RATKO MARIČIĆ NOVI PREDSJEDNIK SABA RH

Prošlog mjeseca Ratko Maričić zamijenio je Vesnu Čulinović-Konstantinović na čelu Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH).
Bivši SDP-ov zastupnik u Županijskom domu Sabora preuzeo je Savez s jednim ciljem - pomlađivanjem, ne bi li se očuvala antifašistička tradicija u društvu.

Nedavno ste postali predsjednik Saveza. Koji su prioriteti ispred vas?
- U razmišljanjima drugova i drugarica kako dalje, došlo se do zaključka da je potrebno pomlađivanje. Nisu baš nešto pomladili kadar izborom mene za predsjednika, umirovljenik sam i imam 70 godina, ali u odnosu na članove koji imaju 80 i više godina, predstavljam mlađeg za jedno desetljeće. Dakle, pomlađivanje je prioritet jer bez toga Savez ne bi mogao nastaviti ono što je još od 1946. postavljeno kao osnova za rad, a to je bilo obilježavanje svih važnih trenutaka iz NOB-a, održavanje spomenika i sjećanja na junake NOB-a te briga o socijalnom statusu njezinih članova. Da bi se to moglo i u budućnosti, potrebno je da u udruzi budu mlađi ljudi koji te zadatke još mogu izvršavati.

Fašizam nije mrtav
 

Na koji način planirate pomladiti udrugu? Što je s fašizmom nekad i danas...?
- Želimo program približiti mladim ljudima. Program nije samo ovo što sam naveo, nazovimo to "spomenička aktivnost", nego i antifašistička aktivnost. To znači da moramo biti svjesni da je u nekim svojim oblicima fašizam i danas na djelu. U prvi mah reklo bi se da fašizam nekad i sad nema isti pojavni oblik, ali tu bi se prevarili. Domovinski rat dobar je primjer. Zar agresija na Hrvatsku, uz ostale, nije imala i fašističkih elemenata? Ali kad govorimo o pojavnim oblicima fašizma danas, onda ponajprije mislim na netolerantnost koju pojedine grupe ljudi, ili asocijacije, izražavaju prema drugim ljudima ne prihvaćajući njihovu različitost. Zar nije fašizam kada jednog mladog čovjeka izubijaju na mrtvo samo zato što je bio drugačiji nego napadači? Ili kad nekog napadaju zbog njegove seksualne orijentacije? Mislim da bi pogriješili kad bi sad nabrajali sve oblike fašizma, treba ih propoznati kad su na djelu.

Mladi ljevičari danas se deklariraju kao antiglobalisti, a mnogi će krupni kapital i multinacionalne korporacije nazvati fašistima 21. stoljeća?
- Sve što ima miris netolerancije navodi nas na zaključak da sadrži i elemenate fašizma. Krupni kapital oduvijek je bio nešto što je diktiralo ponašanje, nije on na djelu samo danas - i prošlo je stoljeće obilježeno krupnim kapitalom. Držim da je krupni kapital diktirao sve ono što se događalo u Prvom i Drugom svjetskom ratu. Danas globalizacija jest nešto što nema pravilan odnos prema specifičnostima pojedinog naroda, ili grupe ljudi, koji zapravo moraju živjeti na način koji im je diktiran. Međutim, mi ne možemo reći da je negativno sve ono što globalizam danas čini. Globalizacija može dovesti do toga da od Europe dobijemo - a to se već sada dobro vidi - plansku privredu. Znači, dobivamo gospodarstvo koje neće biti anarhično, koje će poslovati prema sistemu tržišta, ali će imati svoje korekcije. To ne možemo nazvati lošim, kamoli fašizmom.

Čini se da naglasak sve više stavljate na antifašizam kao ideologiju, tj. da SABA-u više ne bi trebali promatrati isključivo kao udrugu veterana?
- Sada je ime Savez antifašističkih boraca - znači veterana Drugog svjetskog rata - i antifašista. Ovaj drugi dio obuhvaća mlade ljude koji se suprotstavljaju novim oblicima fašizma, ali, recimo, i branitelje iz Domovinskog rata. Kao predsjednik SABA-e bio bih najsretniji kad bi nam se više branitelja pridružilo. Ako je Domovinski rat bio otpor fašističkim idejama, onda su i naši branitelji antifašisti. Antifašisti su se u Drugom svjetskom ratu borili za granice Hrvatske koja je bila federalna jedinica u Jugoslaviji, a branitelji u Domovinskom ratu obranili su Hrvatsku u njezinim granicama. To ne smijemo zaboraviti.

Ponovno se aktualizirala tema partizanskih zločina iz Drugog svjetskog rata i poslije njega. U javnosti se stvara percepcija da se SABA protivi procesuiranju odgovornih?
- Ta percepcija nije točna. Oko toga smo se vrlo jasno deklarirali. Mi jesmo za to da se svaki zločin koji se dogodio nazove zločinom, da se ispita i da se svaki zločinac kazni. Međutim, ne smijemo dopusititi paušalne ocjene i to je ono na što ne možemo pristati. Naša je intencija da tom problemu pristupi sistematski, a ne paušalno...

I dalje sam SDP-ovac

Dijelite li mišljenje da se zbog dnevno-političkih razloga skretanjem na ovu temu pokušavaju zamagliti današnji problemi?
- Teza da se neki problemi naglašavaju kroz medije kako bi se skrenula pozornost s drugih izgleda mi prilično banalno. Ne možete ničim skrenuti pozornost od egzistencijalnih problema koji su danas prisutni u Hrvatskoj. Meni se čini da nije o tome riječ, nego o stvaranju atmosfere uoči izbora. To mi se čini kao očita intencija onih koji pokušavaju spomenutu temu staviti na dnevni red baš uoči izbora. Zbog toga još jednom plediram da se sistemski priđe ispitivanju zločina, bez obzira na vrijeme, približavaju li se izbori ili ne. To treba završtii jednom zauvijek.

Bivši ste član SDP-a i saborski zastupnik. Kako gledate danas na stranku i na zamjerke da se previše odmakla od ljevice?
- Ja jesam bivši član SDP-a, ali sam i dalje SDP-ovac. To što nisam formalni član za mene kao socijaldemokrata znači samo da ne plaćam članarinu. Mislim da je SDP ona stranka koja doista može napraviti preokret nabolje, i to u svim elementima, od gospodarstva do ljudskih sloboda.

Daniel RADMAN