Poslovanje bolnica za prvih devet mjeseci ove godine puno je negativnih predznaka - manji prihodi, veći rashodi, nepokriveni dospjeli dugovi u odnosu na potraživanja. Iako poslodavci u zdravstvu, iz čije se analize takva kretanja mogu razabrati, kažu da se do kraja godine očekuju poravnanja s HZZO-om i veća naplata potraživanja, čini se da to recesija pokazuje zube i u zdravstvu. U bolnicama se probijaju limiti, odgađaju »hladni« zahvati, čekanje na preglede pacijentima se ne čini kraće... No, iz perspektive HZZO-a, hrvatske zdravstvene blagajne, stvari se vide drugačije i s optimizmom. O tome, u kontekstu reforme zdravstva, razgovarali smo s dr. Tihomirom Strizrepom, ravnateljem HZZO-a, koji kaže da je poslovanje HZZO-a u prvih devet mjeseci pozitivno, a prihodi su veći od rashoda za više od 400 milijuna kuna. Koliko je to važno, napominje, vidi se po tome što su u isto vrijeme prošle godine imali manjak prihoda od oko 150 milijuna kuna. Najviše je ušteđeno na bolovanjima i lijekovima na recept.

• Znači li to da su ljudi bolesni radili?
- Siguran sam da nitko bolestan nije išao raditi zbog mjera HZZO-a, a dokaz tomu je što žalbi na prekide bolovanja nema ništa više nego ranije. No, prije mjera u jednom danu bolovalo je 62.000 radnika, a sada ih je 47.000. To je godišnje 250 milijuna kuna manji trošak, a isto toliko i za poslodavce. Od ove godine uvedena je i provjera bolovanja u kući pacijenta, ali dosad se pokazalo dovoljnim kontrolirati samo dokumentaciju. Ključno je bilo ukidanje liječničkih povjerenstava i uvođenje kontrolora koji posjećuju ordinacije i s liječnicima opće obiteljske prakse ocjenjuju zdravstveno stanje pacijenata, te donose odluku o nastavku ili prekidu bolovanja.
 

• Što ćete s novcem?
- Najveće obveze i dugovi HZZO-a su za lijekove na recept. Obično na zakasnine u plaćanju lijekova prigovaraju proizvođači lijekova i njihova zastupstva. No, mi ne plaćamo izravno njima, nego ljekarnama i bolnicama, one veledrogerijama koje plaćaju proizvođačima. Krajem 2008. - prije početka reforme - HZZO je plaćao za receptne lijekove u roku od 290 dana, a ovu godinu završavamo sa 150 dana. Po ugovoru mogli bismo čekati do 180 dana. Dugove za lijekove, koji su do prije godinu dana bili veći od milijardu kuna, svest ćemo na nulu.

• Mijenja li to negativnu sliku o HZZO-u kao glomaznom aparatu koji mnogo košta i slabo upravlja novcem?
- Volio bih da percepcija HZZO-a bude pozitivna. Zdravstvena osiguranja u zemljama EU-a samo na svoje poslovanje troše osam do deset posto zdravstvenih proračuna, a HZZO dva posto, odnosno 400 milijuna od oko 22 milijarde kuna. S krajem ove godine, smanjit ćemo broj zaposlenih za pet posto. Bez otkaza, prirodnim odljevom, a na njihova mjesta ne dolaze novi radnici, nego se poboljšava organizacija rada i podiže učinkovitost. Dogodine će se tako uštedjeti oko 12 milijuna od ukupno 180 do 200 milijuna kuna, koliko je namijenjeno za plaće. Ušteđeno se prenosi u zdravstvenu zaštitu. Troškovi se smanjuju i na drugim područjima za desetak posto, oko 40 milijuna kuna. Pritom više nema potrebe za prekovremenim radom jer je, primjerice, s početkom godine uvedena tzv. samoobnovljiva polica dopunskog zdravstvenog osiguranja, a djelatnici koji su radili na obnovi polica preraspoređeni su na druge poslove.

• Građani su se ove godine žalili na dopunsko osiguranje vezano uz obnovu police, pojavljivali su se nepodmireni računi, čekali su iskaznice...
- Imamo 2,5 milijuna osiguranika i iluzorno je očekivati da nema pritužbi, u određenom trenutku opravdano zbog problema s izradom i izdavanjem novih iskaznica. No, svi su dobili police i na temelju njih imali sva prava.

