vrlo je široko postavljen, pa ako bi netko takvu imovinu prenio na rođake, prijatelje ili neke treće osobe, niti oni neće moći biti sigurni da im se ta imovina neće biti oduzeta. Dapače.

• Kad očekujete donošenje tog zakona, a samim time i njegovu primjenu na konkretne slučajeve?
- Vjerujem da će to biti do kraja godine. Moguće je da će idući tjedan zakon biti u saborskoj proceduri.

• Što očekujete od izbora novog Državnog sudbenog vijeća, gdje suci prvi put sami biraju suce u tom tijelu? Procedura izbora DSV-a već je započela.
- Prije svega, želio bih reći da je sadašnje Državno sudbeno vijeće napravilo lavovski dio posla u primjeni novih kriterija izbora sudaca, od nove metodologije izbora sudaca, novog načina izbora, kao i oko svih aktivnosti u vezi s upisom prve generacije polaznika Državne škole. Ovaj DSV je zaista otvorio nove putove, za što zaslužuju sve pohvale svi članovi DSV-a, a posebno predsjednik Ivan Turudić.
Od novog DSV-a očekujem da nastavi taj rad. Članovi će biti izabrani na posve novi način, gdje će sama sudačka struka na izborima odlučiti tko će ih zastupati u Državnom sudbenom vijeću. Svaki sudac može se kandidirati, a suci će na kraju na jednim općim izborima reći koga žele u DSV-u.
Pred DSV-om je odgovoran posao, od izbora polaznika nove Državne škole, a tu je i vođenje imovinskih kartica sudaca, stegovni postupci. Osigurali smo sve uvjete za rad DSV-a pa i novi prostor u Chromosovu tornju u Zagrebu. Ključno je da rad tog tijela bude kvalitetan.

• Hoće li se sadašnji članovi DSV-a ipak moći kandidirati za člana u novom sazivu? Zakon kaže da nitko ne može biti dvaput uzastopce član DSV-a.
- Prema mom tumačenju, ta odredba primjenjivala bi se pro futuro, što znači da se sadašnji članovi mogu kandidirati i za DSV koji se upravo bira. Mislim da za to nema zakonske prepreke. Ovo rješenje da nitko ne može dvaput uzastopce biti u DSV-u, odnosilo bi se na članove tog tijela koji će sad prvi put biti izabrani.

• Priprema se novi Kazneni zakon. Neka rješenja izgledaju kao kopernikanski obrat u odnosu na ono što je sada u KZ-u.
- Dobro je da su već neka najavljena rješenja iz tog novog KZ-a izazvala rasprave u javnosti. Potičem radnu skupinu koja radi na tom zakonu da organizira okrugle stolove. Radna skupina, koja je vrlo respektabilna jer je u njoj zastupljen vrlo širok krug stručnjaka, na tom zakonu radi još od 2009. Volio bih da se konačno organizira što više okruglih stolova kako bi se o rješenjima koja se predlažu, čuo glas najšire javnosti, a ne samo stručne. Vlada je prije dvije godine donijela strateške smjernice za izradu KZ-a, koje su dale precizan okvir, a ostavile su i struci da kaže svoje.

• Hoće li u KZ-u biti i neugodnih iznenađenja, poput onog da će novinari ići u zatvor zbog klevete?
- Novinari se ne bi trebali bojati da će ići u zatvor zbog pisanja. Hrvatska nije bila, niti će biti zemlja u kojoj će novinari završavati u zatvoru. Nijedno rješenje u KZ-u još nije gotovo, radna skupina važe razne varijante i gleda kako su pojedina pitanja regulirana u drugim zemljama, s naglaskom na Austriju, Švicarsku i Njemačku. Definitivno, u nas nije bila praksa da novinari idu u zatvor, a mislim da će tako i ostati.

• No, bit će promjena u slučaju gospodarskih kaznenih djela.
- To je vrlo važno područje jer do sada su brojna tijela, posebno Državno odvjetništvo, imala primjedbe da zakonska regulativa u vezi s gospodarskim kriminalitetom ne prati ubrzane promjene koje su se dogodile. Novi KZ mora dati odgovor na to, ali i voditi računa o kontinuitetu. To znači da ćemo, paralelno s novim KZ-om, određeno razdoblje u primjeni imati i neke odredbe iz starog zakona koje se odnose na gospodarski kriminalitet. Na to radna skupina mora pronaći odgovore, tako da se ne omogući nekima koji su prije počinili kaznena djela iz tog područja, da se izvuku.

• Neki odvjetnici osporavaju Zakon o kaznenom postupku na Ustavnom sudu. Strahujete li da bi ako sud ospori neka rješenja iz ZKP-a, mogli pasti i neki antikoruptivni procesi koji se sada vode?
- Demokratska smo zemlja u kojoj Ustavni sud ima svoju ulogu i to je tijelo koje može ocjenjivati ustavnost zakona. Zakon o kaznenom postupku radili smo u najboljoj namjeri, i uveli smo alate koji omogućavaju uspješniju borbu protiv korupcije i ostalih vrsta kriminaliteta. Čuli smo mnoge pohvale za ta zakonska rješenja, pa tako i iz odvjetničkih krugova, iako rješenja mogu biti i bolja. Ustavni sud je jedino tijelo koje može ocjenjivati je li neki zakon u skladu s Ustavom ili nije. Mi ćemo poštovati svaku odluku Ustavnog suda.
 

• Hoće li ovrhe biti brže nakog što se ustale nova rješenja, posebno uvođenje javnih ovršitelja?
- Javne ovršitelje uvest ćemo 2012., a iduća godina bit će godina prilagodbe. Moramo osigurati edukaciju za osobe koje će raditi u sustavu javnih ovršitelja koji će zamijeniti sud u provedbi ovrhe. Kad netko dobije pravomoćnu presudu i ovršnu ispravu, više neće morati ići na sud, nego javnom ovršitelju koji provodi ovrhu. Tek ako bude prigovora da ovrha nije u skladu sa zakonom, o tim prigovorima odlučuje sud.

Biljana Bašić