Nakon što je HDZ odlučio da će, kao i uvijek dosad, samostalno nastupiti na parlamentarnim izborima, HSS je ostao bez priželjkivanog predizbornog partnera. Unatoč činjenici da će mu stranka sama ići na izbore, predsjednik HSS-a Josip Friščić tvrdi da nije pesimističan.

– Kampanja je već počela na svim razinama iako su do izbora još dva mjeseca, ali nisam zadovoljan njezinim tijekom. Sve se dosad svelo na opreku crvenih i crnih ideologija. Posve su u drugom planu stvari bitne za građane koje najviše zanima kako će Hrvatska funkcionirati u razdoblju koje nam predstoji. Puno je nepoznanica, premda nam je dosta toga zadano s obzirom da je Hrvatska završila pristupne pregovore i određeno nam je kako se trebamo ponašati u brojnim područjima. Osobno, kao predsjednik HSS-a, ipak sam optimističan jer vjerujem da će građani znati iščitati što su životno važne teme, za razliku od onih opće političkih koje se nakon izbora zatvaraju.

Morate priznati da ste cijelo vrijeme zagovarali formiranje predizbornog bloka desnog centra, da ste željeli zajedničke liste s HDZ-om, ali to je izostalo. Zašto?

– HSS se spremao za samostalan izborni nastup, još smo u prosincu prošle godine imali skupštinu na kojoj smo jasno definirali svoj program. Ali, istina je da sam govorio da se u većini demokratskih država na izborima sučeljavaju dva bloka i da bi tako trebalo biti i u Hrvatskoj, pogotovo uzimajući u obzir zakonsku regulativu temeljem koje se nekoliko mandata može osvojiti zahvaljujući matematici, a ne biračkoj podršci. Radi ravnoteže na blok se moralo odgovoriti blokom. Dogovor nije postignut i to znači da će stranke desnog centra, žele li pobijediti, za isti broj mandata morati pojedinačno dobiti puno više glasova nego što bismo trebali da smo formirali blok.

Kako to da se lijevi centar ovaj put uspio organizirati, a vi niste?

– HSS je kao prvo pokrenuo inicijativu za izmjenu zakonskog okvira izbora, no to nije palo na plodno tlo. Poslije toga slično je predlagao HDZ, ali se u javnosti digla bura jer je prošao rok prema kojem se izborne jedinice mogu mijenjati do godinu dana od izbora, pa su odustali. HSS je slao poruke što bi bilo dobro, no na najjačima je da pozovu na okupljanje. HDZ nema posebnog iskustva funkcioniranja u koaliciji, u 20 godina uglavnom su sami imali dovoljno snage. Stoga je i u ovom mandatu HSS bio upoznat s nekim odlukama tek kad ih je trebalo usvojiti, ne prije. U takvim uvjetima teško je iskazati svoju nesuglasnost jer odmah slijedi pitanje je li to raspad koalicije. S druge strane, koalicijski partner ima svoj program i ne znači da bi se unaprijed sa svime morao složiti. To su demokratski odnosi na hrvatski način.

Veliki test

Jeste li u vrijeme Ive Sanadera imali neke naznake da će HDZ i HSS zajedno ići na izbore?

– Nismo.
 

U proljeće 2009. godine na lokalnim izborima HSS je u puno jedinica lokalne samouprave imao predizborne koalicije s HDZ-om.
 

– Ti su izbori bili za nas veliki test jer su mnogi govorili da će HSS biti na šteti zbog ulaska u vladajuću koaliciju s HDZ-om. To se nije ostvarilo jer HSS ima danas više lokalnih dužnosnika nego ikad. I članstvo nam se bitno povećalo, skoro za 50 posto. Ali, sa Sanaderom nije bilo razgovora o modelu izlaska na parlamentarne izbore.
 

Sanader je otišao u srpnju 2009., bila je to izvanredna, za Vladu vrlo osjetljiva situacija. Bez HSS Vlada ne bi opstala, vaša je podrška Jadranki Kosor bila ključna. Zašto tada premijerki niste rekli da ćete je poduprijeti, ali da zauzvrat očekujete da će HDZ formirati predizborni blok u kojem će biti HSS?

– Ja ne funkcioniram tako. U dogovorima oko sastavljanja Vlade nakon zadnjih izbora inzistirao sam na programu, to mi je primarno, a ne tko će dobiti koji resor.

