Godina za nama bila je relativno mirna u sustavu školstva: nije bilo studentskih ni učeničkih prosvjeda, buna sindikata, prva državna matura prošla je bez trzavica, a ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fuchs, za razliku od svog prethodnika, godinu je odradio bez previše pokazivanja u javnosti i značajnijih afera. U razgovoru za Vjesnik Fuchs priznaje da će i 2011. proći bez novčano grandioznih projekata. Ne želi velike promjene u školstvu, jer je, tvrdi, hrvatski sustav obrazovanja sasvim dobar. To ne znači da se miri sa stanjem u visokom obrazovanju i znanosti, za koje planira solidnu »adaptaciju«.
- Prošla godina bila je za mene vrlo radna. Unatoč buri i kritičarima, donesen je Zakon o udžbenicima, te smo nakon mnogo vremena u 2010. dovršili i novi pravilnik o ocjenjivanju učenika. Izradili smo i tri zakona - Zakon o znanosti, Zakon o sveučilištima i Zakon o visokom obrazovanju - koji će biti doneseni u prvom tromjesečju 2011. Očekujem da će u 2011. sustav biti još učinkovitiji i bolji i s još manje potresa, kaže ministar.

• Naznake potresa već se vide u visokom obrazovanju zbog novih zakona koje spominjete. Sveučilište u Zagrebu njima je prilično nezadovoljno.
- Bez uređenja sustava financiranja visokog obrazovanja i znanosti, koji je vrlo kompleksan, bez promjena u njemu koje sugeriraju osiguravanje kvalitete i novi način financiranja uz odgovornost za sredstva koje se troše iz proračuna, mi ne možemo naprijed. Sveučilišta bez toga ne mogu očekivati da će se naći među najboljih 500 u Europi. Uostalom, ako želimo da nam znanost bude u službi razvoja gospodarstva, promjene i nova zakonska rješenja kojima se odgovornost prenosi na visoko obrazovanje i javne institute su nužne.
 

• Optužuju vas da novim zakonima zadirete u autonomiju sveučilišta. Na Pravnom fakultetu tvrde da, u ovom obliku, sveučilišni zakoni padaju na Ustavnom sudu.
- Autonomija ne može biti isprika za neracionalno trošenje proračunskog novca. Autonomija je u svakom slučaju nužna i nju se ne dovodi u pitanje, međutim ona mora biti isključivo u domeni koju joj Ustav i definira. Otpori promjenama uglavnom dolaze od onih koji promjene ne žele, nego im je cilj zadržati postojeće stanje. Je li postojeće stanje dobro ili ne, dovoljno nam govore događaji koji su se posljednjih godina dogodili na zagrebačkom sveučilištu. Naravno da iz kritika mogu izaći bolja rješenja, no kritike treba izgovarati kroz kritike konkretnih članaka zakona i prijedlozima promjena, a ne paušalno.

• Medicinski i još neki fakulteti odlučili su se za povratak prijemnih ispita. Kako ćete ih odgovoriti od svojevrsnog bojkota državne mature?
- Državna matura je definitivno odrađena sa svim pohvalama i bez većih primjedbi. Manji problemi koji su se pojavili odmah su i riješeni. Državna matura je uspjela jer se pripremala više godina, veliki je dio posla napravljen prije mojeg stupanja na ministarsku dužnost i ne pada mi na pamet pripisivati si zasluge mog prethodnika.
Istina, neka visoka učilišta unatoč svemu žele vratiti klasifikacijske ispite za odabir kandidata za svoj studij. Govoreći jezikom znanstvenika, za takvo što zaista nema dokaza koji bi to opravdali. Premalo je vremena proteklo da bi se moglo sa sigurnošću reći je li uspjeh kandidata tijekom studiranja koji su odabrani na temelju rezultata državne mature bolji ili, ako baš hoćete, lošiji od onih koji su odabrani na temelju klasifikacijskih ispita. Što se tiče Medicinskog fakulteta, rezultati državne mature već danas pokazuju da su upravo na medicinu upisani najbolji učenici u Hrvatskoj, da su rezultati učenika iz fizike jednaki rezultatima učenika koji su upisali Fakultet elektrotehnike i računarstva, da su njihovi rezultati kemije, fizike i biologije najbolji na ispitima državne mature. Čak ni motivacija upisanih nije upitna, jer je od 300 upisanih na zagrebački fakultet, 200 učenika izabralo medicinu kao prvi izbor.

