savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=2410&mozemo-privuci-investicije-za-otvaranje-100-000-radnih-mjesta=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=2410&mozemo-privuci-investicije-za-otvaranje-100-000-radnih-mjesta=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=2410&mozemo-privuci-investicije-za-otvaranje-100-000-radnih-mjesta=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=2410&mozemo-privuci-investicije-za-otvaranje-100-000-radnih-mjesta=

Domagoj Ivan  Milošević

../intervjui/intervjui.php?osoba=6871&domagoj-ivan-milosevic

Milošević Domagoj Ivan
Datum:
29.10.2011
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Domagoj Ivan Milošević, potpredsjednik Vlade za investicije, za Vjesnik govori o gospodarskoj budućnosti Hrvatske. Nismo, međutim, mogli izbjeći pitanje istrage protiv vladajuće stranke zbog navodnih crnih fondova, ali nam potpredsjednik Vlade na njega nije odgovorio.

 

Koliki je potencijal investicija za podizanje BDP-a u iduće četiri godine?
- Potencijal je zaista velik. Investicije su u ovo vrijeme ključna poluga za rast gospodarstva, otvaranje novih radnih mjesta i bolje punjenje proračuna. Konkretnije bi bilo odgovoriti na pitanje koliko investicija očekujemo, a mogu vam reći da planiramo svake iduće godine podignuti izravne strane investicije za minimalno 50 posto u odnosu na prethodnu godinu. Već je ove godine izravnih stranih ulaganja u prvih šest mjeseci dvostruko više nego cijele prošle godine. Na nedavno održanom investicijskom forumu jasno smo odredili sektore u kojima želimo ulaganja, ali i da uz tradicionalna ulagačka tržišta poput EU-a i Sjeverne Amerike želimo otvoriti prostor za ulaganja s Dalekog i Bliskog istoka, iz Rusije te iz Južne Amerike. Geostrateški položaj u kombinaciji sa skorim ulaskom u EU uz odličnu infrastrukturu izvrsna je podloga za privlačenje ulaganja i u proizvodnju i visoke tehnologije.

 

Bez obzira na izbore, kad je riječ o gospodarstvu i investicijama, nema vremena za čekanje. Ako zakočimo natječaje, pod upitnik stavljamo gospodarski i investicijski ugled zemlje. Natječaji se trebaju izvršavati u skladu s jasnom, transparentnom procedurom, birajući najpovoljnije ponude

Iako je volumen FDI-ja rastao, struktura ulaganja je nepovoljna.
- Istina je da je većina od 485 milijuna eura u prvih šest mjeseci 2011., odnosno oko 280 milijuna eura, plasirana u financijski sektor, ali je i gotovo 200 milijuna eura plasirano u proizvodnju. Jasno smo poručili da ponajprije želimo greenfield-ulaganja. Nema prodaje državne imovine, ali to ne znači da nećemo za ulaganja otvoriti sektore poput energetike. Nema prodaje HEP-a, ali otvorit ćemo privatnom sektoru prostor za ulaganje u proizvodnju električne energije jer ima dovoljno prostora da je u dogledno vrijeme prestanemo uvoziti.

 

MOŽEMO VODITI ZEMLJU BEZ MMF-A

Hoće li nam trebati pomoć MMF?
- Ne. Mislim da je u protekle dvije godine ova vlada dokazala da i u globalno vrlo turbulentnim vremenima, uz sve procese koji su se događali od prevelike važnosti za državu, nije trebala pomoć MMF-a. Osnaženi svime što se događalo ove dvije godine, siguran sam da ova vlada i HDZ mogu voditi zemlju bez MMF-a. Znamo što želimo, kako to postići i tko će to ostvariti.


Smatrate li da bi aranžman s MMF-om bio koristan za Hrvatsku?
- Ne. Hrvatska nije otok, ali sve što Vlada čini - potvrđuje to i stabilan rejting - ide u smjeru da kamate ne rastu. Pitanje je koliko će kamate padati nakon ulaska u EU. Ovisit će to i o globalnoj situaciji. Uvijek sam optimist pa sam tako optimist i u pogledu rješavanja krize u eurozoni.