Zar vam u ljeto 2009. politička pragmatika i stranački interes nisu nalagali da podršku Vladi uvjetujete dogovorom o predizbornoj suradnji? Ovako ste svoju političku sudbinu vezali uz HDZ, a na izbore idete odvojeno.

– Nismo mi nikad vezali svoju sudbinu za bilo koga. Ali, dokazali smo se kao korektni partneri. HSS je pokazao kako se mora ponašati u koaliciji, svakako ne na način da si dopodne član vladajuće strukture, a navečer na konferencijama za novinare iznosiš izdvojena mišljenja.

Inzistiranjem na tome da ste korektan partner vi ste zanemarili stranački interes.

– Nismo. Nisam za dogovore o vlasti, radi vlasti.

I nikad vam nije palo na pamet da potporu Jadranki Kosor dogovorite u paketu s predizbornom koalicijom?

– Ne. Zanimalo me kako Hrvatsku pripremiti za članstvo u Europskoj uniji da ne bismo ostali u balkanskom loncu, a ne kako od HDZ-a nešto više iskamčiti.

Sanader je na svojem odlasku, zbog homogeniziranja parlamentarne većine, predložio formiranje Koalicijskog vijeća kojem biste vi bili predsjednik. Glavni ljudi HDZ-a tada su prihvatili tu Sanaderovu inicijativu, zašto ona nije realizirana?

– Na osnovu iskustva iz Račanove koalicije nisam bio za to da se formira jedno političko tijelo koje će onda određivati ministrima što će raditi. Danas vidimo da se Državno odvjetništvo u mnogim slučajevima bavi time je li nešto raspravljano na stranačkim tijelima, a što spada pod Vladu. Ne smije se dogoditi da Vlada postane paravan za dogovor čelnika političkih stranaka. Mi smo se sada nalazili samo onda kad je Vlada trebala donijeti neke strateške odluke, kako će se sve operacionalizirati bilo je u nadležnosti Vlade. Nisam za to da imamo dvije vlade, političku i operativnu.

Sasvim je logično da odlučuju čelnici stranaka koje čine koaliciju.

– Čelnici stranaka trebaju se sastajati s vremena na vrijeme kako bi utvrdili realizira li se ono što je dogovoreno, izvršavali svaki resor svoje obveze. Međutim, protiv sam toga da čelnici stranaka odlučuju prije vlade, a da onda ona bude tek puki izvršitelj.

Strateške odluke

Rekli ste da ste se unutar koalicije dogovarali samo o strateškim odlukama i da je to dobro. Jesu li za vas strateške odluke odricanje države od određenih udjela u Croatiji osiguranju i Janafu zbog otplate rata umirovljeničkog duga? O tome ste, sami ste priznali, doznali tek nakon što je Vlada donijela te odluke.
 

– To nisu bile strateške odluke jer se ne radi o prodaji nego o prijenosu dionica u umirovljenički, dakle hrvatski fond.

Fond će prodati te dionice.

– Nema te vlade koja će zadržati nešto, ako svi skupa ne znamo što to znači. I ljudi u Fondu moraju biti odgovorni patrioti i promišljati svoje iduće poteze. I ranije su na sličan način osiguravana jamstva za kreditno zaduživanje države, pa dionice nisu završile na burzama ili u rukama stranaca. Moj je temeljni upit bio je li to prodaja.

Problemi Ine

To ste mogli upitati tek postfestum kad je Vlada odluku već donijela, niste pojma imali da će takvo što biti na Vladi.

– Odgovorili su mi da se ne radi o prodaji i da nisu smatrali potrebnim da se prethodno nalazimo. Da je bila prodaja vjerujem da bi se prije odluke sastala koalicija.

Je li izmjena zakona o Ini, na način da se ne dozvoli da netko u tom poduzeću, osim države, ima 49 posto vlasništva, strateška odluka?

– Je.

Ali, niti tu vas nitko iz HDZ-a nije ništa pitao, iz medija ste saznali da premijerka predlaže te izmjene.

– O Ini se jako dugo razgovara, ali uglavnom o tome tko će njome upravljati, a ne što će ti upravljači raditi. Prije nego su Mađari preuzeli većinu upravljanja Ina je dovedena pred stečaj jer nije podmirivala obveze prema državi. Naši dečki stvorili su takvu situaciju. Mislim da su onda iz MOL-a žešće ušli u igru jer su shvatili kuda to vodi.

