Taman kad je pregrmio rat s nakladnicima zbog Zakona o udžbenicima, ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fuchs otvorio je novu frontu pokušajem reformiranja sustava znanosti i visokog obrazovanja. Iako se činilo da je sukob s nakladnicima bio 'mačji kašalj' prema sukobu sa Sveučilištem u Zagrebu, koje ne prihvaća predložene zakone o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu i ministra optužuje za pokušaj privatizacije i komercijalizacije javnog obrazovanja, stvorio se dojam da su proteklih tjedan dana tonovi s obje strane stišani. Na pitanje znači li to da ipak ima šanse za konsenzus s akademskom zajednicom, ministar kaže:

- Vjerujem da će mudrost prevladati te da ćemo dijalogom i argumentiranom raspravom doći do najboljih mogućih zakonskih prijedloga i rješenja. Naravno da smo spremni za daljnji dijalog, a pritom je važno da u toj raspravi nitko ne forsira svoj stav, kao što to uostalom ne čini ni Vlada. Vlada je mogla zakone u proceduru poslati još prošle godine, ali se zastalo kako bi se saslušale sve primjedbe i usuglasili stavovi.

Znači, spremni ste na ustupke?
- Ustupaka sigurno neće biti ako se pritom misli na trule kompromise kako se ništa ne bi promijenilo, no ako se misli na usvajanje argumentiranih primjedbi - za njih sam uvijek. Napokon, na zajedničkom sastanku čelnika sveučilišta i instituta s predsjednicom Vlade jasno je rečeno da nacrti zakona idu u redovitu proceduru, ako treba i u tri čitanja, jer svima bi nam trebali biti cilj kvalitetni zakoni. Slažem se s mišljenjem rektora Sveučilišta u Rijeci Pere Lučina da bi zakoni trebali ući u političku arenu, jer ako sada ništa ne učinimo, stajat ćemo na mjestu sljedeće tri godine.

Mnogi kritiziraju jer reformu provodite u pogrešno vrijeme, pred izbore.
- Kao ministru, prvi dan mandata jednak mi je kao i zadnji, a početak ili kraj mandata ne može i ne smije biti argument za opstruiranje reformi. Uostalom, da je predsjednica Vlade Jadranka Kosor slušala takve argumente pojedinih oporbenih čelnika, onda zasigurno ne bi zaključila pregovore s EU-om.

Je li vas iznenadio stav saborskih zastupnika da nacrti zakona u ovom obliku nisu spremni za Sabor?
- Svi se slažu da ovakvo stanje nije održivo, no, kad se pita što konkretno treba učiniti da se sustav poboljša, odgovor je - promjene su nužne, samo ih nemojmo provoditi danas. Politikanstvo nam u ovim pitanjima nije potrebno. Čak mislim da će dugoročno donijeti jako puno štete.

Sveučilište u Zagrebu smatra da će najviše štete donijeti upravo zakoni. Koji je razlog da ih ne povučete iz procedure?
- Jedan od razloga je taj što je današnji sustav u puno stvari nepravedan i socijalno neosjetljiv. Model koji nudimo novim prijedlogom zakona puno je pravedniji od današnjeg - upisnine neće plaćati nitko dokle god redovito ispunjava svoje obveze. Novac bi se za redovite studente uplaćivao na račun sveučilišta i prema našim simulacijama sveučilišta bi dobila više novca, dok bi istodobno takav sustav upisnina bio socijalno podnošljiviji i za one studente koji će morati plaćati studij, jer nisu ispunili svoje studijske obveze. Maksimalni iznos upisnine prema predloženom modelu iznosi 3200 kuna. Ovim zakonima potičemo stvaranje kompetitivnije i financijski odgovornije klime, kako je to uobičajeno na kvalitetnim svjetskim, ne samo europskim sveučilištima. Sveučilišta trebaju i moraju biti autonomna u odlučivanju o znanstvenim i nastavnim pitanjima (što je prijedlozima zakona osigurano), ali ako troše novac poreznih obveznika, stanovita odgovornost i stanoviti mehanizmi kontrole su neizbježni.

Hoćete li se osjećati odgovornim za kaos zbog obustave nastave najavljene za jesen?
- Ako je nekom stalo da o ovim prevažnim pitanjima ne nastavimo argumentiranu raspravu, nego da ulazimo u političke sukobe od kojih će najviše štete imati studenti, tada ću biti prisiljen reagirati u skladu sa zakonskim ovlastima. U javnosti se stvorio privid da je najveći dio akademske zajednice protiv donošenja ovih zakona. No, to je apsolutno netočno. Sveučilište u Osijeku jednoglasno je podržalo zakone, zakone je podržalo i 19 instituta, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Dubrovniku, ugledni znanstvenici iz inozemstva, udruga mladih znanstvenika MLAZ i drugi.

Osim na Sveučilištu u Zagrebu, gdje tvrde da zakonima želite progurati privatizaciju visokog obrazovanja.
- I sam dekan Pravnog fakulteta Željko Potočnjak u Saboru je priznao da to nigdje ne piše u zakonima, kao što nigdje ne piše ni da država može financirati privatno visoko obrazovanje. Dobar dio najglasnijih kritika na ove zakone zapravo nisu argumentirane, one nigdje ne stoje u zakonima niti je to bilo čija intencija. Dekan Pravnog fakulteta neizravno je Vladu optužio za intenciju! Neobično je da jedan dekan optužuje legitimne institucije vlasti da imaju »opasne namjere« - taj si luksuz po mom sudu nikako ne mogu priuštiti ugledni profesori Pravnog fakulteta, koji bi studente trebali obrazovati upravo da poštuju institucije pravne države.

