DANIEL SRB, PREDSJEDNIK HRVATSKE STRANKE PRAVA, O EUROSKEPTICIZMU, BORBI PROTIV KORUPCIJE, INI, IZBORIMA, VLADI, THOMPSONU, OPTUŽNICAMA IZ BEOGRADA...

Nakon debakla na prošlim izborima pravaši se pripremaju za novi pokušaj. Hoće li im u tome pomoći euroskepticizam, govori šef HSP-a Daniel Srb.

Najavljujući početak kampanje IX. izbornoj jedinici u Čavoglavama, rodnom mjestu pjevača Thompsona, vaš počasni predsjednik Anto Đapić pozdravio je nazočne riječima “Bog i Hrvati, za dom spremni”. Nije li to neprimjereno, a i zakonom zabranjeno u Hrvatskoj? Je li to povratak HSP-a ustaštvu?

- Nije. Poznato je da su te riječi tijekom rata upravo u Čavoglavama, zahvaljujući i Thompsonovoj pjesmi “Nećete u Čavoglave dok smo živi mi”, imale značenje koje nema veze s NDH. Te su riječi u to vrijeme hrabrile hrvatske branitelje, a plašile četnike.
No danas nije početak Domovinskog rata i takve se riječi promatraju u drukčijem kontekstu.
- Ustaštvo nije dominantna tema u Hrvatskoj, pa ni u HSP-u. Bio je to simbolični početak kampanje u kojoj će se HSP baviti važnim problemima koji muče naše društvo.

I građani su euroskeptični

Hoće li se Thompson pridružiti HSP-u u kampanji?
- Thompson je dobar s našim nositeljem liste u toj jedinici, pukovnikom Mirkom Čondićem i sigurno je da će mu pomagati u kampanji.

HSP je jedina euroskeptična parlamentarna stranka. Vaši stavovi se teško probijaju u javnost za razliku od onih koji su za ulazak u EU. U otvorenom pismu premijerki Kosor zatražili ste da se iz proračuna osigura novac i za kampanju protiv EU jer bi to bilo demokratski. Mislite li da ćete nešto dobiti?
- Znam da nećemo dobiti ništa, ali nije bit u tome, nego u tome da hrvatska javnost ima pravo na objektivno i istinito informiranje o dobrim i lošim aspektima ulaska u EU. Spotovi koje je pripremila Vlada su promotivni, daju samo jednu sliku i uskraćuju građanima objektivnu informaciju. U Irskoj je, naprimjer, zastupnica Zelenih u takvoj situaciji tužila vladu i na temelju sudske presude njihova vlada nije smjela voditi jednostranu kampanju. Jer, ako vlada zastupa stav za ulazak u EU, a poznato je da postoji velik broj ljudi koji su prema tome skeptični, postavlja se pitanje tko zastupa njih. Nažalost, Vlada ne dopušta kritičnu raspravu o tom procesu, a bez toga nema zdrave atmosfere u kojoj se može donijeti dobar zaključak. Vjerujem da se Vlada boji te rasprave, a naši državljani osjećaju da nešto s tim procesom nije u redu, jer inače ankete ne bi pokazivale da u Hrvatskoj ima tako mnogo euroskeptika.

Teško Hrvatskoj u jugookruženju!

Razmišljate li i vi o tome da, kao što je bilo u Irskoj, podignete tužbu protiv Vlade?
- Određenu ćemo kampanju voditi zbog potrebe da hrvatski državljani dođu do djelića informacija o tome što je ispregovarano i kako će se to odraziti na njihov život. Siguran sam da će druga strana činiti sve da nas u tome onemogući. Ali ne radi se o borbi protiv HSP-a, nego o tome da se Vlada bori protiv vlastitih građana.
 

HSP često govori da se vlast i oporba klanjaju Bruxellesu i da bi se građani trebali opredjeljivati žele li samostalnu i suverenu Hrvatsku. Mislite li doista da članstvo isključuje suverenost države?
- Ne radi se samo o suverenitetu. Hrvatska je mala zemlja koja sa svojih 12 europarlamentaraca neće moći utjecati baš ni na šta. Druga je opasnost što će se kroz taj sustav nametati razvojne strategije velikih. U EU ćemo imati manji stupanj slobode i utjecaja na vlastiti razvoj nego što imamo sada. Da je tome tako, vidimo po primjerima Grčke, Portugala, Španjolske, Irske... Kad Vlada govori o tome da ulazimo u prvoklasno uređen sustav, onda se postavlja pitanje kako su se u takvom sustavu mogle dogoditi krize poput onih u spomenutim državama gdje je nezaposlenost veća nego u Hrvatskoj.

