O aktualnim pitanjima vezanim uz legalizaciju kuća, projekte i planove iz područja zaštite okoliša te o vrlo traženim stambenim kreditima koje subvencionira država, razgovarali smo s Brankom Bačićem, ministrom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Dosadašnji su podaci pokazali da među građanima vlada veliko zanimanje za stambene kredite koje subvencionira država. Što pokazuju najnoviji podaci? Koliko je zaprimljeno zahtjeva?
Posebno me veseli činjenica da su mladi ljudi prepoznali taj model kao odličan i pogođen, jer njime uspijevaju riješiti svoje stambeno pitanje. Vidljiv je povećan optimizam svih koji se upuštaju u traženje i kupnju novoga stana. Sredstva koja smo predvidjeli za ovu godinu su potrošena te smo uspjeli osigurati dodatna sredstva u iznosu od devet milijuna kuna za nastavak projekta.
Najnoviji podaci govore o izrazito velikom zanimanju građana za kupnju stanova. U nešto više od tri mjeseca zaprimljeno je 1219 zahtjeva od čega su 1163 zahtjeva odobrena, a samo ih je devet odbijeno. Te brojke daju nam za pravo da budemo izrazito zadovoljni provođenjem Zakona.
Očekujemo veliki interes građana i vjerujemo da će mnogo objekata i biti legalizirano. Naime, postupak je jednostavan, nema mnogo papirologije, a po isteku svi koji ostanu izvan dosega ovoga Zakona neće se osjećati ugodno
|
Prema podacima u prvom tromjesečju ove godine dovršeno je ukupno 786 novih stanova, što znači da je samo kupoprodajom uz pomoć subvencioniranih kredita prodano više stanova nego što ih je sagrađeno u promatranu razdoblju. Usporedbe radi, u 2009. prodano je oko 35 posto ukupno novosagrađenih stanova, a 2010. oko 60 posto novosagrađenih stanova. Kroz subvencije je posljednja dva i pol mjeseca prodano čak 40 posto od svih prodanih stanova prošle godine.
Koje su zapravo glavne prednosti za građane koji se odluče putem ovog modela riješiti svoje stambeno pitanje?
Glavni su razlozi za takvo zanimanje sigurno osigurani najpovoljniji uvjeti jer je prosječna kamatna stopa umjesto 6,7 posto od prošle godine pala na 4,68 posto. Važno je napomenuti da je riječ o subvenciji, što znači da korisnik utrošena sredstva neće morati vratiti. O kolikoj je uštedi riječ, najbolje govori podatak da za kredit u vrijednosti od 100.000 eura država nepovratno daje 14.000 eura. To predstavlja oko 14 posto vrijednosti kredita, odnosno osam posto od ukupnog iznosa koji kupac vraća banci. Tako država zapravo kupcu daje iznos potreban za opremanje kupljenog stana.
U 2009. prodano je oko 35 posto novosagrađenih stanova, a 2010. oko 60 posto. Kroz subvencije je u posljednja dva i pol mjeseca prodano čak 40 posto od svih prodanih stanova prošle godine
|
Prema najavama, ovaj bi mjesec mogla početi prva rješenja o legalizaciji kuća?
Očekujemo da će se prva rješenja moći donijeti nakon što Vlada donese Uredbu o naknadi za zadržavanje nezakonito sagrađenih zgrada u prostoru, odnosno u drugoj polovici listopada. Prije svega je važno da se građani suoče sa svojim problemom kao nezakoniti graditelji i da stvarno odluče pokrenuti propisani postupak. Važno je napomenuti da zakon ima ograničeno trajanje tj. zahtjevi će se moći predavati do 31. prosinca 2012. godine.
Očekujemo veliki interes građana za taj model i vjerujemo da će mnogo objekata i biti legalizirano. Naime, postupak je jednostavan, nema mnogo papirologije, a po isteku svi koji ostanu izvan dosega ovoga Zakona neće se osjećati ugodno.
Koje su dobrobiti tog zakona?
Zakon ima tri glavne prednosti. To je prije svega zaštita prostora, jer se neće moći legalizirati građevine u zaštićenom obalnom pojasu. Iznimke su zgrade za stanovanje. Neće se moći legalizirati ni objekti sagrađeni u nacionalnim parkovima i drugim zaštićenim dijelovima prirode te na pomorskom i javnom dobru, kao ni na infrastrukturnim koridorima.
Druga prednost koju ističem je socijalna komponenta. Tim zakonom omogućit ćemo najvećem broju građana da riješe jednu od svojih gorućih traumi, a to je stanovanje u nelegalnom objektu. Naime, građani koji mogu dokazati da stvarno žive u takvim objektima moći će ih legalizirati. Takve zgrade moći će se priključiti na komunalnu i drugu infrastrukturu.
Treća dobrobit ovoga zakona je gospodarski oporavak. Samo na legalne građevine moguće je u banci dobiti hipotekarni kredit. U legalnom objektu moguće je otvoriti obrt ili neku drugu djelatnost. Na primjer, da biste mogli iznajmljivati morate imati dokaz da je objekt legalno sagrađen. Ujedno želim napomenuti da će nelegalnim objektima biti onemogućen pravni promet, odnosno neće se moći prodavati.
Prva rješenja za legalizaciju kuća moći će se donijeti nakon što Vlada donese Uredbu o naknadi za zadržavanje nezakonito sagrađenih zgrada u prostoru, odnosno u drugoj polovici listopada
|
Što će biti s prikupljenim sredstvima od legalizacije? Na što će se utrošiti?
