Domagoj Ivan Milošević prvi je potpredsjednik Vlade za investicije, čime su Banski dvori pod vodstvom premijerke Jadranke Kosor poslali jasnu poruku investitorima da su dobro došli u Hrvatsku. Milošević je prije dva mjeseca napustio čelno mjesto u Pastor grupi, kojoj je vlasnik, i preuzeo jednu od vrućih fotelja u premijerkinu kabinetu. S njim smo razgovarali o gospodarskim mjerama Vlade i investicijskim projektima koje njegov ured priprema, kao i o ulozi privatnog sektora u izlasku iz krize.

• Potpredsjedniče Vlade, kojih je to deset mjera za otklanjanje barijera investitorima?
- Neke od mjera, koje ćemo predstaviti potkraj sljedećeg tjedna, trebaju pojednostaviti ulaganje u energetsku i infrastrukturu općenito, a dio njih tiče se šuma. Prva mjera, o kojoj je odlučila Vlada, jest da se ulaganjem više od 40 milijuna eura investitorima osigurava mogućnost sklapanja desetogodišnjeg ugovora za otkup drvne građe. U mjere bismo trebali uključiti princip dugoročnosti, jer moramo velikim ulagačima zajamčiti sigurnost. Set mjera odnosit će se na lokalne jedinice, kojima je u interesu privući ulaganja i radi lokalnih proračuna. Jedna od mjera usmjerena je na izmjene zakonodavne procedure o prostornim planovima, čije je donošenje ključno u kontekstu uklanjanja prepreka za ulaganje.

• Hoće li se dodatno snižavati parafiskalni nameti?
- Takvi potezi neće biti obuhvaćeni mjerama za uklanjanje prepreka ulaganjima. Svi smo svjesni stanja u državnom proračunu, a načelno Vlada je već pokazala namjeru pomoći gospodarstvu kad je u vrlo teškoj situaciji za javne financije smanjila dio nameta.

Zašto hoteli ponuđeni tržištu iz portfelja HFP-a, nisu atraktivni investitorima i kako potaknuti greenfield investicije u turistički sektor?
- Moramo poći od toga da nismo sami na svijetu i da se moramo natjecati sa svijetom u privlačenju investicija. Jedinice lokalne samouprave imaju financijski interes od privlačenja ulagatelja.
Ne slažem se da nismo atraktivna destinacija za turistička ulaganja, ali mislim da bismo trebali puno agresivnije tražiti potencijalne investitore. Hrvatska je izuzetno zanimljiva i zbog geografskog položaja i političke stabilnosti, ali moramo biti svjesni da investitori naročito nakon ove krize neće imati vremena godinu dana čekati rješavanje administracije, jer je vrijeme novac, možda više nego ikad. Svjetske korporacije, poput Hiltona ili Four Seasonsa, više ne ulažu u nekretnine već prodaju franšizu, čime je postalo kompleksnije izboriti se za greenfield ulaganja.
Vlada i moj ured pripremaju nekoliko projekata u turističkom sektoru. U boljoj smo situaciji nego konkurencija, jer nismo imali puno greenfield ulaganja, a na svim smo turističkim rang-listama u samom vrhu. Potreban nam je sada samo proaktivni pristup, da potaknemo kontakte sa svjetskim igračima i mislim da nećemo imati problema s interesom za ulaganja. Dolazi nam jedan od čelnika tvrtke iz korporacije u vlasništvu Donalda Trumpa s kojim ćemo razgovarati o ulaganju upravo u turistički sektor.
Ulagače treba uhvatiti za ruku, maziti ih i paziti kako bi u procesu prošli neokrznuti, te paralelno stvarati okvir u kojem će ti procesi biti vrlo jednostavni kako takva intervencija ubuduće ne bi bila potrebna. Trebamo komunicirati s medijima i promovirati Hrvatsku kao destinaciju za ulaganje, ako treba i oglašavanjem.

• Je li administracija najveća prepreka ulaganjima?
- Apsolutno! Toga sam bio svjestan i prije ulaska u Vladu, a sad sam toga još svjesniji jer imam širu sliku i puno više informacija iznutra. Svi moraju dati svoj doprinos da se administracija pojednostavi. Mi smo malo gospodarstvo, ali to ne znači da ne možemo biti brzi, napredni i vrlo efikasni. Upravo zato što smo mali moramo biti fleksibilniji i brži od ostalih. Primjer nam može biti Finska koja je uspjela povećati svoju efikasnost i na tome profitirala. Gospodarstvo je posljedica društva i ako nije konkurentno, nije takvo ni društvo i obratno. Toga svi moramo biti svjesni i moramo se za povećanje konkurentnosti boriti ne samo mi u Hrvatskoj, već sutra kao članica Europske unije.

• Možemo li iskoristiti potencijal Hrvatske?
- Potencijal je jedno, a njegovo iskorištavanje nešto sasvim drugo. Nemamo problem s lijenošću, ali koji put mi se čini da nismo do kraja shvatili kroz kakve smo promjene prošli u tranziciji u posljednjih 20 godina, ali i promjene koje su posljedica globalne krize. Potencijal se može ostvariti imajući na umu nekoliko činjenica, među kojima je najvažnije iskoristiti priliku ulaska u EU. Strateški kapital, za razliku od špekulativnog, donosi sa sobom znanje koje se prelijeva na širi dio zaposlenika i menadžmenta u tvrtki. Drugo što je iznimno bitno je borba protiv korupcije, jer je investitori prepoznaju i ističu kao faktor u promjeni investicijske klime u Hrvatskoj, a dugoročno utječe na povećanje konkurentnosti.

