savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=2386&gradane-ne-mozemo-zavoditi-parolama=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=2386&gradane-ne-mozemo-zavoditi-parolama=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=2386&gradane-ne-mozemo-zavoditi-parolama=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=2386&gradane-ne-mozemo-zavoditi-parolama=

Zoran  Milanović

../intervjui/intervjui.php?osoba=3449&zoran-milanovic

Milanović Zoran
Datum:
24.09.2011
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Tko misli da su izbori shopping lista, ne zna ništa o politici. Ovo nije borba da netko nasjedne, već za povjerenje. Moramo biti odgovorni

Izborni program Kukuriku saveza pod nazivom Plan 21 nije donio, po općoj ocjeni, dovoljno reformi i nužnih rezova. U razgovoru sa šefom koalicije i SDP-a Zoranom Milanovićem pokušali smo otkriti detalje toga plana i provjeriti krije li se u tom celofanu više nego se vidi na prvi pogled.

 

Program bistrite zajedno s građanima. Kakve su prve reakcije?

Mislim se okružiti pametnim ljudima


Kakva će biti vaša vlada?

– Vlada će biti stručna i politička.

 

Kakva će biti struktura nove vlade? Najavljuje se kancelarska vlada i uvođenje funkcije savjetnika premijera, što to znači?

– Nekih promjena će sigurno biti. Sigurno se ne radi o kancelarskoj vladi iz udžbenika, gdje ministre ne potvrđuje parlament. Mi pritom mislimo na – odlučnu vlast. Što se tiče savjetnika, sigurno je da se od prvog dana mislim okružiti, ne kao alibijem, nekima od najpametnijih ljudi u Hrvatskoj, njihovo mišljenje saslušati, a onda donositi odluke. Dakle, oni neće biti izgovor, alibi, jer odgovornost netko mora imati, a to ću biti ja.

 

Bi li to dovelo do rušenja utjecaja resornih ministara?

– Nikako. Ministri i vlada su odgovorni. Radi se jednostavno o širokom dijalogu, demokracija je složen sustav.

 

Hoćemo li o kadrovima?

– Naravno ne. Sve u svoje vrijeme.

– Na webu kukuriku.org i na društvenim mrežama već je u prvih sedam dana pristiglo više od tisuću komentara i upita građana. Velika većina pita za rješenja u području gospodarstva, prije svega oko nelikvidnosti i mjera za novo zapošljavanje. U fokusu građana su plaće i mirovine, to su prioriteti.

 

Rješavanje nelikvidnosti


Koja je glavna razlika u odnosu na program HDZ-a?

– HDZ-ov ne znamo. Pokušavamo ga proniknuti u praksi, ali teško je govoriti o razlici u programima, kad njihov program i ne postoji. A nemaju ni rezultata. Mi o svojom Planu 21 razgovaramo s građanima, što je dosta smjelo i malo riskantno. Takvo što – da u kreiranju programa sudjeluju izravno i građani – u Hrvatskoj još nismo vidjeli.

 

Što znači reindustrijalizacija Hrvatske?

– To je 5 I, i nije marketinški trik: to su investicije, industrijalizacija, inovacije, izvoz i inegracija, jedno slijedi drugo i logičan je krug. Reindustrijalizacija znači borbu za nove tehnologije u naprednim industrijama. Znači i zadržavanje tradicionalnih industrija, brodogradnje svakako, jer to je naša materijalna kultura. Ona je uništavana prvo 90-tih, a potom i posljednjih osam godina, a Hrvatska mora imati jedno ili dva veća brodogradilišta odakle će izlaziti skupi i profitni brodovi, možda ne tehnološki najnapredniji, ali svakako viša srednja klasa. To je jedini način da se, uz turizam, popravi platna bilanca, ne samo vanjskotrgovinska, i način da se izađe iz spirale života na dug. Da, dug će uvijek postojati, ali njime treba znati upravljati.

 

Koji će vaš potez, osvojite li mandat, prvi imati vidljive rezultate u prvih sto dana?

– Rješavanje nelikvidnosti. Ne u sto, ali u 200 dana mora se vidjeti promjena trenda. Sve mora krenuti od države, i država mora početi plaćati, ako ne ide drukčije, onda primjenom kaznenih, penalnih mjera. To znači uvesti rokove plaćanja. Jer ako država prva i sama ne pokaže da misli ozbiljno, ni drugi neće dobiti poruku. Moramo obrnuti trend. Sada, u dvije godine, nelikvidnost je porasla s 19 na 40 milijardi. To sve govori. Jasno da će to opteretiti i državni proračun, ali treba podvući crtu i reći: dosta.

