Prošle je godine 40 osoba procesuirano zbog pranja novca. Istrage su provedene protiv 16 građana, a optužnice podignute protiv njih 15. Presude su pale u 13 slučajeva, i to šest osuđujućih i sedam oslobađajućih. Ured za sprječavanje pranja novca pri Ministarstvu financija te podatke ocjenjuje pozitivnima. Samu pojavu Državno odvjetništvo ocjenjuje pak - zabrinjavajućom.

Glavni izvori novca koji se kasnije pere, obuhvaćeni su člancima 337. - zloporaba službene ovlasti, i 292. - zloporabe u gospodarskom poslovanju. Ne više trgovina drogom, šverc i drugi oblici klasičnog kriminala, kaže Dubravko Palijaš, zamjenik glavnog državnog odvjetnika, zadužen u Državnom odvjetništvu za koordinaciju tijela koja prate nezakonitu, kriminalnu aktivnost pranja novca.
 

• Što znači ta vaša ocjena?
- Znači da se trenutno, slijedom istraga koje se vode po novom kaznenoprocesnom pravu uočava da se silan novac akumulira iz kaznenih djela kojima se krši zakon na službenoj razini. Vi postavite čovjeka na određeno mjesto, a on vam to imenovanje uzvraća kriminalnim djelovanjem. Sumnjivo stečeni novac kasnije želi legalizirati. Naš je cilj zaustaviti pranje novca, oduzeti nezakonito stečeno bogatstvo i poslati poruku svim budućim kršiteljima zakona što ih čeka.

• A što ih čeka?
- Čeka ih oduzimanje imovine stečene na taj način, koje ponajprije podrazumijeva blokadu svih poslova započetih opranim novcem. Već smo u postupku utvrđivanja okolnosti u 30 slučajeva u kojima se pojavila sumnja da je novac stečen nezakonito. U taj zbroj ne ulaze veliki predmeti, o kojima se u našoj javnosti najviše piše i zbog kojih će godišnja statistika za 2010. izgledati sasvim drukčije od one za 2009.

• Mislio sam da cijelu stvar vodi Državno odvjetništvo, no centar borbe je u Uredu za sprječavanje pranja novca u Ministarstvu financija. Kako to?
- Riječ je o zakonskim rješenjima. Istine radi, mi smo pokušavali na razne načine slijediti neke europske primjere pa taj ured situirati ili u policiju ili u Državno odvjetništvo. Nije išlo, čak na naše prijedloge prilikom promjene odgovarajućih propisa, nismo od Ministarstva dobili nikakve odgovore. No, to će se ipak morati mijenjati, jer su europske norme o tome vrlo jasne. Navodna samostalnost ureda koju sad osigurava Ministarstvo financija, ne znači ništa jer ako je isti ured u sastavu MUP-a nije ništa manje samostalan. Riječ je o resoru unutar iste vlade, zar ne?

• Zar je i za područje pranja novca potrebna europska inicijativa?
- Nije tu riječ o inicijativi, nego o potrebi da se pranje novca u svim europskim zemljama stavi na istu normativnu i organizacijsku razinu Danas postoje zemlje koje urede za borbu protiv pranja novca imaju na različitim mjestima u sustavu, a to nije dobro. Zato i Hrvatska čeka punu primjenu tzv. Varšavske konvencije o suzbijanju pranja novca.
Već prvi mjeseci provedbe te konvencije koja pravnom pomoći povezuje institucije u različitim zemljama, donijeli su uspjeh. Iz Nizozemske smo dobili zahtjev za pravnom pomoći u predmetu u kojem se radi o hrvatskom državljaninu čije su aktivnosti pratili tamošnji organi. Čim sam zaprimio zamolbu, proslijedio sam je u Split, mjesno nadležnom organu i tamošnja je policija obavila izvide. Za tjedan dana obavijestili smo ih da je novac, za koji se sumnjalo da je zarađen preprodajom droge, opran investiranjem u stanove i kuće. Radi se o desecima tisuća eura, a zadatak naših tijela bio je da se utvrdi točan plasman tog novca. Zašto? Zato što se u Nizozemskoj sam čin stjecanja novca ne mora dokazati, nezakonitost nastupa tek kad se utvrdi korištenje tih sredstava.

• Ima li takvih primjera i u Hrvatskoj?
- Ima. Nedavno je Vrhovni sud potvrdio presudu Županijskog suda u Dubrovniku. Stotine tisuća kuna zarađeno je preprodajom droge. Potvrđena je zatvorska kazna prvostupanjskog suda od dvije godine, a dobit stečena na taj način oduzeta je. Novac se u tom slučaju pokušao oprati kupnjom - motocikala.

• Što pogoduje porastu broja kaznenih djela pranja novca?
- Izostanak prevencije, s jedne strane, i izostanak represije prema počiniteljima. Hrvatska je sad na raskršću, ne samo zbog Varšavske konvencije već i zbog vlastitih propisa. Novi kazneni zakon na kojem se radi trebao bi vrlo moderno definirati kazneno djelo pranja novca. Institucionalno imamo kompletnu mrežu tijela zaduženih da na oku drže sve novčane tokove. Primjer pomoći Nizozemskoj pokazuje da se to već radi i da smo u stanju u tjedan dana pružiti tu pomoć.
Prevenciju pokušavamo postići širenjem mreže poslova koji se u sustavu obavljaju u bankama, u nebankarskom novčanom poslovanju, u financijskom sektoru. Svaka sumnja ne znači da je riječ o mogućem pravnom procesu, ali svaka sumnja je korak ka sigurnosti da se prljavi novac ne pere u nevinom poslovanju koje se onda zove trgovina, investiranje i slično.

• Kako Hrvatska stoji u odnosu na europska očekivanja u toj oblasti?
- Stoji dobro. Evo primjera. OLAF, europsko tijelo, funkcionira i u našoj zemlji, a dio je instrumentarija Europske komisije. Zadaća mu je kontrolirati utrošak novca koji iz Unije dolazi u pojedinu zemlju, dakle, ne samo u Hrvatsku. Neka prijašnja iskustva sa zemljama koje su već članice Unije pokazala su nužnost da se Europa brine o novcu koje daje pojedinim državama. Već samo ime, Europski ured za sprječavanje prijevara, kazuje koja mu je zadaća.

• Zar Europa toliko sumnja da je formirala tijelo za borbu protiv prijevare?
- Da, iskustva su loša. Kako radi to tijelo? Tako da se iz centrale nazove nacionalni centar osnovan u tu svrhu u kojem su predstavnici ministarstava, DORH-a, policije financijskih tijela, i kaže: Mi sutra dolazimo u to i to mjesto. Žele sve nadležne na licu mjesta i sve papire koji pokazuju utrošak svakog centa iz mase novca koji je osiguran za neki projekt. I tu ne može biti pogreške. Zašto je to važno? Zato što su investicije, a neki slučajevi kojima se Uskok sada bavi na to upozoravaju, strašan izvor prvo nenamjenskog trošenja novca, a potom korupcije i sličnoga. Ulazak OLAF-a na našu scenu znači realizaciju i 224. članka b Kaznenog zakona, koji opisuje djelo prijevare na štetu financijskih interesa Europske unije.

Vlado Rajić
vlado.rajic@vjesnik.hr