savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=2291&mirovine-ne-mogu-biti-kao=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=2291&mirovine-ne-mogu-biti-kao=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=2291&mirovine-ne-mogu-biti-kao=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=2291&mirovine-ne-mogu-biti-kao=

Davorko  Vidović

../intervjui/intervjui.php?osoba=3375&davorko-vidovic

Vidović Davorko
Datum:
04.06.2011
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

S Davorkom Vidovićem, saborskim zastupnikom i predsjednikom Savjeta za socijalnu politiku SDP-a, razgovaramo o stanju u mirovinskom sustavu te njegovom prijedlogu nove mirovinske reforme, koji je izazvao veliku pozornost u javnosti.


Što je u Vašem prijedlogu novo u odnosu na sadašnja rješenja?
- Ono što sam nedavno iznio u jednom razgovoru za medije, još uvijek ne predstavlja strukturiran prijedlog SDP-a za iduće izbore. Radi se o rješenjima koja već nekoliko godina stoje na SDP-ovoj web stranici kao rezultat rada Savjeta za socijalnu politiku SDP-a, čiji sam predsjednik, a koji okuplja vrlo eminentne stručnjake za područje mirovinskog osiguranja. To je, dakle, tek prijedlog koji će biti podložan promjenama i usuglašavanju s našim koalicijskim partnerima. U svakom slučaju, čvrsto stojim iza tih rješenja.


Što bi, ipak, bile temeljne promjene?
- Prije svega, ovo što predlažemo nije nova reforma, nego dosljedan nastavak one iz 2001. Najveći problem proizlazi iz činjenice da su Sanaderova i Kosoričina vlada ne samo zaustavile reforme nego su svake godine rađene promjene mirovinskih zakona koje su kvarile sustav. Na nama je da stvari ponovno dovedemo u red i pokušamo tih osam izgubljenih godina nekako nadoknaditi rješenjima koja će na najbolji način omogućiti osiguranje pristojnijih mirovina te pravednijeg i održivog mirovinskog sustava.

Zar ćemo pustiti da nam ljudi prosjače i umiru od gladi?


- Nekada se uzimalo 10 najboljih godina staža. Sada se uzimaju cjeloživotne uplate, ali događa se da osiguranici koji su cijeli radni vijek uplaćivali osiguranje, primaju neprimjereno niske iznose mirovina u odnosu na one koji su uplaćivali samo nekoliko godina. Što se tiče socijalnih mirovina, riječ je o našem starom projektu s kojim smo išli i u Saboru, a kojim bismo željeli socijalnu sigurnost za one naše ostarjele sugrađane koji iz nekoga razloga nemaju ni mirovinu, a ni imovinu od koje bi mogli živjeti. Takvih je gotovo 50-ak tisuća, starijih od 67 godina. Zar ćemo ih pustiti da umiru od gladi i prosjače?

Najniža u Europi!


Naši mirovinski izdaci sada su negdje na razini 10,5 posto BDP-a, što je za jedan ili za dva posto manje nego što su ti izdaci u europskim zemljama. Znači, nemamo baš prevelike izdatke za mirovine koji bi predstavljali nepremostiv financijski problem. Mi se suočavamo s dvama problemima koji su dugoročni i ne daju se riješiti preko noći. Prvi je taj što imamo apsolutno najnižu stopu radnoaktivnog stanovništva u Europi. Naša zaposlenost je katastrofalno niska, negdje oko 45 posto, dok Europa ima oko 75 posto. Dakle, tek s povećanom zaposlenošću možemo očekivati napredak. Druga stvar s kojom moramo ozbiljno računati, demografski su faktori i činjenica da upravo sada u mirovinu ide baby boom generacija za koju sadašnji sustav generacijske solidarnosti neće moći osigurati dovoljno kvalitetne mirovine, jer imamo nizak natalitet i sve starije stanovništvo.

Dovoljno za sve potrebe


Pristojna mirovina za Hrvate, nažalost, neće biti isto ono što je pristojna mirovina za Nijemce. Takve mirovine mi ne možemo osigurati. Ali možemo osigurati da one budu dostatne kako bi ljudi mogli bez problema platiti svoje prehrambene izdatke, da mogu platiti stanovanje te troškove zdravlja. Mi smo to jednostavno dužni napraviti i siguran sam da je to moguće. Ako nam ostane ovih 10 milijardi koje se izgube u korupciji, ili da se naplati isto toliko koliko se izgubi u sivoj ekonomiji ili još i više, što bi se trebalo naplatiti kao porez od onih koji imaju jako puno, a nitko im ne oporezuje zarade od kamata, dividendi, rentiranja mirovina, neoporezivih jahti i dijamanata, već to bi osiguralo pristojnije mirovine za naše umirovljenike.
Sadašnji zakon stimulira rad u starosti, ja predlažem stimuliranje rada do starosti!
 