 

To je rok plaćanja za državu od 30, za gospodarstvo 60 dana?

– Da, ovi rokovi pisali su u našim zakonskim prijedlozima koje je HDZ bio odbacio.

 

Dakle, prvi dan u Banskim dvorima država će poplaćati sve? Ali to je onda nova rupa u budžetu?

– Ne, ne, nisam tako rekao. Ali tempo plaćanja države će biti vidljiv vrlo brzo.

 

Čime će se financirati novi projekti?

– Naravno, trebaju nam strane investicije. Nevjerojatno je da se neke stvari u području energetike dosad nisu počele raditi. Također, mirovinski fondovi raspolažu s 40 milijarda kuna ušteđevine koju treba promišljeno, i u pravilu konzervativno, investirati. Dosadašnji način raspolaganja tim novcem, ulaganjem samo u državne obveznice, na neki je način neproduktivno financiranje državnog duga i potrošnje. Uvjeren sam da su ti fondovi vrlo zainteresirani za ulaganje u određene projekte, u energetiku na primjer. Postoji i interes vanjskog kapitala, pa i dalekoistočnog, za ulaganja u željeznicu. Dakle, revitalizacija Luke Rijeka, stavljanje Rijeke gdje joj je mjesto.

 

Proračunski deficit


Idemo redom: privlačenje stranih investicija znači smanjivanje cijene rada, to znači smanjivanje zdravstvenog doprinosa u bruto plaći za 40 posto, to znači manji prihod zdravstva i proračuna u cjelini... Kako to nadomjestiti? Hoće li zdravstvo biti žrtva gospodarstva?

Zbog nečinjenja Hrvatske, došlo je do Haaga


Kako gledate na optužnice Srbije protiv Vladimira Šeksa, Ivana Vekića i ostalih?

– To je jedna dosta neozbiljna rabota, i onaj koji je s Beogradom potpisivao ugovor koji to omogućuje, a to je bilo nedavno, dakle to je HDZ, morao je paziti što potpisuje. Tko je dopustio takvu mogućnost, bio je kratkovidan. Ovo je svođenje računa, ali unosi nemir u Hrvatskoj, i kvari odnose sa Srbijom. Teško je ozbiljno shvatiti optužnice stare 20 godina, dakle iz vremena režima Slobodana Miloševića. S druge strane, ne zaboravimo, s tim istim režimom je 1996. bio potpisan sporazum o normalizaciji. To je politički nespretno, i nemam previše razumijevanja za to, bez obzira što mi sigurno ni Glavaš ni Šeks politički nisu nimalo bliski. To uznemiruje ljude u Hrvatskoj, nije se smjelo dogoditi. Pri tome me uopće ne zanimaju motivi srbijanskog pravosuđa.

 

Ali je jasno da će HDZ to pokušati politički kapitalizirati?

– Ma ne, ta bura će se brzo smiriti, ali kriv je model, truje nam odnose.

 

Sjede li u Haagu pravi ljudi?

– Neki ljudi koji su bili godinama u Haagu, očito nisu bili za Haag jer su oslobođeni. I ja sam rekao za njih kod prvostupanjske presude da su plaćali tuđi ceh, to mislim i danas. Nekima od njih tamo nije bilo mjesto, ali nekim drugima itekako jest, i to u hrvatskim zatvorima. To se nije dogodilo.

 

Hoćemo li ih napokon imenovati?

– Ne, riječ je o nizu počinitelja u Hrvatskoj. Budimo iskreni, s tim smo se osramotili i tu država nije funkcionirala. Može se govoriti i o političkoj odgovornosti vrha vlasti, koji je trebao spriječiti zločine i vidljivo kazniti počinitelje, ali to se nije dogodilo. O takvima govorim. Zbog nečinjenja Hrvatske, došlo je do Haaga.

– To je tek jedna od tema o kojoj se puno razgovaralo, ali nje nema u programu. Što se cijene rada tiče, prije svega moramo povećati i efikasnost i produktivnost rada. Poruka svima u javnom sektoru je jasna – morat ćete raditi više i kvalitetnije. Svi mi skupa. Dakle, ne 12 minuta duže kao u Danskoj, što je zgodan štos, nego u 8 sati više i kvalitetnije. To je zadatak naše vlasti.

