Privatne osiguravajuće tvrtke burno su reagirale na najavu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), dakle, državne ustanove za solidarno i sveobuhvatno financiranje liječenja i zdravstvene skrbi stanovništva, o pripremama za ponudu dodatnog zdravstvenog osiguranja koje daje usluge iznad zajamčenog standarda.

Ono je sve do izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju bilo smisao postojanja privatnih osiguranja kojima je bit u prodaji zdravstvenih usluga za profit. No nisu samo osiguravatelji zabrinuti da će im država ukrasti dio masnog kolača, nego mnogi tvrde da će HZZO-ova ponuda, najavljena za drugi dio ove godine, smanjiti zajamčenu standardnu zdravstvenu zaštitu za koju se novac prikuplja iz dohotka zaposlenih, poreza građana i još nekih izvora.
Na kritike takvog razvoja zdravstvene politike HZZO reagira tek šturim i uopćenim priopćenjem u kojem uvjerava naciju da neće biti manje razine usluge, da će skupi medicinski uređaji kupljeni za njihov novac i dalje biti jednako dostupni, te općenito da dodatno zdravstveno osiguranje neće imati veze s blagajnom osnovnog i dopunskog osiguranja.
 

Budući da su privatni osiguratelji najavili ustavnu tužbu i zahtjev Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja da preispita zakonitost rada HZZO-a, dr. Tihomira Strizrepa, ravnatelja HZZO-a (uz napomenu da u ovom trenutku ne može reći više od priopćenja) pitamo, što će biti u slučaju negativnog zaključka Ustavnoga suda?
Mi ćemo u svakom slučaju i svakom trenutku poštovati takvu odluku i odustati od planova o dodatnom zdravstvenom osiguranju. No ne vidim zašto bi dodatno osiguranje bilo problem kad se već devet godina bavimo dopunskim osiguranjem u sferi dobrovoljnog osiguranja«, objašnjava Strizrep.

• Kako gledate na reakciju privatnih osiguravateljskih kuća?
- Razumljiv je njihov strah od ulaska HZZO-a u taj segment osiguranja. HZZO drži 95 posto dopunskog zdravstvenog osiguranja i netko s takvim potencijalom može im oduzeti dio dodatnog. To je dapače sigurno s obzirom na mogućnost ponude jeftinijeg proizvoda od onog koji se sada nudi tržištu.

• Otvarate li tako tržišnu utakmicu koja bi mogla rezultirati smanjenjem cijena dopunskog osiguranja?
- Jasno. U tome je bit svega, jer najveću korist od naše ponude imat će korisnici zdravstvenih usluga, koji će imati veći izbor. Da bismo mogli prodati svoju ponudu i drugi će morati sniziti cijene.

• Ima li takva politika osiguranja uzor u svijetu?
- Ne, jer je koncepcija zdravstvenog osiguranja vrlo različita od zemlje do zemlje, a mi se već devet godina bavimo dopunskim osiguranjem i nema nikakvog prijepora u ponudi dodatnog, naprotiv. Ovo što se sada događa samo je borba privatnih osiguranja u strahu od gubitka profita.

• Jeste li to očekivali?
- Naravno.

• Je li u redu da državna ustanova, utemeljena na solidarnosti, ulazi u profitni biznis, odnosno da novcem zdravstvenog fonda koji svi punimo, nudi nadstandard u kojem će uživati samo povlašteni koji ga mogu platiti?
- Neće biti snižavanja standarda zbog dodatnog osiguranja. Svi fondovski računi su odvojeni, vode se u posebnim knjigama i u svakom trenutku je poznato u kakvom su stanju. S druge strane, cijena police dopunskog osiguranja umirovljenika kod privatnih osiguravatelja, ako ih nude, je tržišna, a kod nas 50 i 80 kuna. Tako će i police dodatnog osiguranja kod nas biti jeftinije.

• Ali Hrvatska se opredijelila za socijalno zdravstvo...
- Naravno da je, a upravo s ovakvim razvojem to potvrđujemo. Dodatno osiguranje u Hrvatskoj nije ništa novo. Sjetite se da se Addenda pojavila još prije gotovo dva desetljeća i mnogi su koristili njene usluge, kasnije i ostalih osiguravatelja. U trenutku kad se pojave police dodatnog osiguranja HZZO-a zasigurno će morati sniziti cijene što je korisno za sve dosadašnje i buduće uplatitelje premija dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja.

• Na koji dio populacije računate da će prihvatiti vašu ponudu?
- Prvo moramo imati definirane police da bismo ocijenili koja je to ciljana populacija, ali prema iskustvu u svijetu obično je riječ o onima između 20 i 45 godina.

• Što ćete s dobiti od dodatnog osiguranja?
- O višku prihoda, što je određeno zakonom, odlučuje Upravno vijeće HZZO-a, pa ne bih unaprijed špekulirao što će se s dobiti događati, ako je bude, kao što se i nadamo.

Hrvoje Pauković, Hrvatski ured za osiguranje: Privatni osiguravatelji u neravnopravnom položaju
»Svakako podižemo ustavnu tužbu, a pokrenut ćemo i Hrvatsku agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja, jer se državni zavod počinje baviti dodatnim zdravstvenim osiguranjem što ne bi trebao«, kaže Hrvoje Pauković iz Hrvatskog ureda za osiguranje. Među ostalim i stoga, dodaje, jer je Programom o gospodarskoj obnovi rečeno da će se država povlačiti iz svih trgovačkih društava u državnom vlasništvu koja mogu funkcionirati bez utjecaja države, kao poticaj privatnom poduzetništvu. S druge pak strane, guranje HZZO-a u tržišnu utakmicu, tvrdi, uz infrastrukturu koja im apsolutno ide u korist, znači potpuno nejednake uvjete za osiguravatelje. To nisu samo privatni, nego i državni osiguravatelji, kao Croatia zdravstveno osiguranje, podsjeća Pauković. Ističe da postojeći zakonski okvir nije sukladan Ustavu. Naime, još donedavno imali su namet financiranja članarina turističkih zajednica. Danas je na snazi plaćanje HZZO-u prekomjernog iznosa (sedam posto) naknade šteta koju prouzroče osiguranici od automobilske odgovornosti, što je više od 140 milijuna kuna na godinu. Pauković smatra da će se već sutra dogoditi ulazak HZZO-a i na tržište dodatnog zdravstvenog osiguranja čime se dovodi u pitanje vladavina prava i pravna sigurnost osiguravatelja. Privatni osiguravatelji, pa tako i HZZO, za svoju djelatnost moraju dobiti dozvolu Hanfe, uz prethodnu suglasnost mjerodavnog ministarstva. Prvi moraju osigurati temeljni kapital, solventnost, promidžbu, pričuvu, ulaganja..., sve pod nadzorom države i ministarstva, dok HZZO, kao državna kuća, sve već ima iz obveznog osiguranja. Tako je odmah u povlaštenom položaju u odnosu prema ostalima, a time je i onemogućena ravnopravna utakmica i razvoj poduzetništva kao preduvjet gospodarskog oporavka i razvitka. Djelatnost osiguranja treba, zaključuje Pauković, učinkovitu i jasnu regulaciju koja uvažava njene posebnosti kao dijela financijskog sektora. Također i uvjete poslovanja koji osiguravaju mogućnost ravnopravne tržišne utakmice i pravni okvir koji poštuje vladavinu prava i zaštitu uloženog kapitala, te jamči pravnu sigurnost.