savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=2308&uskoro-ce-europska-unija-traziti=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=2308&uskoro-ce-europska-unija-traziti=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=2308&uskoro-ce-europska-unija-traziti=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=2308&uskoro-ce-europska-unija-traziti=

Ruža  Tomašić

../intervjui/intervjui.php?osoba=3353&ruza-tomasic

Tomašić Ruža
Datum:
28.10.2010
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Prije neki dan u Slavonskome Brodu održan je I. Opći Sabor Hrvatske stranke prava Dr. Ante Starčević na kojem su u ovu stranku ušli višedesetljetni robijaš u SAD-u Zvonko Bušić i poznati glumac i prvi zagrebački gradonačelnik Boris Buzančić. O svemu onome što na političkoj pozornici u državi, susjedstvu, Europi i svijetu očekuje ovu najmlađu pravašku stranku razgovarali smo s njezinom predsjednicom Ružom Tomašić.



• Gospođo Tomašić, koliko ste zadovoljni sa svim događanjima i odlukama koje ste donijeli na I. Općem Saboru stranke koji je u subotu održan u Slavonskome Brodu?
- Još nisam čula ni jedan loš komentar na organizacijskoj ili bilo kojoj drugoj razini vezano uz naš I. Opći Sabor. Tu mislim u prvom redu na predstavnike medija i naše goste, koji su ipak objektivni, a naši izaslanici kao ja tu smo malo subjektivniji pa bi Sabor ocijenili najvišom mogućom ocjenom.



• U kojem će pravcu krenuti HSP dr. Ante Starčević?
- Trenutačno se ustrojavamo na svim razinama od Ogranaka, Podružnica, do Županijskih vijeća. To nam oduzima puno vremena jer nam svakodnevno stižu nove zamolnice i želja je naših članova da se što prije stranka ustroji u njihovom mjestu, općini ili gradu. Nastavljamo naš projekt „Pravaški kišobran“ te se trudimo okupiti što više intelektualaca, mladih i drugih mislećih Hrvata te da zajedno s njima sačinimo kvalitetan program i s njim izađemo pred birače na parlamentarnim izborima koji su pred nama. Cilj nam je u najgorem slučaju biti korektiv buduće vlasti.

 

Bez jedinstvene politike i svesrdne pomoći Republike Hrvatske, Hrvati u Bosni i Hercegovini će slabo proći

• Koliko ste izborom užega rukovodstva uspjeli postaviti ljude iz svih povijesnih hrvatskih zemalja?
- U užem vodstvu HSP dr. Ante Starčević nalaze se iskusni, ali i mladi, obrazovani i ambiciozni ljudi. Ključ za ulazak u uže vodstvo je u prvom redu sposobnost i znanje. Kako stranka djeluje na području cijele Hrvatske, od Dubrovnika do Iloka, tako su u vodstvu zastupljeni svi krajevi Hrvatske. Hrvatska se dijeli na županije i niže razine ustroja lokalne uprave i samouprave. Stranka djeluje u svim županijama i Gradu Zagrebu i možemo reći doslovno da smo ustrojeni od Iloka do Župe Dubrovačke.



Zvonko Bušić je najavio trend jačanja naše stranke



• Što za stranku znači ulazak u nju višedesetljetnoga uznika Zvonka Bušića?
- Zvonko Bušić nam nije donio samo na medijskoj popularnosti, nego nam je drago da je odabrao baš nas, iako je imao ponude svih drugih političkih stranaka koje imaju sličan politički svjetonazor kao i mi. Pogotovo što s njim djeluje i surađuje veliki broj intelektualaca koji su mu savjetovali da ide u našu stranku, a njegov potez će slijediti mnogi intelektualci i poznate osobe iz svih sfera društvenopolitičkog života jer znaju da je Zvonko Bušić simbol nesebične borbe i ljubavi za Hrvatsku. On je pravi sinonim za izreku „Sve za Hrvatsku, Hrvatsku ni za što“. Isti dan kad je potpisao gospodin Bušić, zamolnicu za upis u stranku nam je javno potpisao i bivši gradonačelnik Grada Zagreba i poznati glumac Boris Buzančić, što je znak da je trend jačanja naše stranke ovakvim kadrovima tek započeo.