 

A financiranje zdravstva?

– Razgovor na tu temu još traje. Dok ne vidimo pravo stanje bilance, nemoguće je decidirano kirurški odgovoriti. Vidjeli smo kako je krenula grčka drama prije osam godina – od prvog friziranja bilance. Prvo moramo dobiti jasnu sliku. Jedino što znamo jest da je proračunski deficit preko šest posto BDP-a.

 

Realno, proračun će se smanjivati?

– Da, kao udio u BDP-u. Važno je da javna potrošnja bude pod kontrolom.

 

Ne i nominalno? Ostat će na 120 milijarda?

– Nije tendencija da se proračun smanjuje nominalno, jer ta vrsta rezanja u trenutku kad je državna intervencija možda potrebnija nego ikad i nijednu europsku državu nije odvela u rast.

 

EU Pravila iz Maastrichta kažu da deficit treba biti na maksimalno 3 posto BDP-a?

– To je očekivani standard, ali britanski je deset, a i u Njemačkoj je prije krize bio pet posto. To je, dakle, jedna »gravitacijska točka«, poželjan standard, normalno da je i naš cilj. No, sad to ne možemo. Od puke štednje nitko se ne može obogatiti, treba raditi.

 

Hoće li Kukuriku savez prije izbora izaći sa nekom svojom simulacijom proračuna, dakle primjenom ovih vaših politika?

– Nema potrebe za tim. Sve ovo su stvari koje svi pričamo godinama. Ovi izbori su stvar povjerenja – kojoj ekipi građani zapravo vjeruju. To je dilema ovih izbora.

 

Gubici hotelijera


HUP traži fleksibilizaciju tržišta rada. Hoće li biti izmjena Zakona o radu?

– Ali sindikati traže dodatnu zaštitu i sniženje rada. Između je država. Mi smo skloni inzistirati na većoj učinkovitosti javne uprave, jer je to obaveza prema privatnicima, pa će se uvesti i krivulja ocjenjivanja rada, ali ne kao batina nego objektivan mehanizam. Isto tako je važna i zaštita radnika, pa i uvođenje nekih instituta suodlučivanja koji su prisutni u nekim sjeverno europskim državama. Neki njemački modeli u tom smislu mogu biti uzor. To nije socijalizam, nego istinska radnička participacija, i to u kompanijama s više od 500 zaposlenih. Želimo preuzimati kulturu dijaloga.

 

Koliko je viška zaposlenih u javnoj upravi?

– Kad bi je se optimiziralo po kriterijima tržišnih korporacija, taj višak čak ni po EU standardima ne bi bio velik. Funkcija države je i socijalna, čak i na primjeru SAD-a to vidimo.

 

Ali čak je i HDZ u svojim smjernicama naveo pet posto viška u javnoj upravi, a vi se libite reći.

– Tih pet posto su oni odavno trebali riješiti. To je njihov »bonus«, zar ne? Naša poruka je jasna: radit ćete više, očekivanja će biti veća.

 

Slavko Linić je rekao da se 80 posto politički dovedenih slobodno može bojati za sebe?

– Gdje je tu problem? Pa to su politički dovedeni ljudi, Linić je tu još bio i konzervativan u procjeni. Ali preko 90 posto ljudi su službenici, i to nema veze s njima. Ništa sporno.

 

U pokretanju stečajeva, država će po vašem programu preuzimati ulogu ključnog vjerovnika, ulaziti i u vlasničku strukturu tvrtki koje smatra da treba spasiti... Neki kritičari kažu da se »ježe od državnog kapitalizma Kukuriku koalicije«?

– To nije državni kapitalizam nego naprosto odgovorna uloga države. Naravno, kod donošenja takvih odluka uvijek postoji element politike, kome da, a kome ne, to je vrlo osjetljivo. U tom smislu država treba biti pravedna, ali i odgovorna. Stvari se neće popraviti same od sebe. 

 

Hoće li se privatizirati javna strateška poduzeća, do koje razine će ići nova privatizacija?

– Naravno, strateški resursi ne, HEP distribucija ne... Što se tiče investicija u HEP, to je moguće preko javno-privatnog partnerstva ili drugih oblika privatnog ulaganja, i za to već postoji interes.

 

Novi objekti će biti vlasništvo stranih investitora?

