Općina Pitomača nije velika općina, nije niti općina sa velikim proračunom koji bi punilo razvijeno općinsko gospodarstvo, te smo se do sada uglavnom orijentirali na privlačenje sredstava sa državne razine. Kadrovsku neekipiranost potrebnu za izradu dokumentacije za prikupljanje financijskih sredstava iz predpristupnih fondova EU pokušavamo prebroditi suradnjom sa Vidrom – razvojnom agencijom Virovitičko-podravske županije, sa kojom smo ostvarili i prvi projekt koji će se financirati sredstvima predpristupnog fonda Hungary – Croatia IPA Cross-border Co-operation Programme 2007.-2013., a koji osigurava sredstva za izradu projektne dokumentacije revitalizacije korita starog toka rijeke Drave.

Za one koji ne znaju: iz Pitomače, rođen je 17. rujna 1968. u Pitomači.Općinski načelnik Pitomače (2007).

TJEDNIK: Možete li dati svoju prognozu kada bi Hrvatska mogla izaći iz stanja recesije i kako se ta recesija odrazila na općinu Pitomača?

Željko Grgačić: Iako smo najveće negativnosti vezane uz smanjenje zapošljavanja i krizu gospodarstva na području općine Pitomača doživjeli u vrijeme pretvorbe društvenog u privatno vlasništvo, teška gospodarska situacija u Hrvatskoj i svijetu, pogodila je i našu općinu. Poduzetnici koji posluju na području općine nešto su smanjili broj zaposlenih, ali veći problem predstavlja nam nemogućnost novog zapošljavanja, prvenstveno mladih ljudi, te otežana mogućnost stvaranja kvalitetnih uvjeta za privlačenje novih poduzetnika na područje naše općine radi slabijeg priliva financijskih sredstava sa državne razine, jer su nam proračunom osigurana financijska sredstva nedostatna za isto.

TJEDNIK: Jeste li ste zadovoljni odlukom Europske komisije o datumu ulaska Hrvatske u EU, 01.07.2013. godine?

Željko Grgačić: Zadovoljan sam upornošću i djelotvornošću naše Vlade RH koja je uistinu učinila sve i uložila velike napore za ulazak u EU. Ne bi sad spominjao neke od država koje su postale članice takoreći preko noći, dok je Hrvatska prolazila trnovite etape istog puta. No nadam se da je to iza nas.

TJEDNIK: Povlačite li dovoljno sredstava iz predpristupnih fondova EU-a?

Željko Grgačić: Općina Pitomača nije velika općina, nije niti općina sa velikim proračunom koji bi punilo razvijeno općinsko gospodarstvo, te smo se do sada uglavnom orijentirali na privlačenje sredstava sa državne razine. Kadrovsku neekipiranost potrebnu za izradu dokumentacije za prikupljanje financijskih sredstava iz predpristupnih fondova EU pokušavamo prebroditi suradnjom sa Vidrom – razvojnom agencijom Virovitičko-podravske županije, sa kojom smo ostvarili i prvi projekt koji će se financirati sredstvima predpristupnog fonda Hungary – Croatia IPA Cross-border Co-operation Programme 2007.-2013., a koji osigurava sredstva za izradu projektne dokumentacije revitalizacije korita starog toka rijeke Drave. Način financiranja većine projekata EU trenutno nam ne ide u prilog budući je iste potrebno financirati vlastitim sredstvima, a onda po realizaciji čekati povrat, što nam ograničene proračunske mogućnosti ne omogućavaju u dovoljnoj mjeri.

TJEDNIK: Koja grana gospodarstva polučuje najbolje rezultate u Pitomači?

Željko Grgačić: Općina Pitomača, iako u prošlosti znana kao obrtničko i trgovačko središte, prvenstveno je poljoprivredni kraj, pa su i gospodarske grane koje polučuju najbolje rezultate vezane uz ovaj sektor. Proizvodnja i prerada ljekovitog bilja u nekoliko trgovačkih društava na području općine (Spider grupa, Poison City, Plantaže…), te proizvodnja namještaja trenutno su perjanice općinskog gospodarstva (Tehnohit-hr, Tapetarija Veličan…).