• Tko su Vam na uzavreloj hrvatskoj političkoj sceni veći konkurenti: ostale brojne pravaške stranke, HDZ na čelu vladajuće koalicije ili oporbena kukuriku koalicija?
- Nitko nam od navedenih nije konkurent, nemamo sličnosti niti približnih točaka u svom programu, a još manje u provođenju istog sa ni jednom navedenom koalicijom (kukuriku i kukunama) jer i jedni i drugi snose dio odgovornosti za situaciju u kojoj se država nalazi. A što se tiče ostalih pravaških stranaka naše tumačenje pravaštva je: pravaš nije onaj koji se upiše u pravašku stranku, pravaš je onaj koji živi to pravaštvo mišlju, riječju i djelom. Dakle pravaš po uvjerenju, a ne zanimanju i to nas dijeli od ostalih „pravaša“, a birači će to i te kako znati prepoznati.



• Koji je osnovni program HSP-a dr. Ante Starčević?
- Dogovorno s građanima, odgovorno prema građanima, dosljedno i vjerodostojno.



• Po čemu će vas birači moći prepoznati a da se razlikujete od HSP-a Danijela Srba i drugih manje utjecajnijih pravaških stranaka?
- Po onome što sam već spomenula u odgovoru na jedno od prethodnih pitanja. A od Danijela Srba se razlikujem i po učinkovitošću u Hrvatskome saboru.



Ne klečeći u EU



• Koliko sam uvidio državni mediji vas zasad uglavnom prešućuju. Kako se mislite izboriti za svoje mjesto na hrvatskoj medijskoj sceni?
- U pravu ste kada kažete da nas državni mediji prešućuju, zato upotrebljavamo mogućnosti lokalnih medija, od tiskovnih do elektronskih, ali i prednosti interneta preko kojega sve više dopiremo do populacije mladih, koja nam je izrazito bliska. U situaciji kada još nismo parlamentarna stranka treba biti snalažljiv, a izrazito velikom aktivnošću postat ćemo nezaobilazan faktor i za državne medije.



• Kakav je Vaš stav glede puta u Europsku uniju?
- EU da, ali ne pod svaku cijenu i ne u trenutku kada to odluče europski moćnici, nego kada to bude interes hrvatskog naroda. Jako je važno hoćemo li u Uniju ući klečeći i pužući ili na nogama, ponosni. Prije ulaska svakako o tome treba pitati hrvatski narod. Dr. Ante Starčević je kazao: “Tko se kruhom naroda hrani, ima narodu računa davati“.



• Jeste li zadovoljni ostvarenim članstvom u NATO savezu?
- NATO savez donosi dosta prednosti za obrambenu sigurnost Hrvatske, pogotovo u ovakvim lošim uvjetima u kojima se Hrvatska vojska danas nalazi, prvenstveno iz loših financijskih uvjeta i nedovoljnog ulaganja u vojsku. NATO nam omogućava sigurne granice, ali i profesionalnije i sofisticiranije obrazovanje vojnika i časničkog kadra.



• Što biste vi u stranci promijenili oko daljnjih pregovora s Unijom?
- Kako je već rečeno u odgovoru na pitanje o našem stavu o putu u Europsku uniju Hrvatska ne smije bespogovorno izvršavati zahtjeve Unije ili njezine pojedine članice ne vodeći računa o svojim nacionalnim i strateškim interesima. Pod tim prvenstveno mislim na uvjete kao što je odricanje od ekološko-ribolovnog pojasa, koji je proglašen od strane većine „primorskih“ država članica EU-a, a mi smo ga odbacili zbog pritiska susjedne Italije i Slovenije. Taj primjer sam navela kako bi pokazala da to ne smije biti primjer pregovaranja Hrvatske i EU.



Svako popuštanje je loše



• Činjenica je da su u Bruxellesu zadovoljni s potezima Vlade Jadranke Kosor, ne znači li to da je sav trud uzaludan?
- Europska unija Jadranki Kosor za sada gleda kroz prste radi trenutačne situacije u Hrvatskoj. Ubrzo će ponovno pokazati svoje nezadovoljstvo i na račun toga nezadovoljstva tražit će još veće ustupke od Hrvatske.



• Može li nam se kao državi osvetiti to popuštanje eurobirokratima?
- Svako popuštanje nužno dovodi do situacije u kojoj postajemo slijepi poslušnici bez svojega stava, a to nije dobro za jednu državu koja se treba profilirati kao nezaobilazan subjekt na ovim prostorima, a ne objekt s kojim se može manipulirati.