– Pa naravno. Ali to je nevažno, sve dok država kontrolira distribuciju. Mi ćemo zadržati krvotok. Ovo drugo može biti i privatno.

 

Nećete se štititi klauzulom o 51 posto, 25 plus jedan posto?

– Totalno nebitno.

 

Kriza povjerenja


Slično se planira u turizmu – država će graditi hotele, to jest obnavljati stare, i onda ih davati na upravljanje stranim operatorima. Kako ćete to objasniti velikim hrvatskim nacionalistima?

– Ali beton i cigla su nebitni?! Treba znati upravljati. Preostali hoteli u državnom portfelju su, uz par iznimaka, u gubicima već 20 godina, i tu nešto treba učiniti. Zašto ne napraviti svjetski proizvod? Mi mislimo da imamo modele da se to učini. Naša politika je »pro jobs«, za posao.

 

MMF ne planirate zvati? Mislite da možete sami sve ono što bi oni ionako tražili od vas?

– Postoje iznimne okolnosti kad je MMF potreban, ali sada ne, tim više što su uvjeti po kojima MMF sada nudi zajmove lošiji nego 2003. Kamate su veće, a fiskalnu i ekonomsku politiku bi nam vodio netko drugi.

 

Očekujete da će kreditni rejting Hrvatske porasti odmah po dolasku nove vlasti?

– Ovo je kriza povjerenja, i sigurno da bi promjena vlasti mogla pozitivno utjecati na kreditni rejting.

 

Na prvom predstavljanju programa, rekli ste da »novca ima«. Lakonski?

– Novca doista ima. Samo je strah investitora dosad bio velik. Banke se boje da se ne zalete, da investitori neće moći vraćati kredite. Danas su ljudi neusporedivo oprezniji, mada kredita još uvijek ima.

 

U programu piše i da će se revidirati socijalne potpore. Neće se više moći primati socijalna pomoć od grada i države istodobno, uzimat će se u ozbir i imovina, ne samo primanja?

– Socijalni sustav treba urediti, on mora biti bolje i efikasnije nadziran.

 

Ako prevedemo: penzioner koji ima stan od 150 kvadrata, a traži pomoć jer mu je mirovina premala, od vas će ili dobiti porez na imovinu ili će ostati bez socijalne pomoći?

– Dakle, za sve postoji mjera. Evo primjera, nije moguće da se u priču oko cijene vrtića, između Skupštine koja samo provodi zakon, i gradonačelnika koji je »gradonasilnik«, na kraju od prvotnog motiva »mama bi dala novce, ali mama nema«, sve završi tako da nema nikakvih ušteda u ukupnom prihodu, već gotovo pola roditelja više ne plaća ni kunu za vrtić. Dakle, skoro polovica roditelja s djecom predškolske dobi su socijalni slučajevi? Mislim da mi ipak nismo Bangladeš nego europska zemlja srednjeg dohotka. Netko vara! Sustav očito ne funkcionira. Mijenjat ćemo ga.

 

Što će biti s mirovinama?

– Usklađivat će se s troškovima života. Cilj je da pokušamo u četiri godine preokrenuti trend udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći.

 

Da rezimiramo: nećete dirati stečena prava branitelja, nećete dirati javnu upravu... Smatra se da ste 2007. na izborima bili preotvoreni u najavama rezova, pa je HDZ to zloupotrijebio, pričalo se o porezu na bakice i njihove kućice, pa ste izgubili... Sad su reakcije na vaš program pak takve da frizirate i zataškavate prave namjere, koje su oštrije nego u programu piše. Ako je sve samo stvar povjerenja, postoji li opasnost da opet izgubite?

– Tko misli da su izbori shopping lista, ne zna ništa o politici. Ovo nije zavođenje, nije borba da netko nasjedne... Ovo je borba za povjerenje. Moramo biti odgovorni, građani su svjesni da je gotovo sa životom na dug i mi smo dužni na to upozoravati, a ne zavoditi ih jeftinim parolama. Što se reakcija tiče, kad smo 2007. tvrdili da HDZ netransparentno financira kampanje, istina je itekako bila na našoj strani. Ali, očito je trebalo čekati. Stvari sazrijevaju. Možda smo mogli nešto prešutjeti 2007. godine? Ne, ne slažem se. O čemu da govorimo u izborima nego o porezima?

 

Ali u Planu 21 nema brojki.

– Ima, kako ne, ali nema baš ovoga o čemu vi pitate.