Premijerka govori da HDZ zbog završetka pregovora napadaju krugovi koji žale za Jugoslavijom. Osjećate li se prozvani?
- Makar šta, ako netko želi Hrvatsku što dalje od Balkana, to je HSP. No treba govoriti o problemima koji će nastupiti kad Hrvatska uđe u EU. Zamislite kakav će biti pritisak na hrvatski turizam sezonskih radnika iz zemalja s nižim plaćama od hrvatskih, kao što su Bugarska i Rumunjska. Bugara i Rumunja ima 35 milijuna. U izrazito lošem položaju naći će se naši sezonski radnici, a cijena rada će znatno pasti. Zamislite što će se dogoditi kad Srbija uđe u EU i kakav će biti pritisak njihovih radnika na radna mjesta u hrvatskom turizmu. Hrvatski će radnici teže dolaziti do posla, manje će zarađivati, a sve te migracije odrazit će se i na strukturu stanovništva. Nećemo li se tada naći u jednom jugookruženju?
Vlada je poslala u proceduru zakon kojim bi trebalo osigurati da samo Republika Hrvatska može u Ini imati više od 49 posto dionica. Najavljivalo se na velika zvona da se štite nacionalni interesi, a onda je prijedlog zakona poslan po mišljenje u Bruxelles.

Doživljavate li i to kao nepotrebno klanjanje EU?
- Apsolutno. Sve je to tragedija, jer Vlada predlaže zakon koji bi trebao zaštititi Hrvatsku od odluka te iste Vlade. Hrvatska je propustila priliku ranije kroz pregovore s vlasnicima, i bez obzira na štetu koja je već učinjena prodajom Ine, odrediti neke uvjete poslovanja na tržištu.

Kakav odgovor možemo očekivati od Bruxellesa?
- Sigurno negativan.

Hoće li u tom slučaju zakon biti povučen?
- Vlada će razvlačiti tu situaciju dok ne prođu izbori.

HSP-u raste rejting

Što HSP očekuje od ovih izbora?
- Ankete ukazuju da nam rejting raste, nije to nešto skokovito, ali je kontinuirano. Vjerujem da ćemo imati više od tri zastupnika. Uoči prošlih izbora smo rasli, ali smo doživjeli neugodan napad i to pomoću ukradenog novca iz crnih fondova. No u našu korist danas rade mnoge stvari, od toga na koji način Vlada surađuje s Haškim sudom, kakav odnos ima prema generalima, kakav odnos ima prema Domovinskom ratu, kao i to što je u koaliciji sa SDSS-om.

Što mislite o programima HDZ-a i Kukuriku koalicije?
- Iz toga što zbog izbora izbjegavaju govoriti o teškim rezovima vidi se kako će obnašati izvršnu vlast. Otpuštanje iz javne uprave u ovom trenutku nije potrebno. Ali je nužno javnu upravu deblokirati i učiniti efikasnom kako bi se odluke mogle donositi brzo. Samo tako ćemo biti zanimljivi investitorima. Takozvana borba protiv korupcije, koja je zapravo unutarstranački obračun, dovela je do blokade društva. Svatko štiti sebe, nitko ne donosi odluke, traže se razne suglasnosti samo da bi se odgodilo donošenje odluka, ljudi se boje. U ovom je trenutku stvarni ministar gospodarstva glavni državni odvjetnik.

Za Zakon o ništetnosti koji bi trebao zaštititi Hrvatsku od optužnica iz Beograda rekli ste da je marketinški trik, ali da ćete ga ipak podržati. Zašto?
- Zakon je besmislen, ali nas veseli svaka prilika da vratimo lopticu Beogradu. Pitanje je zašto se hrvatska Vlada dovela u situaciju da uopće raspravlja o ingerencijama koje je Srbija uzela da ureduje na našem teritoriju. Odgovor je jednostavan, upala je u klopku vlastite politike. Nije li ministar Šimonović sa svojom srbijanskom kolegicom upravo o tim optužnicama potpisivaio sporazume sa srbijanskom kolegicom? Jest. Je li i ministar Bošnjaković nastavio to raditi? Jest. Je li upravo na temelju tih istih optužnica dopušteno ispitivanje vukovarske heroine Vesne Bosanac? Jest. Dakle, ovo je rezultat njihove nepromišljene politike. Upozoravam već dugo da se na srpskim optužnicama nalazi 350 hrvatskih branitelja, pripadnika HVO-a, Armije BiH, pa čak i slovenske Teritorijalne obrane. Međutim, hrvatska se vlast pravi nevina u ludnici. Hrvatska je vlast trebala odmah pozvati veleposlanika iz Beograda i ne vraćati ga dok se ne riješi problem. To treba biti riješeno političkim pritiskom i zaoštravanjem odnosa.

Koliko je na podizanje temperature u HDZ-u i Vladi utjecala činjenica da je stigla i optužnica protiv Vladimira Šeksa?
- Možda se i time želi stvoriti dojam neke drukčije politike u HDZ-u. Ali teško mogu zavarati građane. Sve je to predizborni folklor.

Mladenka ŠARIĆ