• Što konkretno treba Hrvatska mijenjati na vanjskopolitičkome planu?
- Hrvatska treba prvenstveno koristiti svoje prednosti u smislu geopolitičkog položaja i u tom smjeru postati nezaobilazan i važan politički čimbenik u ovom dijelu Europe. Kao važnu kariku u hrvatskoj vanjskoj politici Hrvatska mora iskoristiti potencijal vlastitog iseljeništva, koje se nalazi na svim kontinentima. Ne smijemo zaboraviti da su pojedini hrvatski iseljenici i njihovi potomci utjecajni u društvima i državama u kojima žive, i to u gospodarskom i političkom životu pa su samim time odlični „lobisti“ kako na političkom tako i na gospodarskom planu, a naglašavamo da se vanjska politika mora upregnuti i u gospodarsko podizanje Hrvatske. Hrvatskom gospodarstvu nužno su potrebna velika ulaganja, a financijski potencijal iseljeništva jedan je od načina privlačenja takvog kapitala, kao što je potrebno i lobiranje za plasiranje hrvatskih proizvoda na strana tržišta. To mora biti zadatak hrvatske diplomacije, a ne uhljebljivanje istrošenog stranačkog kadra.



I manjine bi trebale poštovati svoju domovinu



• Je li došlo vrijeme da srbijanski predsjednik Boris Tadić stigne u Vukovar i Ovčaru?
- Njegov dolazak mora biti blagovremeno najavljen radi obitelji poginulih branitelja i stradalnika iz Domovinskog rata s vrlo jasnim razlogom njegovog dolaska i potezima koji će napraviti dolaskom u Vukovar. Mora priznati da je država čiji je on aktualni predsjednik izvršila agresiju na priznatu i mladu Republiku Hrvatsku, prihvatiti ratnu štetu koju su dužni kao agresori isplatiti, a prije samog dolaska mora izraziti žaljenje jer je na teritoriju države iz koje dolazi nasilno odvedeno, zatvarano, mučeno i maltretirano više tisuća ratnih zarobljenika i civila sa područja RH. Na žalost, mnogi su i svoje kosti ostavili tamo. Preživjelim logorašima i obiteljima ubijenih logoraša svakako mora dati moralnu satisfakciju te iste materijalno obeštetiti. Također mora vratiti kulturna dobra koja su sa područja RH opljačkana, a nalaze se diljem Srbije i mora dati svoj puni doprinos u traženju nestalih.



• Čitate li „srpski samostalni tjednik Novosti“?
- Ne čitam, nisam nikad ni čula za taj tjednik do prije nekoliko tjedana kada je izbila ona afera oko naslovnice. Iz onog što sam tada saznala on njima ne ću ih nikada ni čitati.



• Koja je zadaća ovoga velikosrpskog projekta (Novosti) Milorada Pupovca?
- Zadaća Milorada Pupovca je, da u skladu s politikom svoje stranke, štiti i promiče interese Srba u Hrvatskoj i sukladno tome Srbe dovede u što bolji položaj. A zadaća je hrvatskih političkih stranaka da takvu politiku prepozna i da se u skladu sa svojim interesima postavi prema takvoj politici. Hrvatska je država u kojoj živi mnogo nacionalnih manjina, i manjinska prava se moraju poštovati, ali to ne znači da jedna od tih manjina može na provokativan i destruktivan način koristiti svoj položaj, nego se naprotiv očekuje da svaka od tih manjina itekako poštuje Hrvatsku kao svoju domovinu u kojoj živi, radi i odgaja svoju djecu.



• Kako zamišljate suradnju u regiji?
- Normalno je da u regiji mora postojati ekonomska suradnja i npr. suradnja policija u cilju suzbijanja organiziranog kriminala, trgovine drogom, oružjem, ljudima itd. Nikako ne smije doći do neke političke suradnje kojoj bi za cilj bilo stvaranje neke zajednice po uzoru na prošle neuspjele projekte iz XX. stoljeća.



Slovenija je pokazala nedosljednost



• Susreti hrvatskih i slovenskih predsjednika vlada u sve učestaliji, je li to dobro ili loše?
- Dobro je da se čelnici susjednih država što češće sastaju kako bi na obostrano zadovoljstvo rješavali bilateralna pitanja, a izbjegavali negativne tonove u smjeru vođenja dnevne politike. Slovenija mora biti svjesna da ne može do unedogled koristiti svoj povoljniji položaj trenutačne članice EU-a kako bi rješavala svoje probleme sa Hrvatskom.