 

 

A propos poreza, u programu stoji: »kaznit će se izvlačenje profita iz države«. Kako? To je onda ipak porez na dividendu?

– Postojećim propisima, taj porez temeljem ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja tvrtke plaćaju samo u svojim državama. Morate biti posebno glupi i neodgovorni da ne naplatite porez doma. Taj porez je postojao, HDZ ga je iz nekog nepoznatog razloga ukinuo, dan danas ne znamo zašto, to je misterija.

 

Nedjelovanje države


Kad smo već kod crnih fondova i afera, ima li glavni odvjetnik Mladen Bajić vašu podršku? Dvaput ste glasali protiv njegova izvješća. Bi li i sada? 

Nema Bandić veze sa SDP-om, razlike su galaktičkih razmjera


Milan Bandić se spominje kao naručitelj premlaćivanja Igora Rađenovića. Zašto SDP napokon ne pokrene referendum za njegovu smjenu?
– Naručitelji nisu otkriveni, ne zaboravimo. O referendumu razgovarajte s Davorom Bernardićem, predsjednikom zagrebačkog SDP-a. Ali u krivu ste, nema Bandić više nikakve veze sa SDP-om, to su razlike galaktičkih razmjera, to nije usporedivo. Sam djelomično osjećam dio odgovornosti, za one dvije godine, ali mislim da sam ipak napravio maksimum. Ako aludirate na sličnosti između Bandića i SDP-a, nema ih.


Opći je dojam da u SDP-u nema dovoljno hrabrosti za to?
– Zakonodavni okvir je takav, neusklađen, loš, saborska većina ga ne slučajno ne želi mijenjati i zato imamo blokadu sustava ne samo u Zagrebu.
 

Objektivno, radi se o tome da ne možete skupiti 50 posto potrebnih za referendum?
– To je zakon koji ćemo brzo po preuzimanju vlasti morati razmotriti.

– Sve sam o tome davno rekao. Njegovo izvješće nije na dnevnom redu u Saboru. 

 

Tko je kriv što slučaj Tržnice stoji u ladicama?

– To je naša famozna pravna država. Postupke policije više neću ni komentirati, i Tržnice su samo biser u nizu koji je tih dana slagan, bila je tu i Koprivnica, i Velika Gorica... Sve je bilo »nečasno otpušteno«, odbačeno – naravno. Tržnice su primjer nedjelovanja pravne države. Za inkriminaciju staru 20-tak godina, nisu u stanju donijeti nikakvu odluku 18 mjeseci. Klasičan primjer pravne nesigurnosti, jednako kao i slučaj Daimler! Nisam primijetio da je itko iz SDP-a na kraju pozvan na tu temu.

 

Slučaj Ina-MOL jedan je od najkrupnijih afera. Da ste premijer, kako biste se postavili – treba li raspisati međunarodnu tjeralicu za Zsolta Hernadija, kako biste reagirali što Mađarska ne dopušta niti njegovo ispitivanje, i što mislite kako će to utjecati na odnose dvaju država?

– Premijeri ne raspisuju tjeralice.

 

Ali, imaju politički stav da li zaoštriti sa susjednom državom?

– S obzirom na to da nisam upoznat s predmetom, to ne mogu komentirati. Znam samo ono iz tiska, a cijeli slučaj jasno govori kako HDZ tretira državne resurse, kako se potpisuje sve i svašta. Čak i da nije bilo korupcije radi se o nevjerojatnoj neodgovornosti, koja se pokušava prebaciti na druge. S Inom je situacija takva da nisam zadovoljan postojećim vlasničkim odnosima, ali tu smo gdje smo, i to Hrvatsku i njezinu lošu, ali legalnu vlast obvezuje, osim ako se dokaže da je prethodno počinjeno teško kazneno djelo. Ali, jednako nedopustivim držim prepucavaju preko medija Uprava i NO iste kompanije.

 

Depolitizacija policije


Kad smo kod legalne vlasti, je li HDZ-ova vlast uopće legalna, ako je financirana iz crnih fondova?

– Prepustimo prvo pravosuđu pravorijek.

 

Je li HDZ kriminalna organizacija?

– HDZ ima neslućenih problema i zlouporaba u svom sustavu financiranja. U tome su neki sudjelovali, a mnogi znali.

 

Bi li Uskok trebao pozvati na razgovor i premijerku Kosor zbog Ine i crnih fondova?