• To su vaši argumenti, medicina ima svoje. Kako ćete se naći?
- Moj je prijedlog da pričekamo i vidimo uspješnost barem nekoliko generacija studenata koji su upisani na temelju rezultata državne mature. Valja imati na umu da je državna matura jedna od antikorupcijskih mjera. A još je značajnije to da državna matura ne diskriminira učenike glede socijalnoga statusa. Visoka učilišta trebaju voditi računa da učenici iz siromašnijih sredina nisu u mogućnosti snositi troškove putovanja, plaćanja razredbenih ispita i troškove smještaja. Državna matura je definitivno riješila niz problema obrazovnoj politici, obiteljima, samim učenicima i pravednosti na nacionalnoj razini.
 

• Za 2011. nema najava gradnje novih škola. Odustajete od jednosmjenske nastave?
- Ne, ne odustajemo od jednosmjenske nastave. Ono što trenutačno provodimo jest racionalniji i poprilično realniji model uvođenja jednosmjenske nastave pri čemu ponajprije mislim na rokove. Upravo završavamo projekte iz najplodnijeg razdoblja za škologradnju - od 2004. do 2010. - u kojem je sagrađeno i dograđeno 350 škola. U ovom trenutku prioritet su škole koje rade u tri smjene s ciljem da u suradnji sa županijama i gradovima u najskorije vrijeme ne bude škola koje rade u tri smjene. Opseg gradnje iz razdoblja 2004. do 2010. ne treba očekivati u sljedećoj godini, no to ne znači da ulaganja neće biti. Naša misija je da učenicima omogućimo što bolje školovanje, a to znači i briga o stanju škola i dvorana.

• Znači, redovito održavanje stanja?
- Ove ćemo godine napokon dovršiti svih 144 kapitalnih projekata koje smo preuzeli 2001. kao obvezu države, a za što je samo od 2004. do 2010. iz državnog proračuna uloženo više od 622 milijuna kuna. Istodobno smo u danom razdoblju putem gradova i županija kroz sustav potpora i pomoći iz državnog proračuna za kapitalna ulaganja u školstvu osigurali i uložili oko 1,9 milijardi kuna. Time županije i gradovi stvarno preuzimaju primarnu ulogu u kapitalnim ulaganjima u školske objekte.
S ciljem stvaranja jednakih uvjeta odgoja i obrazovanja, ustrajat ćemo na još jednom važnom uvjetu, a to je izrada mreže škola i mreže srednjoškolskih programa. Tek će realni prikaz stanja sa školama i strukovnim programima na lokalnoj i regionalnoj razini pokazati realne, racionalne i učinkovite ciljeve gradnje i dogradnje školskih zgrada i dvorana te kadrovske zahtjeve.
 

• Planirate li ikakve veće zahvate s obzirom na loše rezultate učenika u PISA-projektu?
- Usporedba s drugim državama uvijek je poželjna. Kao ilustraciju toga potrebno je samo pogledati iz kojeg područja svijeta učenici uglavnom pokazuju najbolje uspjehe i kakav sustav obrazovanja zemlje iz tog dijela svijeta imaju. Dakle, želite pitati hoćemo li umjesto tradicionalnog hrvatskog sustava obrazovanja uvesti neki drugi sustav neke druge zemlje. Odgovor na to pitanje je definitivno ne. Da tradicija hrvatskog obrazovnog sustava nije dobra, iz njega nikad ne bi izašli ljudi poput Ivana Đikića, Miroslava Radmana i ostalih. Ono na čemu ćemo sigurno raditi jest da ćemo Hrvatski sustav konstantno usavršavati, osuvremenjavati i prilagođavati vremenu.

• Možete li objasniti na koji način?
- Najvažnije za nas je što smo u 2010. donijeli Nacionalni okvirni kurikulum, dokument koji ciljeve odgoja i obrazovanja određuje kompetencijama, koji je izvrsno polazište za razradu nastavnih predmeta prema kompetencijama, koji pretpostavlja osposobljavanje djece i učenika za cjeloživotno učenje, koji je predvidio da učenici nauče kako učiti, kako primijeniti znanje u životu, kako rješavati probleme. U zemljama OECD-a su odavno osvijestili činjenicu da se sve znanje ne stječe u školi, ali da je zato važno razviti kod učenika čitalačku, matematičku i prirodoslovnu pismenost, socijalne, interkulturalne i druge temeljne kompetencije. One će učeniku biti najbolje sredstvo u ovom promjenljivom i nepredvidljivom svijetu da se kasnije snađe u životu - privatno, profesionalno i uopće u društvenoj zajednici u kojoj živi. S učiteljima i nastavnicima koji su osvijestili ove činjenice rezultati, vjerujem, neće izostati.

Mirela Lilek
mirela.lilek@vjesnik.hr