• Podržavate li još uvijek nedovoljno objašnjeni sporazum Kosor – Pahor o Savudrijskoj vali?
- Podržavam sve pregovore koji vode k mirnom rješenju i poštenom sporazumu sa susjedima. Sve mora biti transparentno da narod zna što se događa i da narod bude taj koji na kraju odlučuje.



• A naznake rješavanja prevarenih štediša Ljubljanske banke u okviru sukcesije bivše Jugoslavije?
- Republika Slovenija je tu pokazala svoju nedosljednost. Kada očekujete dobrosusjedske odnose i morate i vi biti dobar susjed. A primjer toga bi bilo vraćanje duga građanima Republike Hrvatske, štedišama Ljubljanske banke.



Daytonski sporazum treba revidirati



• Budući ste rodom iz Bosne i Hercegovine, sigurno s velikom pozornošću pratite nastavak šikaniranja i nadglasavanja tamošnjih Hrvata. Ima li kraja takvoj politici i tko je za to najviše odgovoran?
- Najviše je za to odgovoran Zagreb i sve one vlade koje su bile na vlasti u Republici Hrvatskoj. Nisu dovoljno čvrsto stali u zaštitu hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini i još su ih neki prozvali dijasporom. A svi znamo da su Hrvati u BiH autohtono stanovništvo i da imaju potpuno ista prava kao i ostala dva naroda. Da Hrvati u Bosni i Hercegovini imaju zaleđe i zaštitu Hrvatske kao što Muslimani imaju zaštitu islamskih zemalja, a „Republika srpska“ od Srbije život u Bosni i Hercegovini bio bi im puno pravedniji i kvalitetniji.



• Koje nudite rješenje za Hrvate u BiH?
- Ja bi voljela da sam čudotvorac, onda bi to mogla riješiti. Moje viđenje problema je da Hrvati u BiH, na žalost, nemaju jedinstvenu politiku. Oni moraju shvatiti da će im samo jedinstvena politika omogućiti opstanak na tlu BiH. Zatim revizija Daytonskog sporazuma. Hrvati bi trebali zatražiti kantonalno rješenje, po modelu Švicarske ali na tlu cjelovite Bosne i Hercegovine. Ja znam da i danas postoji kantonizacija BiH ali niti ima ravnopravnosti niti ravnopravnog provođenja zakona. Ako ni to ne prođe onda tražiti treći entitet, ali bez jedinstvene politike i svesrdne pomoći Vlade Republike Hrvatske slabo će proći.



• „Fenomen Sanader“ puni novinske stupce! Kako ga Vi tumačite, odnosno ima li nečega i pozitivnoga u njegovome povratku u aktivnu politiku?
- Ne vidim ništa pozitivno. Zna se kako je Sanader vladao, ali se samo sluti radi kojih je razloga otišao. Za to bih ja predložila Jadranki Kosor da pozove Poreznu upravu ili da formira Financijsku policiju i da zatraži istragu o podrijetlu imovine prvo svih svojih ministara, pa onda svih drugih dužnosnika u Vladi, Saboru i državnim tvrtkama. Da svi oni koji budu čisti ostanu u njezinom timu i bore se protiv korupcije. Tada će to biti uvjerljivo. Dokle god Ivo Sanader sjedi u Hrvatskome saboru, on će biti podsjetnik što se i kako radilo u HDZ-u i Vladi za njegova mandata.

• Kakvu Hrvatsku sanjate?
- Sanjam Hrvatsku u kojoj ćemo svi biti ravnopravni bez obzira kojoj naciji, vjeri, spolu ili političkoj opciji pripadali. Dakle, sanjam Hrvatsku gdje će se cijeniti sposobnost i rad, gdje će Hrvatska i dobrobit svih građana Republike Hrvatske biti na prvome mjestu. Tu Hrvatsku sanjam od svoje 15-e godine i ponosna sam što sam u timu ljudi koji će taj san i ostvariti.


Marijan Majstorović

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


17.04.1982  Vešligaj Marko
17.04.1973  Orešković Mirko
17.04.1971  Lacković Željko
17.04.1968  Opačić Milanka
17.04.1968  Dadović Ivica
17.04.1961  Grdić Darko
17.04.1960  Asić Jakob
17.04.1956  Franić Zdenko
17.04.1955  Ninić Zdenka
17.04.1954  Jurić Marijan
17.04.1943  Majdenić Pavica