(Ne)realna obećanja


Umirovljenike uvijek najviše zanima visina mirovina. Najavili ste povećanje mirovine s 40 na 45 posto i njihovo usklađivanje tri puta godišnje, što znači da će mirovine ipak rasti?
- Treba znati da su mirovine trenutno jedina primanja u Hrvatskoj koja su zakonom zamrznuta. Teoretski, plaće mogu rasti i nekoliko puta, troškovi života mogu se udvostručiti, ali umirovljenicima je Vlada Jadranke Kosor onemogućila rast mirovina. I to ne mirovinskim zakonom. Naime, ni mirovinska ni bilo koja druga prava ne bi se smjela mijenjati drugim zakonima jer se na takav način dovodi u pitanje egzistencija ogromnog broja ljudi. Zato, čim preuzmemo odgovornost za vođenje države, po mom sudu, treba odmah uspostaviti redovito usklađivanje mirovina dva puta godišnje, kao što je to bio slučaj i do sada. Osobno bih podržao rješenja na koja su često upozoravale umirovljeničke udruge i Sindikat umirovljenika da se vidi ima li prostora unutar postojeće tzv. švicarske formule za povećanje udjela koji prate rast plaća, jer su plaće u Hrvatskoj rasle brže nego troškovi života, i za očekivati je da će se taj trend nastaviti. Ta bi formula mogla biti 60:40 u korist postotka povećanja plaća.

Najveći rast mirovina u Račanovo vrijeme
Kada smo 2000. godine došli na vlast, mirovine su bile 37 posto prosječne plaće i u četiri godine uspjeli smo ih dići do 45 posto. Upravo su u mom mandatu mirovine doživjele najveći rast uopće u novijoj hrvatskoj povijesti. Nikada prije ni poslije mirovine, ali ni druga socijalna prava, nisu jednokratno povećane za 20 posto, kao što smo to mi učinili 2001. Da toga nije bilo, današnji bi umirovljenici imali samo polovinu sadašnjih mirovina. Dakako, takav nagli skok više nije moguć. I predsjednik naše stranke upozorava da moramo biti krajnje realistični, vrlo odgovorni i ozbiljni u davanju obećanja. Zato smo si postavili za cilj nešto što se nekome može činiti neambiciozno, ali dovesti ponovno mirovine tamo gdje su bile 2003., bit će vrlo veliki financijski zalogaj i nadam se da ćemo do kraja mandata uspjeti bar to, ako ne i više.


Na koji način mislite stimulirati dugotrajno uplaćivanje u mirovinski sustav?
- To je naša stara ideja, na kojoj ćemo inzistirati. Treba adekvatno nagraditi osiguranike koji su 40 i više godina uplaćivali doprinose, a takvih je danas, nažalost, samo 18 posto.


Kako?
- Tako što bi im se zajamčila mirovina u iznosu od 70 posto njihove osobne prosječne plaće koju su imali tijekom radnoga vijeka. Na taj bismo način motivirali osiguranike da što duže uplaćuju u mirovinsko osiguranje, a samim time i ne opterećuju mirovinski fond. Na primjer, dvije godine rada duže zapravo su dobivene četiri godine. Nažalost, takvi umirovljenici su sadašnjim odredbama zakona kažnjeni. Trgovkinja koja je s 18 godina počela raditi, s navršenih 58 ima 40 godina radnog staža i samo zato što nema 60 godina i 3 mjeseca života, bit će penalizirana za svaki mjesec "prijevremenog" umirovljenja. To jednostavno nije pravedno. S druge strane, žena koja je počela raditi s 45 godina, s navršenih 60 godina života ima 15 godina efektivnog staža i ona nije penalizirana. Štoviše, kada navrši 65, bit će dodatno nagrađivana ako nastavi raditi. Sadašnji zakon stimulira rad u starosti (nakon 65), a moj je prijedlog stimulirati rad s punim stažem, do starosti (do 65). Želimo najizravnije pogodovati dugogodišnjim osiguranicima i to upravo onima s najnižim plaćama.


Kako u današnjoj besparici pronaći načina da se izdvajanja za 2. mirovinski stup povećaju sa sadašnjih 5 na 10 posto?
- Kada smo 2001. uveli 2. mirovinski stup, ideja je bila da se svake godine uplata povećava za jedan posto kako bi se 2007. došlo do 10 posto uplata za prvi i 10 posto za drugi stup. Nažalost, HDZ to nije napravio, a takva obveza postojala je u svim njihovim programima. Zato ćemo mi to morati napraviti jer će se inače potpuno izgubiti smisao 2. stupa. Predlažem da se zbog teške financijske situacije odmah krene s povećanjem za samo 0,5 posto uplata po godini, kako bismo bar za 10 godina dosegli ono što smo davno trebali.