– O tome će Uskok sam odlučiti. Takve stvari, da premijer dolazi objašnjavati, znale su se događati u Europi, doduše u manje uređenim državama.

 

Jadranka Kosor je na saboru stranke rekla da će istrage stići i do vrata SDP-a i IDS-a. Kakva je to izjava?

– Neozbiljna i neodgovorna, vjerujem je se sama bila spremna odreći još dok je izgovarala zadnju riječ u toj rečenici.

 

Zašto se ne želite izravno obraćati Jadranki Kosor? Novinari i javnost pitaju, vi uporno nećete. Zašto ne reći: krivi ste za to i to?

– HDZ je za nas prošlo svršeno vrijeme. Zanimaju nas građani.

 

Ranko Ostojić je također izjavio da će SDP nastaviti voditi istrage protiv HDZ-ovaca, što isto onda ne zvuči primjereno?

– Kao prvo, Ranko to uopće nije rekao, kao drugo SDP niti vodi niti će voditi istrage. Stranke s radom DORH-a i policije ne smiju imati ništa. U tome je suštinska razlika između stranaka Kukuriku koalicije i HDZ-a. Policiju ćemo depolitizirati i pokušati podići na visoku profesionalnu razinu, to je naš dug ovoj državi. A što se tiče DORH-a, to je neovisno tijelo.

 

Ali je činjenica da je DORH bitno promijenio način postupanja od vremena Sanadera do danas?

– Malo su se sami promijenili, a promijenjen je i zakon. Nadležnosti i ovlasti tužiteljstva su ojačane u provođenju istraga.

Zemlja svetinja


Napokon pred sobom imamo ugovor s EU. Što je u njemu opasnost? 

Rijeka će dobiti što zaslužuje


Kakav će biti pristup riječkom prometnom pravcu?

– Rijeka će napokon dobiti što zaslužuje, kao strateški državni interes. Ne vidim veći.

 

Zahvaljujući riječkim kadrovima u vladi? Kojim?

– 8. jedinica je udarna sila naše snage i koalicije.

– Jedina opasnost može biti od vlastite neodgovorne vlade i ekonomske politike. Druge opasnosti ja ne vidim. Identitet nam ostaje, sve drugo je velika šansa i izazov. Istina, možda ćemo se morati suočiti s nedostatkom visokokvalificirane radne snage, na primjer u zdravstvu. Tome se može doskočiti ulaganjem u sustav obrazovanja. Naravno, besplatno školovanje – da, socijalna mobilnost – svakako da, to je krvotok društva, a na nama je da odredimo prioritete.

 

Je li dovoljna zaštitna klauzla sedam godina za poljoprivredno zemljište?

– Što se zemljišta tiče, najvažnije je da se zemlja iskorištava i ekološki tretira. A zemljište je nekretnina, zar ne, i ima tvrdoglavu osobinu da nema kotačiće i neće pobjeći preko granice. To je naše.

 

Znate da se zemljište u Hrvatskoj gleda kao svetinja?

– Da, svetinja, a ne prokletinja. Hrvatska država će zaštititi svoja prava. Iskreno, dobro da imamo prijelazno razdoblje od sedam plus tri godine, da se zaštitimo. Ali, pitanje je – od čega?! Ako se štitimo od samih sebe i vlastite nesposobnosti da iskoristimo ono što imamo, onda nam nitko živ ne može pomoći. Bitno je da je zemlja u funkciji, a koja joj je funkcija – to određuje hrvatska vlast. Nekretnina ostaje tu, nitko se ne treba bojati. I neka njiva u Baranji, i Dajla u Istri – tu je. O prostornim planovima i namjeni zemljišta odlučuje se u Hrvatskoj, nigdje drugdje.

 

Kako je HDZ ispregovarao?
– Ispregovarala ga je hrvatska javna uprava, i mi to itekako poštujemo. Kad već govorimo o tzv. čistkama, 99 posto tih ljudi će sigurno željeti ostati na svojim mjestima

Tihana Tomičić

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


14.04.1973  Dolenec Hrvoje
14.04.1967  Belaj Krunoslav
14.04.1960  Hrvojević Eden
14.04.1960  Bogišić Vlaho
14.04.1958  Mihotić Tomislav
14.04.1956  Ninčević Tomislav
14.04.1956  Šprem Boris
14.04.1955  Rušnov Stevo
14.04.1943  Frajman Juraj