Jedan dio sredstava utrošit će se za katastarsku izmjeru kako bi se napokon sredile zemljišne i katastarske knjige koje su u velikom dijelu Hrvatske nastale u vrijeme Franje Josipa, prije više od 150 godina. Dio sredstava namijenjen je povećanju energetske učinkovitosti objekata, na primjer za obnovu fasada. Druga polovica naknade prikupljena legalizacijom bit će namijenjena jedinicama lokalne samouprave za podizanje kvalitete komunalne infrastrukture.
Kad govorimo o Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, zašto se išlo u izmjene?
Podaci iz izvješća Svjetske banke »Poslovanje u 2010. godini« u kojem su se razmatrale 183 zemlje svijeta i prema kojem Hrvatska zauzima 132. mjesto za postupke izdavanja odobrenja za gradnju, potvrđuju da smo trebali pokrenuti izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Izmjene Zakona ne mijenjaju postojeću koncepciju upravljanja i zaštite prostora nego naprotiv važno su poboljšanje sustava prostornog uređenja i gradnje u Hrvatskoj. Zakonom će se uvelike ubrzati izrada i donošenje prostorno-planskih dokumenata, ishođenje akata o gradnji i drugih postupaka, što u konačnici pridonosi realizaciji brojnih investicija. To je u skladu s Akcijskim planom Vlade za uklanjanje prepreka za ulaganja u Hrvatsku. Ubrzanje ishođenja dozvola za gradnju osjetit će i svaki stanovnik Hrvatske.
Samo na legalne građevine moguće je u banci dobiti hipotekarni kredit. U legalnom objektu moguće je otvoriti obrt ili neku drugu djelatnost. Na primjer, da biste mogli iznajmljivati morate imati dokaz da je objekt legalno sagrađen
|
Što to konkretno znači za investitore?
Izmjenama Zakona skraćeni su rokovi prosječno za 210 dana u postupcima izrade i donošenja prostornih planova. Dosadašnja procedura izrade i donošenja prostornih planova trajala je prosječno od 450 do 510 dana.
Smanjuje se potreba izrade brojnih provedbenih prostornih planova te se olakšava financiranje njihove izrade. Skraćena je procedura izdavanja lokacijskih dozvola i drugih akata, dozvola za građenje i uporabu građevina.
Provodi se daljnja decentralizacija sustava prostornog uređenja prenošenjem mjerodavnosti za davanje suglasnosti za donošenje provedbenih planova u sagrađenim dijelovima naselja u zaštićenom obalnom području mora (UPU-ova i DPU-ova) s Ministarstva na župane. Propisuju se dodatni uvjeti za mogućnost etažiranja turističkih građevina namijenjenih isključivo smještaju u području ugostiteljsko-turističke namjene T1 i T2 izvan naselja kojima se štiti turistička namjena tih građevina. Do sada nikakvih ograničenja etažiranja tih građevina u navedenim zonama nije bilo. Ovo su samo neke od prednosti koje će se postići predloženim izmjenama Zakona. Kao što je vidljivo, izravne koristi imat će i veliki investitori kao i svi građani.
Prošle godine započela je prva investicija u gradnju Centra za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj. Koliko će se još takvih centara graditi i koliko se namjerava uložiti?
Planom gospodarenja otpadom u Hrvatskoj za razdoblje od 2007.-2015. planirana je gradnja do 21 centra za gospodarenje otpadom te sanacija i zatvaranje svih postojećih odlagališta otpada. Hrvatska je u procesu pristupanja Europskoj uniji preuzela obvezu sve centre za gospodarenje otpadom sagraditi i sva odlagališta sanirati do kraja 2018. godine. U prosincu prošle godine započela je prva investicija u gradnju Centra za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj. Riječ je o projektu Bikarac, budućem centru za Šibensko-kninsku županiju. Projekt je u ovoj fazi vrijedan oko devet milijuna eura, od čega se šest milijuna eura sufinancira iz ISPA pretpristupnog fonda EU-a. Radovi na Bikarcu su u tijeku, a planirani završetak gradnje je studeni ove godine.
DO 2018. VIŠE OD MILIJARDU EURA ZA SANIRANJE OTPADA
Osim Bikarca, uskoro će županijski centri za gospodarenje otpadom Marišćina u Primorsko-goranskoj županiji te Kaštijun u Istarskoj županiji također biti financirani iz pretpristupnih fondova, odnosno IPA fonda. Ukupna vrijednost projekata iznosi nešto više od 88 milijuna eura, od čega će će se 41 milijun sufinancirati iz pretpristupnog fonda. Ugovore za oba projekta potpisao sam potkraj svibnja u nazočnosti premijerke Jadranke Kosor s predstavnicima navedenih županija te očekujem da bi radovi mogli započeti prije kraja godine.
Osim centara, koji su praktički krenuli prema realizaciji, u visokom stupnju pripremljenosti su i centar u Zadarskoj-županiji, kao i Regionalni centar za četiri županije (Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku, Međimursku i Koprivničko-križevačku) u Piškornici pokraj Koprivnice. Priprema se dokumentacija i za Karlovačku, Dubrovačko-neretvansku, Vukovarsko-srijemsku i Osječko-baranjsku županiju. Tako će se u sljedećih nekoliko godina, a najkasnije do kraja 2018., u nizu koji je započeo sagraditi svi centri u Hrvatskoj i zatvoriti sva odlagališta otpada. Investicija, bez pratećih objekata i vrijednosti zemljišta, iznosit će više od milijardu eura od čega se velik dio planira povući iz fondova EU-a.
Važno je napomenuti da će sredstva koja će biti na raspolaganju Hrvatskoj nakon ulaska u EU, kroz strukturne instrumente, biti višestruko veća od sredstava raspoloživih putem pretpristupnih fondova, što će omogućiti prijavu većeg broja projekata iz područja zaštite okoliša za sufinanciranje kroz fondove EU-a.
|
IVAN SMIRČIĆ |