Je li takva ideja mirovinskog zakona uopće provediva?
- Očekujem da će za godinu-dvije situacija u financijskom smislu biti daleko bolja nego danas. Jedna je od ideja da se smanji doprinos za zdravstveno osiguranje za 8 postotaka i da se 4 posto od toga prebaci za mirovine, a 4 posto da bude oslobođenje poslodavaca koji uplaćuju zdravstveno osiguranje. To ima svoje opravdanje. Hrvatska, naime, ima najnižu stopu doprinosa za prvi mirovinski stup u Europi. Jer naših 15 posto daleko je ispod uplata u bilo kojoj europskoj zemlji.

Iz sustava izbaciti sve koji tamo ne spadaju


Izazvali ste pravu buru među vladajućima izjavom kako je mirovinski deficit zapravo upola manji od onoga što tvrdi Kosoričina vlada?
- U naš mirovinski sustav utrpano je mnogo toga što zapravo ne čine mirovine, doneseno prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Od 35 milijardi, koliko ide na mirovine, 7 milijardi čine mirovine prema posebnim propisima, od čega 6 milijardi čine mirovine branitelja. To nisu mirovine koje su osigurane prema mirovinskom zakonu, i red je da ih se plaća iz proračuna, a ne da se time opterećuje sustav koji je rezultat uplata osiguranika. Tu je još i 12 drugih kategorija umirovljenika koji su otišli u mirovinu prema posebnim zakonima, uključujući i dužnosničke mirovine koje, također, treba izvući iz mirovinskog sustava. Uz to, tu je i tranzicijski trošak za drugi stup od gotovo 4 milijarde. I njega, također, treba osigurati iz proračuna, a ne doprinosa. Tu su i razni dodaci, povrat duga, koji se, također, ne bi trebali isplaćivati iz doprinosa, nego iz proračuna. Kad se sve to uzme u obzir, deficit mirovinskog fonda nije 15 milijardi, nego upola manji.


Kako dugoročno osigurati sigurnost umirovljenika?
- Sigurnost umirovljenika su svakako mirovinska štednja u drugi i treći stup, jer se koncepcija mirovinskog osiguranja radikalno mijenja. Iz sustava generacijske solidarnosti koji je imao svoje zlatno doba prije 30 - 40 godina, kada je omjer zaposlenika i umirovljenika bio 5:1 pa i 8:1, došli smo do omjera 1,22 :1. U novim okolnostima sustav je generacijske solidarnosti neodrživ, posebno ne na sadašnjem nivou. Zato je imperativ ulaganje ljudi u vlastitu socijalnu sigurnost za starost još u dobi dok su radno aktivni. To su načelo prihvatile sve europske i svjetske zemlje, i taj sustav nema alternativu kao što neki pokušavaju sada ponovno dovesti u pitanje.

Kosor nas je zadužila za novih 40 milijardi


Mislite na spekulacije o nacionalizaciji drugog stupa i mirovinskih fondova?
- Te katastrofalne i zločinačke ideje pojavljuju se svaki put kada HDZ-ova vlada nema dovoljno novca za trošenje pa baci oko na kumulirani novac na privatnim računima građana, u ovom slučaju na mirovinsku štednju drugog stupa. Jadranka Kosor je u dvije godine svog mandata dodatno zadužila zemlju za 40 milijardi kuna i bez posla ostavila 132 tisuće ljudi. To ujedno znači da 132 tisuće ljudi manje uplaćuje doprinose za mirovinsko osiguranje nego kada je došla na vlast. S obzirom na tako katastrofalan rezultat, mislim da će ona ponijeti zastavicu kao najneuspješniji premijer u povijesti Hrvatske. Iskreno se nadam da se u avanturu nacionaliziranja drugog stupa ipak neće upustiti, iako se, kada je riječ o fondovima i troškovima njihovog rada, tu još mnoge stvari moraju dovesti u red.


Moraju li hrvatski umirovljenici u sljedećem periodu strahovati za mirovine?
- Prije svega, ne smiju vjerovati nikome tko će im obećati spektakularno povećanje mirovina, jer je to u ovom trenutku nemoguće. Ali ne moraju strahovati za svoje mirovine, jer će se one držati bar na ovoj razini na kojoj su sada.

Dražen BOROŠ

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


28.03.1981  Crnić Silvia
28.03.1977  Parić Darko
28.03.1944  Slabinac Krunoslav Kićo