Kakav bi utjecaj takav aranžman imao na investicije?
- Privlačenje investicija treba gledati odvojeno od MMF-a. Ipak, činjenica da ste sposobni sami voditi svoje financije i održavati makroekonomsku stabilnost puno je kvalitetnija i bolja poruka stranim ulagačima kao i domaćoj poslovnoj zajednici.

 


Među najvećim projektima su Plomin 3, Brijunska rivijera i Zračna luka Zagreb. Hoće li zbog izbora ti projekti biti odgođeni?
- Tu bih dodao i projekt Luke Rijeka. Iako nije po volumenu najveći s ulaganjem od 70 milijuna eura, učetverostručenje kapaciteta, za početak, uvjet je za buduću nizinsku prugu od Rijeke prema Botovu. Ne zaboravimo i Luku Gaženica u koju se ulaže više od 250 milijuna eura. Cestovna je infrastruktura sagrađena, ali nam u deset idućih godina trebaju daljnja ulaganja u željezničku infrastrukturu, i to u koridor Vb, ali i jednako važan koridor X, što je uvjet korištenja potencijala geostrateškog položaja i razvoja ostalih industrija. Bez obzira na izbore, kad je riječ o gospodarstvu i investicijama, nema vremena za čekanje. Ako zakočimo natječaje, pod upitnik stavljamo gospodarski i investicijski ugled zemlje. Natječaji se trebaju izvršavati u skladu s jasnom, transparentnom procedurom, birajući najpovoljnije ponude.



Kako napreduje projekt Brijunske rivijere? Ima li nagovještaja ozbiljnog interesa investitora?
- Govorimo o trima pojedinačnim projektima, a svaki je vrijedan stotinjak milijuna eura. Oni su važni ne samo zbog razvoja istarskog turizma, već i stoga što je država jasno pokazala kako staviti u funkciju neiskorištenu imovinu, ne kroz prodaju već koncesiju na 50, odnosno pravo građenja na 66 godina, kako bi potakla ulaganja i zapošljavanje. Na te tri lokacije, bez projekta Muzil, koji je najveći među njima i vredniji od sva tri zajedno, govorimo otprilike o dvije tisuće novih radnih mjesta. Mislim da su lokacije odlične, pa iako se najčešće u zadnjim danima natječaja predaju konačne ponude, prema dosada pokazanom interesu i onome što sam čuo i na prvom međunarodnom investicijskom forumu »Invest in Croatia« bilo je novih ulagača koji će se sigurno pojaviti na natječaju s ponudom. Ta su tri projekta jasan putokaz da posebno želimo razvijati elitni turizam. Mislim da imamo puno prostora u privlačenju investicija u dodatne sadržaje u turizmu. Treba ići u smjeru razvoja sportskog i zdravstvenog turizma, ali i industrije zabave, odnosno razvoja svih sadržaja koji mogu zadržavati i dovoditi turiste cijele godine. Nema dvojbe da će sutra Kupari, a danas Brijuni rivijera, kao iznimno atraktivni projekti kroz ulaganja, i to ne samo u hotelsku infrastrukturu, postati puno profitabilniji pa će ulagači moći poslovati cijelu godinu.

 

Ti su projekti već bili u procesu realizacije koji su naprasno prekinuti. Jesu li to investitori spremni zaboraviti?
- Ne bih komentirao što je bilo u prošlosti. Kad je riječ o ovakvim natječajima, ključan je stav Vlade da su investitori dobrodošli, da su procedure transparentne, a posebnu je tu funkciju odigrala predsjednica Vlade otvaranjem borbe protiv korupcije i završetkom pregovora s EU-om. Moji razgovori sa svim ulagačima koji su bili na forumu »Invest in Croatia« potvrdili su da je transparentnost iznimno bitna za investicije i razvoj gospodarstva. Treba gledati današnji trenutak i sve što je učinjeno da bismo postali investicijski atraktivnija zemlja, što potvrđuju i ljestvice poput one Heritage foundationa na kojoj smo napredovali na 38. mjesto po investicijskim slobodama. Pozitivni trendovi su jako bitni jer ih prate svi ulagači koje pokušavamo privući u Hrvatsku.