• Koncesija je jedan od oblika puštanja privatnog kapitala u državno vlasništvo. Kako napreduje natječaj za koncesionara Zračne luke Zagreb?
- Interes za natječaj je izvrstan. U uvjetima natječaja stoji da koncesionar ili partner u konzorciju će koji upravljati tom zračnom lukom, mora biti među ulagačima koji posluju na udaljenosti većoj od 400 kilometara od Zagreba. Vjerujem da ona može postati važna zračna luka u regiji i konkurencija okolnim aerodromima.

• Strateški partner za Luku Rijeku je pronađen, ali dio tržišta procjenjuje da je 70 milijuna eura na koje se obvezao ICTSI premali, nedovoljan iznos. Mislite li da je Luka Rijeka dobar posao za državu?
- Mislim da je to dobar posao za Luku Rijeka, a ako je dobar posao za njih, onda je i za državu. Jako mi je drago da je potpisan ugovor koji označava početak velikih ulaganja u riječku luku i njezino otvaranje prema novim tržištima, što će joj omogućiti konkurentnu poziciju u odnosu na Trst i Kopar. U sinergiji s nizinskom prugom riječkoj se luci otvara izvanredan potencijal koji nadilazi posao u sektoru transporta.
Ulaganje od 70 milijuna eura tek je prva faza, a treba u obzir uzeti i činjenicu da je ICTSI investirao samo u tvrtku kćer Luke Rijeke, što otvara prostor za nova slična ulaganja u matičnu tvrtku, ali i u širenje kapaciteta te luke s tim ili nekim drugim partnerom. To je izvrstan projekt ne samo iz pozicije logistike i transporta, već cijeloga gospodarstva.

• Ulazak u EU donosi i novac iz strukturnih fondova, koji će učiniti Hrvatsku atraktivnom stranim tvrtkama. Postoji li način da se domaće gospodarstvo zaštiti od prejake strane konkurencije na natječajima za dobivanje poslova na projektima financiranim iz strukturnih fondova?
- Ova kriza nam je pokazala kako nije dobro da tvrtke ovise isključivo o domaćem tržištu. Nema uspjeha u izvozu ako nemate dobru bazu na domaćem tržištu, ali srednje i velike tvrtke, naročito proizvodne, moraju izaći iz okvira domaćeg plasmana.
Stranci dolaze na naše tržište koje će se ulaskom u Europsku uniju potpuno otvoriti. To donosi opasnost, ali i silnu priliku prisutnosti na sto puta većem tržištu. Većina stranih tvrtki kad ulazi na novo tržište traži lokalne partnere, što je prilika za domaće tvrtke da profitiraju ne samo novčano, već i usvajanjem novih znanja i otvaranjem tržišta.
Malo gospodarstvo osuđeno je na otvorenost, zbog čega moramo biti mentalno otvoreni, spremni prihvatiti sve oblike suradnje sa stranim kapitalom. Unija je nevjerojatno dobra prilika, a ova nas je kriza prisilila na promjene na bolje koje vode do kvalitetnijeg, efikasnijeg i bržeg domaćeg gospodarstva.

• Država je u planu o 30 velikih infrastrukturnih projekata kao strateške izdvojila ulaganja u energetiku, prijevoz, turizam i vodno gospodarstvo. Je li to poruka privatnom dijelu gospodarstva u koja područja treba ulagati?
- Ističući ta četiri sektora Vlada je odredila koju imovinu može vrlo brzo staviti u funkciju kako bi se ubrzao gospodarski oporavak i potaknulo zapošljavanje. Ta četiri segmenta izdvojena su da bi se pokrenuo investicijski ciklus, ali posljedično otvorit će se ulaganja i u druge sektore. Kad dolaze ulagači iz globalnih korporacija, onda se razgovara ne samo o jednom projektu, već o nizu potencijalnih ulaganja. Privlačenjem velikih ulagača cijela se Hrvatska otvara kao potencijalna meta, ali moramo im ponuditi projekt na temelju kojeg ćemo početi razgovarati.
Velik potencijal Hrvatske leži i u prerađivačkoj industriji. No, Vlada nije tu da bi odredila ulagačima gdje će plasirati svoj novac.

• Guverner Željko Rohatinski naznačio je da treba ulagati u prerađivačku industriju i turizam. Možete li to komentirati?
- Privatni sektor je taj koji treba procijeniti u što će ulagati, a uloga je države da ga u tome podrži .

• Ima li sukoba na relaciji Banski dvori - Hrvatska narodna banka?
- Znao sam za akciju HNB-a i potpuno je podržavam, dapače mogla je uslijediti i prije. Ostaje samo pitanje kakva je to poruka da guverner HNB-a ne razgovara s Vladom Republike Hrvatske?.

• Ima li hrvatsko gospodarstvo snage osvojiti tržišta regije?
- Prilika postoji, ali za financiranje akvizicija u regiji neće biti presudni skuplji ili jeftiniji krediti. Domaće su tvrtke prezadužene i morat će otvoriti osnivački kapital.

Marina Šunjerga
marina.sunjerga@vjesnik.hr