Danas kad su Mađari preuzeli većinsko upravljanje Inom situacija je bolja?

– Vidim da plaćaju porez i servisiraju sve tekuće obveze. Međutim, ima u Ini drugih problema, primjerice modernizacija rafinerija, stavljanje u funkciju aktivnih bušotina plina i tako dalje. No, o tome se ne raspravlja, samo o upravljačkim pravima.

Ne možete jednoznačno reći da je sporni ugovor s MOL-om, za koji su i HSS-ovi ministri digli ruke, štetan za Hrvatsku?

– Ne želim se izjašnjavati o onome što je predmet kaznenog postupka. Do ugovora nije se došlo lako ni jednostavno. Formirani su ekspertni timovi, određen vladin pregovarač s MOL-om i onda bi apsurdno bilo očekivati da će ministar turizma tražiti neko novo vještačenje kad se kaže da je ispregovarano najbolje moguće.

Vjera u stručnjake

Sa Sanaderom nikad niste razgovarali o ugovoru s MOL-om?

– Nikad. Sanader nije vršio nikakav pritisak ili utjecaj na HSS, nije bilo čak niti zamolbe da mi napravimo nešto u određenom smjeru. Tadašnji potpredsjednik Vlade Damir Polančec imao je jednu prezentaciju za koalicijske partnere, objasnio je teško financijsko stanje u INA-i i da se u pregovorima s MOL-om postiglo najbolje moguće rješenje u datim okolnostima. Nakon toga nismo si mogli uzeti za pravo da kažemo da ne vjerujemo stručnjacima koji su na tome radili.

Je li vas možda Damir Polančec prevario?

– Mislim da je točno iznio što je ispregovarano i što su mu rekli eksperti jer Polančec nije niti pravnik niti energetičar.

Vratimo se sad na izmjene zakona o Ini o kojima vi ništa ne znate, a kažete da je riječ o strateškoj odluci.

– Nisam ništa znao, HSS nije konzultiran. Ali, nisam podržavao promjenu Zakona o Ini jer se Hrvatska trenutačno nalazi u vrlo osjetljivom razdoblju kad smo najranjiviji jer su pristupni pregovori završeni, no i dalje smo pod monitoringom. Ne smijemo ishitreno donositi zakone koji će dobro zvučati tijekom dva mjeseca predizborne kampanja, da bismo se onda za nekoliko mjeseci posipali pepelom i govorili da smo nešto htjeli, ali nismo mogli. Dobro je zato da je Vlada odlučila svoj prijedlog prvo poslati Europskoj komisiji. Riječ je o stvarima od dugoročnog nacionalnog interesa jer Hrvatska treba zadržati suverenitet nad energetskim sektorom. Na stručnjacima je da ponude rješenja.

Vi ste koalicijski partner s kojim je vrlo ugodno surađivati. Vaš prethodnik na mjestu predsjednika HSS-a Zlatko Tomčić bio je puno tvrđi, Račanova koalicija skoro se raspala zato što se vaša stranka protivila prodaji Sunčanog Hvara slovenskim Termama Čatež. Sad se radi o daleko većim firmama, a vi benevolentno prepuštate premijerki da o svemu sama odlučuje.

– Nisam benevolentan nego realan. Na čemu je završilo naše inzistiranje oko Sunčanog Hvara? Iscrpili smo se, a znamo da je to poduzeće na kraju ipak prodano nekom drugom.

Ne ucjenama

Čini se da se Zlatko Tomčić znao postaviti za sebe, za HSS dok vi to ne želite ili ne možete.
 

– To nije tako. HSS se postavio za sebe prije nego smo ušli u Vladu, kad smo dogovorili zajednički program.

Niste početkom 2008. mogli u tom programu predvidjeti sve sa čime se Vlada suočavati.

– Puno toga jesmo. Druga je stvar što su nam, recimo, trebale čak tri godine da na dnevni red dođe zakon koji će riješiti problem turističkog zemljišta. I donijeli smo ga, ali se još ne realizira jer se tome suprotstavljaju razne interesne skupine. Dvije i pol godine su nam trebale da izguramo zakon o poljoprivredenoj komori.

Da ste se čvršće postavili, da ste HDZ-u stalno davali do znanja da bez HSS-a nema Vlade, možda bi se sve to brže riješavalo.