 

Trebaju li poduzetnici sudjelovati u radu Vlade i je li rad u oba sektora u izravnom sukobu interesa? Treba li možda jače definirati zakonske odredbe u tom dijelu?
- Ne samo u doba krize, a posebice u doba oporavka te u svjetlu budućeg ulaska u EU, dobro je da ima gospodarstvenika u Vladi i oko nje. Subjektivan sam i ne bježim od toga, ali često razgovaram s političarima i gospodarstvenicima iz Europe koji se slažu da u Europi u javnom sektoru pomalo nedostaje gospodarski, odnosno poduzetnički dio, koji je spreman pridonijeti svojim poslovnim iskustvima. Vjerujem da sa svojim poduzetničkim iskustvom pridonosim gospodarskom radu Vlade, ali i transparentnosti od trenutka ulasku u Vladu. Ako ste ušli u politiku, onda je primjereno, što sam i učinio, navesti svu imovinu u imovinskoj kartici kao i u potpunosti poštivati Zakon o sprečavanju sukoba interesa.

 

Što investitori i dalje zamjeraju Hrvatskoj?
- Na snazi je Akcijski plan za uklanjanje prepreka ulagačima koji je osmislila ova vlada, a provodi se već godinu dana. Na lokalnoj razini imamo situaciju da se neke procedure moraju odrađivati brže. Javna administracija mora uvijek imati hrabrosti i mogućnosti reći ne ulagaču, ali to mora učiniti pravodobno, a ne pustiti ga da odgovor čeka mjesecima ili godinama. Radna snaga i cijena rada nije problem. Postoje radno intenzivne tvrtke koje su vrlo uspješne, izvoze i ostvaruju odličnu dobit. Ključna je riječ produktivnost, kvalitetno upravljanje te pristup različitim tržištima i financiranju. Za veliku većinu ulaganja cijena naše radne snage nije prepreka, dapače. Stranim ulagačima bitna je, uz pozitivan stav Vlade, aktivna politika privlačenja, pa tako i forum treba gledati kao početak globalne akcije kojom se neće samo pozivati, nego i odlaziti izvan Hrvatske u potrazi za ulagačima.

 

Koliko će se njih koji su bili na investicijskom forumu vratiti?
- Aktivno komuniciramo sa svima, odnosno pratimo što se događa. Pola panelista bili su ulagači koji su već prisutni u Hrvatskoj, a drugu polovicu tek očekujemo. Neki su poslali pisma namjere, poput investicijske banke Macquarie za ulaganja u LNG, odnosno energetski sektor, neke još čekamo, a neki su potvrdili da će poslati ponude na otvorene natječaje. Bilo je vrlo zanimljivo čuti optimističan stav ulagača o našem gospodarskom rastu i ulaganju u Hrvatsku. Prečesto zamijenimo optimizam za lakomislenost. To su bili ozbiljni ulagači sa svjetskim iskustvom u biznisu i dali su nam podlogu da budemo puno ambiciozniji i to ne samo u pogledu investicija već u smislu gospodarskog rasta.

 

Postoji li prostor za smanjenje poreznih i parafiskalnih nameta?
- U programu smo najavili udvostručenje praga za ulazak u sustav PDV-a te plaćanje PDV-a nakon realizacije za sve male poduzetnike s prihodom do 2,5 milijuna kuna. Veliki poduzetnici imaju pristup različitim oblicima financiranja koje mali i srednji nemaju, pa se kroz modele A plus i B plus te mogućnost obročne otplate poreznog duga i duga za doprinose pokušava pomoći srednjem i malom poduzetništvu. Uvijek postoji dodatni prostor za smanjivanje troškova poslovanja, ali to ne ide preko noći. To je kao začarani krug. Kao što je u krizi išao u jednom smjeru, sada ga je Vlada preokrenula u drugi smjer.