TJEDNIK: Koliko ste ulagali u komunalno uređenje Pitomače i jeste li zadovoljni rezultatima?

Željko Grgačić: Ulaganju u komunalno uređenje općine proteklih se godina pridavalo i daje mnogo značaja, kako zbog dobre suradnje sa Hrvatskim vodama, tako i zbog namjere općinskih struktura da podignu kvalitetu življenja na općinskim prostorima. Nijedna od investicija u komunalnu infrastrukturu nije mala investicija, a mi smo posljednjih godina javni vodovodni sustav proveli osim kroz Pitomaču proveli i kroz Otrovanec, Stari Gradac, Kladare i Starogradački Marof. U skoroj budućnosti očekuje se izgradnja vodospreme u Sedlarici koja će omogućiti da i dio općine koji gravitira prema navedenom mjestu dobije javni vodovod umjesto postojećih uličnih ili mjesnih. Dobar dio Pitomače pokriven je kanalizacijskom mrežom, a radovi na uspostavi iste provode se i trenutno, dok se u suradnji sa Hrvatskim vodama priprema i projekt kojim bi se kanalizacijskom mrežom pokrio najveći dio općine. Ove je godine plinafikacija provedena i u Starogradačkom Marofu. Cestovna infrastruktura traži od općinskih službi kontinuirano praćenje, a donesena prostorno planska dokumentacija pred nas stalno stavlja nove zahtjeve koje je potrebno ispuniti.

TJEDNIK: Prema zadnjim rađenim anketama stanovnici općine Pitomača su vas ocijenili s vrlo dobrim. Koja je tajna Vašeg uspjeha?

Željko Grgačić: Nisam znao za spomenutu anketu i mogu izraziti veliko zadovoljstvo dobivenom ocjenom, na kojoj od srca zahvaljujem svojim sumještanima. Mišljenja sam da je moj rad i rad mojih suradnika vidljiv svakom posjetitelju i gostu Pitomače, ali i od koristi svakom žitelju općine Pitomača.

TJEDNIK: Koje mjere poduzimate u cilju smanjenja nezaposlenosti u Pitomači?

Željko Grgačić: Nezaposlenost je rak rana pitomačkog gospodarstva. Iz škole izlaze novi kadrovi, a mogućnost zapošljavanja je zaustavljena. Općina Pitomača sredinom prošle godine ishodila je dokumentaciju za uređenje komunalne infrastrukture proširene gospodarske zone Rakitka u Kladarama, gdje ima u planu formirati šest novih parcela za zainteresirane gospodarstvenike. Za provedbu ove, za općinu najznačajnije investicije, potrebna nam je pomoć Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, koje u drugoj polovici prošle godine više nije imalo raspoloživih sredstva da nas podrži u ovoj investiciji, te smo svoj zathjev ponovili ove sa nadom da ćemo ovaj puta uspjeti, te do kraja godine ovaj prostor učiniti spremnim za nove poduzetnike. Nažalost, općina nije uspjela u namjeri da pod svoje okrilje, a za potrebe poduzetništva, dobije napuštene objekte Hrvatskih duhana odnosno u stečaju zatvorenog Zlatnog klasa, zbog prevelikih financijskih zahtjeva sadašnjih vlasnika.

TJEDNIK: Čime se bavite u slobodno vrijeme?

Željko Grgačić: Ne mogu se baš pohvaliti aktivnostima u slobodno vrijeme jer ga imam vrlo, vrlo malo. No svaki slobodni trenutak iskoristim u vinogradu gdje imam zasađeno 2600 čokota koji ne trpe nemar ili odlaganje i iziskuju mnogo truda i zalaganja svih članova moje obitelji.
Veliki sam zaljubljenik u motociklizam, što me uistinu veseli i opušta, no to će vjerojatno pričekati neka druga vremena.

TJEDNIK: Što biste poručili našim čitateljima?

Željko Grgačić: Koristim prigodu pozvati sve čitatelje u moju Pitomaču, općinu kruha, vina i pjesme. Želja mi je da se svaki gost ugodno osjeća u ovoj sredini i da mu Pitomača, ne ostane samo u lijepoj uspomeni, nego i destinacija u koju će se rado vratiti.

Intervjuirao/la: Ivana Breščaković