Ne dijeli li i rektor Bjeliš stavove dekana Potočnjaka?
- Mogu razumjeti da se rektor oslanja na stavove Pravnog fakulteta, ali čitajući rektorov program, odnosno slušajući njegov govor s inauguracije, vidljivo je da se rektor zalaže za integrirano sveučilište, što znači da se stavovi Pravnog fakulteta i rektora u mnogočemu ne podudaraju. Stoga i dalje vjerujem da ćemo rektor i ja vrlo brzo riješiti nastale probleme, jer mi se unatoč svemu i dalje čini da o mnogim pitanjima dijelimo iste stavove.

Kako? Sami, na kavi?
- Prije na razgovoru uz pivo, na način kako smo i prije rješavali neke dileme. Kava neka ostane za predsjednika države.

Je li točno da je Ministarstvo pustilo u javnost nalaz o reviziji fakulteta ne bi li u pravom trenutku skrenulo pozornost na crnu stranu sustava?
- Kategorički i odgovorno tvrdim da to nije istina. Najveći dio akademske zajednice radi svoj posao odgovorno i savjesno. Neobranjivo je, međutim, grubo kršenje pojedinih zakona ili, na primjer, kršenje postupaka javne nabave. I Vlada je objedinila postupak javne nabave kako bi ostvarila veću transparentnost, ali i uštedu od čak 300 milijuna kuna na godišnjoj razini. Zašto to nije moglo učiniti i Sveučilište? Siguran sam da bi se time spriječile nepravilnosti te istodobno ostvarile značajne uštede. Uostalom, prepucavanje o pitanju tko je pustio nalaze revizije u javnost samo zamagljuje činjenice koje se u tim nalazima navode. Mislim da bi tu silnu energiju koja je utrošena u osmišljavanje teorija zavjere trebalo preusmjeriti u otklanjanje nepravilnosti koje su nalazi utvrdili. Upravo je to put da se onaj časni dio akademske i znanstvene zajednice odvoji od onih pojedinaca koji su 'zaslužni' i odgovorni za utvrđene nepravilnosti.

Ali i Milorad Pupovac Vam je u Saboru imputirao da se prema akademskoj zajednici odnosite kao prema počiniteljima kaznenih djela.
- Profesor Pupovac može se osjećati pogođenim nalazima državne revizije kao profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, no gospodin Pupovac ne može kao saborski zastupnik umanjivati značaj utvrđenih nepravilnosti. Smatram da je profesor Pupovac u Saboru trebao govoriti kao saborski zastupnik, no mogu razumjeti problem podvojenosti u ovome slučaju.

Je li točno da bi se promjene na sveučilištima mogle napraviti i bez novih zakona?
- Naš se sustav ne da nadograditi, on se mora mijenjati iz temelja. Ovo vrijeme i vrijeme koje nam tek predstoji traži korjenite reforme i zato se zakonima predviđa restrukturiranje sveučilišta i preuzimanje odgovornosti za ono što je njihov osnovni zadatak, a to je izobrazba mladih ljudi. Formiranje studijskih programa treba biti prilagođeno realnim potrebama gospodarstva i društva, tako da ne obrazujemo mlade ljude za burze rada, nego za konkretna zanimanja na kojima će moći graditi svoju budućnost. Osim toga, ovakav sustav s brojnim slabostima morat će u budućnosti voditi borbu sa znatno naprednijim sustavima ostalih zemlja EU-a. Zato ga moramo učiniti kompetitivnijim i pripremiti ga za novo okružje i nove okolnosti koje su pred vratima. Hrvatska će nakon ulaska u EU izdvajati znatna sredstva za europske fondove, postavljam, međutim, s obzirom na trenutačne kapacitete i razinu upravljivosti naših visokoobrazovnih i znanstvenih institucija - koliko ćemo od tog novca uspjeti povući natrag?

Zašto stalno koristite argument prema kojem bi se zakonima sustav ujednačio s EU-praksom ako europske zemlje na različite načine uređuju svoje sustave znanosti i visokog obrazovanja?
- Iako su prakse različitih zemalja EU-a uistinu raznolike, ipak sve one počivaju na istim temeljnim načelima, koja su jasno iskazana u brojnim europskim dokumentima. Novim se zakonodavnim okvirom želi prije svega postići usklađivanje hrvatskog sustava visokog obrazovanja s tim temeljnim 'sve-europskim' načelima, kao jasnim i opće prihvaćenim temeljima za izgradnju nacionalnih visokoobrazovanih sustava. Jedno od najvažnijih takvih načela je ono da je visoko obrazovanje temelj gospodarskog i socijalnog razvitka države te da se stoga sustav visokog obrazovanja ne može graditi niti njime upravljati u 'vakuumu' od ostatka društva. Drugo načelo je ono da su akademske i istraživačke slobode i autonomija temelji uspješnog stvaranja novog znanja. Odgovorno tvrdim da se to načelo u prijedlozima novih zakona u potpunosti poštuje i dodatno osnažuje. Na kraju, usklađivanje s europskim obrazovnim prostorom nužno je kako bi naša sveučilišta, a prije svega Sveučilište u Zagrebu, u perspektivi zauzela mjesto među prvih 100 na rang-listi europskih sveučilišta, što danas nije slučaj. Trenutačna pozicija naših sveučilišta je nezaslužena s obzirom na veliki broj kvalitetnih profesora i znanstvenika koje imamo.

MIRELA LILEK