Prema tome, treba strpljivo, ali agresivno i ambiciozno gurati taj kotač prema rastu gospodarstva i novom rastu prihoda državnog proračuna koji na kraju otvara prostor za dodatno rasterećenje gospodarstva, pozitivni začarani krug! Tako se otvara novi prostor za daljnje smanjenje parafiskalnih i drugih davanja nakon što su u jeku krize parafiskalni nameti srezani za 25 posto, dok je ove godine za pet puta smanjen vodni doprinos ulaganjima u proizvodnju. Prostor za rasterećenje gospodarstva tražit ćemo gdje god i kad god je to moguće jer treba podržati gospodarstvo, koje je posebno za male države ključ rasta životnog standarda građana.

 

Ima li prostora za smanjenje stope PDV-a u turizmu?
- Mislim da je put motivirati ulagače, privući ih, produljiti sezonu i tako stvorit prostor za manje troškove poslovanja ne samo u turizmu, nego i u drugim sektorima. Za to je potrebna aktivnost na više paralelnih fronti, dakle, ne samo Vlade, nego cijele javne administracije, HUP-a i HGK, odnosno svih koji participiraju u gospodarskom i uopće u životu Hrvatske. Treba stvoriti pozitivnu klimu prema poduzetnicima, kako bi bili prepoznati kao oni koji stvaraju dodatnu vrijednost i zapošljavaju ljude.

 

UVEST ĆEMO SUSTAV NAGRAĐIVANJA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA

HDZ se nije u programu konkretno odredio prema rezovima, ali oni su neizbježni. Što biste vi rezali?
- HDZ je u svom programu dao do znanja što će činiti. Za razliku od programa Kukuriku-koalicije, naš je program koherentan, mjerljiv i sadrži mnogo vrlo konkretnih mjera. Dali smo do znanja zašto smatramo da se ne trebaju rezati mirovine, dapače, jamčimo isplatu duga umirovljenicima koji je stvorila koalicijska vlada u mandatu od 2000. do 2003., a ne mislimo da treba rezati plaće u državnoj službi niti treba otpuštati. Vlada je usvojila plan zapošljavanja »jedan za dva«, odnosno kada dvoje ljudi ode u mirovinu ili napusti administraciju, jedan se zapošljava, a također smo najavili uvođenje sustava nagrađivanja u državnim i javnim službama. Izrazito nam je bitna efikasnost, a protekle se dvije godine ona unapređuje. Uz stabiliziranje državnih financija, bez socijalnih lomova, štedjelo se na materijalnim troškovima. Samo se zahvaljujući centraliziranoj javnoj nabavi uštedjelo 350 milijuna kuna. Ti su procesi vrlo transparentni, otkad je predsjednica Vlade Jadranka Kosor. S druge strane, svime što činimo u Programu gospodarskog oporavka za snižavanje troškova poslovanja, poput smanjenja parafiskalnih nameta, privlačenja investitora te podrške i domaćem i stranom, malom i velikom gospodarstveniku, otvaramo prostor za rast. Uz taj segment i pozitivne efekte na rast gospodarstva, poput onih iz drugog i trećeg kvartala, u kojem ćemo imati rast BDP-a, smatramo da možemo, u skladu s prihvaćanim ekonomskim i fiskalnim smjernicama Vlade do 2014, bez tzv. bolnih rezova naprijed.


Uključuje li sustav nagrađivanja i sustav kažnjavanja?
- Maksimalna odgovornost uvijek je na onome tko upravlja. Puno je važniji pozitivni dio motivacije jer s ljudima treba raditi i motivirati ih i jedino tako možete nešto sustavno i kontinuirano unaprjeđivati. To je provedivo i u javnoj administraciji od koje na svim razinama očekujemo da bude što bolji servis i građanima i gospodarstvu. Jasno je gdje se stvara dodana vrijednost, jasno je od kuda dolaze sredstva za plaće i mirovine, zdravstvo i socijalu, ali isključivo zajedno, javni i privatni u suradnji mogu ostvariti napredak koji želimo.
 