– Trebali smo ih ucjenjivati? Mi nismo ljudi takvog profila.

U čemu vas je premijerka razočarala?

– Ne mogu reći da me je nešto posebno razočarala. U vrlo teškim okolnostima preuzela je Vladu, mnogi su joj davali svega 100 dana, ali je uspjela izvuči sve do kraja mandata. Sigurno je ipak da bih ja neke poteze drugačije povlačio. Smeta me, primjerice, što se nismo jasno očitovali o energetskim koridorima, a postoji opasnost da nas oni zaobiđu. Malo razgovaramo, malo ne, malo primamo partnere, malo ne. To je trebalo prerezati. Nismo niti poboljšali efikasnost državne administracije. Premijerka je dobro krenula, odredila rokove u kojima se neke stvari moraju realizirati, ali je s vremenom zapala u stanje u kojem su joj ljudi oko nje, kad su shvatili što ona želi čuti, donosili upravo takve vijesti.

Vjerujete li premijerki da Hrvatskoj prijeti crvena opasnost?

– Ne vidim nikakvu opasnost, Hrvatskoj ne prijeti nikakav udar. Ali, moguće je da će nakon izbora doći do političkog revanšizma. Nije dobro da SDP-ovci u pojedinim intervjuima prijete da će ovo ili ono, iako sam siguran da to nije niti izvedivo. Pozdravljam inicijativu predsjednika Josipovića da nakon izbora okupi čelnike svih stranaka kako bi se smirile strasti.

Demokratska stranka

Može li HDZ na kampanji crvena Hrvatska dobiti izbore?

– Svi eksperti govore da se u kampanji nečiji rezultat može poboljšati tek za četiri do šest posto. Golema većina birača već sada zna za koga će glasovati.

Možete li danas, dva mjeseca prije izbora, jasno reći: Ni pod koju cijenu HSS nakon izbora neće surađivati s Kukuriku koalicijom ako oni dobiju najviše glasova?

– Nisam isključiv i nikad tako nisam vodio stranku jer to nije dobro ni za hrvatsku političku scenu. Svi moramo surađivati, loše je kad se stvara klima u kojoj postoje neprijatelji, a ne samo politički rivali. Nije istina kad tvrdi vlast da oporba ne može iznjedriti ništa dobro i obrnuto.

Ako Kukuriku koaliciji nakon izbora bude nedostajalo pet, šest za parlamentarnu većinu, i upute HSS-u poziv da uđete u vladu, hoćete li odbiti taj poziv?

– Ne mogu to reći, trenutačno o tome ne razmišljamo. Prvo treba doći do takve situacije, a onda je stvar razgovora i dogovora o tome što bi takva većina htjela postići. Nikad ne bih pristao biti partner koji će, kao što čitam da ovih dana neki govore, reći da je nama samo bitno imati jedno ministarstvo. Ili možemo nešto realizirati ili ne, to je HSS-u važno.

Postoje li razmimoilaženja u vodstvu HSS-a? Nedavno je Božidar Pankretić pozvao na okupljanje sve demokršćane, nije uobičajeno da potpredsjednik, a ne predsjednik stranke izlazi s takvom inicijativom.

– HSS je demokratska stranka. Zar smo protiv Pankretića zato što je nešto rekao odmah trebali pokrenuti stegovni postupak? Nema demokracije u državi ako je nema u političkim strankama. Sigurno je da je tako teže voditi stranke, puno je lakše okružiti se isključivo istomišljenicima. Ali, zašto ne bi Pankretić smio javno iznositi svoje stavove.

Marijanu Petir svojedobno ste zbog jedne izjave smijenili s dužnosti predsjednice Kluba zastupnika HSS-a.

– Nije to bilo zbog izjave nego se radilo o tome da je unutar našeg Kluba došlo do poremećaja u odnosima između zastupnika. Dio zastupnika bio je zbog nečega pogođen, povrijeđen, počeli su se okretati na drugu stranu i Marijana je došla u pat poziciju u vođenju Kluba.

Znači nije dobro vodila Klub?

– Ne mislim da nije dobro vodila, međutim došli smo u situaciju kad je trebalo povuči određene poteze. Marijana je među najvrijednijim saborskim zastupnicima. Ima u stranci ljudi koji misle da ona možda ima previše funkcija, ali ti se moraju prvo potruditi da dokažu da mogu raditi bolje i više nego Marijana.

Dražen Ciglenečki