• Zašto nemamo košaricu usluga na koje osiguranici imaju pravo? Na papiru imamo pravo na sve, ali uz mnogo čekanja...
- Pa imamo košaricu i stalno nastojimo da bude što dostupnija. Točno je da se sve ne može dobiti odmah, ali čekanje je uobičajeno u svim sustavima. Utvrdili smo da je za većinu dijagnostike i operacija čekanje kod nas znatno kraće nego u mnogim europskim zemljama. U Hrvatskoj se na operaciju kuka čeka 250 dana, a u rijetko se kojoj drugoj zemlji čeka manje od godinu dana.

• Znate li koliko ljudi koristi usluge privatnog sektora, ponajprije zbog čekanja?
- Ne, jer bavimo se samo osnovnim i dopunskim zdravstvenim osiguranjem.

• Sklopili ste ugovore s privatnicima. Nije li to pretakanje društvenih sredstava u privatni sektor?
- Ugovore imamo sa stotinjak privatnih ustanova. Najčešće se radi o dijagnostici, te o određenim operativnim zahvatima jer, kao i svugdje u svijetu, javni sektor nije u mogućnosti potpuno financijski pratiti potrebe za novom opremom. Riječ je o jedan do dva posto ukupnih sredstava, a bitno je da je usluga kvalitetna. Dobit za osiguranike daleko premašuje izdatak. Primjerice, dugo se čekalo na operaciju katarakte i ugradnju umjetnog kuka. Ugovoren je dodatni broj operacija i liste su uvelike smanjene.

• Privatne osiguravateljske kuće nezadovoljne su što HZZO, kako je najavljeno, ulazi u sektor dodatnog zdravstvenog osiguranja. Što ćete, osim osnovnog i dopunskog, kojim se pokrivaju participacije, ponuditi tržištu?
- Idući tjedan Upravno vijeće HZZO-a uvodi ugovaranje polica koje osiguravaju viši standard, što je temelj za osmišljavanje programa višeg standarda. Ne bih o detaljima, o tome koliko će takve police biti skuplje. Zna se što se pod nadstandardom podrazumijeva, od televizora u sobi, apartmana, do mogućnosti odabira liječnika, no uglavnom se radi o većem komforu, komociji za vrijeme liječenja, ne i samom liječenju. Zasad mogu samo reći, jer to je poslovna tajna, da ćemo ponuditi neke nove inovativne osiguravateljske proizvode. Primjerice u zdravstvenom turizmu kojim privlačimo strance. To područje još nije kod nas pokriveno, a od onog što možemo ponuditi koristi može imati i cijela zemlja, ne samo financijski nego i u promociji i širenju turističke ponude. Važno je pritom da se ni lipa iz fondova osnovnog i dopunskog, uskoro i zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu, neće pretakati u fond dodatnog.

• Je li to u skladu s planiranom reformom zdravstva?
- Svi pokazatelji i financijski i zdravstveni idu u prilog tomu što je učinjeno. Fascinantan je napredak u transplantacijskoj medicini: u dvije godine u nekim segmentima drugi smo na svijetu i prvi u Eurotransplantu, što treba zahvaliti osnivanju posebnog fonda i promidžbi darivanja organa. Nadalje, za sve pretrage prosječna je duljina čekanja skraćena. U financijskom pogledu postignut je nevjerojatan napredak. U odnosu na prošlogodišnji proračun, ovogodišnji je manji za 1,8 milijardi kuna, no uspjeli smo sve to postići.

• Dokle se došlo s informatizacijom zdravstvenog sustava?
- Početkom listopada informatički su povezane sve ordinacije opće medicine, ljekarne i laboratoriji, što omogućuje, s početkom nove godine, uvođenje e-recepata i e-uputnice za dijagnostičke laboratorije. Uputnice i nalazi mogu se elektronički prenositi, nema hodanja i čekanja. Pravi preokret čeka nas s elektroničkim povezivanjem svih 56 bolnica od kojih je, sada već godinu dana, sedam povezano u pilot-projekt e-naručivanja za određene pretrage za koje je narudžba moguća izravno iz ambulante primarne prakse. Zasad ih je malo, no točno stanje imat ćemo kad HZZO postane glavni operater sustava smještenog u HZZO-ovom prostoru u Klovićevoj ulici koji još uvijek prema ugovoru vodi Ericsson Nikola Tesla. Ni u jednom trenutku, ni dosad ni ubuduće, nije u pitanje dovedena sigurnost osobnih podataka pacijenata. Jedina mogućnost provale u e-kartone je ako bi liječnik, vlasnik e-smart kartice, dao karticu nekomu tko bi pomoću nje nepozvan ušao u računalni sustav i čitao medicinske tajne.

Biserka Lovrić