 

Koliko nam treba investicija da bismo otvorili 100.000 radnih mjesta?
- To znatno varira od sektora do sektora. Turizam je kapitalno intenzivan s dugoročnim povratom investicije, a s druge su strane nisko kapitalno intenzivni sektori poput istraživanja ili raznih usluga poslovne podrške. Brojke kažu da je za dugoročno održivo radno mjesto potrebno uložiti stotinjak tisuća eura, ali to može biti i pedesetak tisuća eura po radnom mjestu, a može zahtijevati i ulaganje veće od 150.000 eura. Za 100.000 novih, trajno održivih radnih mjesta treba, dakle, osigurati najmanje pet milijardi eura investicija.

Možete li u jednom mandatu osigurati tolike investicije?
- Da. Napravili smo jasan plan u kojim sektorima želimo privlačiti prije svega greenfield-ulaganja, kako ćemo to učiniti i tko će to odraditi. Dapače, HDZ je u izbornom programu jasno naznačio i kolike stope rasta stranih izravnih ulaganja očekujemo. Iznimno velik interes koji su svjetski ugledni ulagači redom iskazivali za ulaganja u Hrvatsku, ali i jasan interes i posebna važnost ulaganja domaćih poduzetnika, daje nam pravo na optimizam i samopouzdanje.

 

ZRAČNA LUKA ZAGREB TREBA BITI U FUNKCIJI RAZVOJA GOSPODARSTVA

Je li opravdano kašnjenje natječaja za Zračnu luku Zagreb?
- Prvi se put provodi natječaj za dodjelu ugovora o koncesiji za Zračnu luku. Projekt je velik, događa se u vrijeme »sjevernoatlantske« ekonomske krize i krize eurozone pa mislim da je kvaliteta procesa važnija od brzine. Ako postoje zamolbe respektabilnih potencijalnih ulagača da se produlji rok za predaju ponuda, mislim da im moramo izaći u susret i dati dodatna tri tjedna kako bismo na kraju dobili dodatnu vrijednost za Hrvatsku.


Zašto se izlazi u susret zahtjevima da se smanji opseg investicija u ZLZ-u?
- Investicija se ne smanjuje u opsegu, nego se omogućava da ide u više faza, kao što je bilo zamišljeno na početku. Ulaganja će ovisiti o brzini razvoja i rastu broja putnika, koji ovisi i o budućem razvoju turizma i gospodarstva uopće, ali takve procjene prepustimo ponuđačima. Cijeli projekt treba gledati u širem kontekstu, a ne samo kroz koncesijski ugovor, odnosno pojedinačno ulaganje. To je vrlo važna infrastruktura u glavnom gradu, koja treba biti u funkciji razvoja turizma, ali i cijeloga gospodarstva.


Hoće li se u odabiru kandidata voditi računa o financijskom dijelu ponude ili će se gledati i širi kontekst?
- Naravno da je financijski dio ponude izuzetno bitan, ali uz to postoji niz jasnih parametara koji su svima poznati, tiču se planova razvoja, ozbiljnosti samih ponuđača, itd.
 

MARINA ŠUNJERGA

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


16.10.1979  Petrov Božo
16.10.1973  Vižintin Fabrizio
16.10.1973  Mance Kowalsky Mirjana
16.10.1971  Markt Robert
16.10.1966  Burilović Luka
16.10.1965  Hribljan Bojana
16.10.1958  Batušić Zoran
16.10.1956  Hrastinski Marija
16.10.1954  Marijan Ranko
16.10.1949  Kostelac Stjepan
16.10.1945  Karakaš Zdenko
16.10.1941  Gregurinčić Miroslav
16.10.1938  Obuljen Nikola
16.10.1931  Buljan Ivan