"Dođe li taj sustav u krizu, doći će i cijela zemlja, jer to je 50.000 zaposlenih", govori šef HSS-a Josip Friščić u Intervjuu tjedna za Danas.hr o najjačem poljoprivredniku u zemlji, Ivici Todoriću i njegovom Agrokoru za kojeg je čuo samo najbolje. 

Vidjeli ste program Kukuriku koalicije za selo. Koliko je on prihvatljiv HSS-u i po čemu se razlikuje od HSS-ovog?
Kad promatramo što su neki drugi uveli u svoje programe vidimo da su unijeli puno toga što smo mi zagovarali prije pet godina, onda i kao koalicija te dok smo odlučivali o proračunu. Oni u svom programu, vidim, opredijelili su se da je naglasak na obiteljskim gospodarstvima i da im se treba pomagati. Onim gospodarstvima koja ne stoje dobro, što zbog dobi, što zbog male proizvodne površine, odlučili smo pomoći kroz dohodovnu potporu, a ono što oni proizvode tako ima status proizvodnje za vlastite potrebe. Oni također idu s utvrđivanjem stava s kojim mi idemo već osam godina i to osiguravanjem socijalne mirovine staračkim domaćinstvima. Mi smo to premostili potporom. Zalažu se da će podržavati kapitalne potpore, jer ako se ne izgrade farme i ako postojeće ne dosegnu europski standard proizvodi će se teško nositi na tržištu. Svjesni su da nemamo proizvodnje kojom se možemo tući na svjetskom tržištu, pa se također okreću brendiranju - pršuta, zelja, sira.

Spominju i smanjenje uvoza, koji je možda bio ključan devedesetih u rasturanju domaće poljoprivrede, pogotovo malih gospodarstava na selu, nakon raspuštanja zadruga.
Kada je riječ o uvozu, ne treba zatvarati oči. Znamo da tu postoje određeni lobiji da postoji regulativa koja naprosto pogoduje da do njega dođe. No, mi se od toga ne možemo braniti i bilo bi zavaravanje ljudi da kažemo da možemo zakonom zabraniti uvoz.

Pa tko je zadužen za regulativu kojom se pogoduje uvozu?
Vlada. Mi smo pomake napravili, ali to se ne može riješiti u jednoj kampanji. Treba stvoriti uvjete da ono što proizvedemo možemo plasirati. Imali smo situaciju da smo u proizvodnji mandarina imali 20.000 tona viškova, pa su se prodavale uz cestu, i krupne i sitne i crvene i zelene. Trebalo je naći partnera koji je uložio nekoliko milijuna u pogon, za kalibratore i ostalo, koji je pripremio taj proizvod za izvoz. O tome se ne govori, ali dvije trećine te proizvodnje završava sad u izvozu. Tako treba činiti sa svakim proizvodom, jer globalnog rješenja nema. Treba snažnije povezati turizam i proizvodnju hrane. Kada sam prije nekoliko godina hotelijere vodio u Slavoniju i nagovarao ih da ne uvoze meso iz Kine, rekli su mi što žele: određenu vrstu mesa i proizvodnju za određeni dan, period. To se mora organizirati. 

Zašto HSS ne forsira zadrugarstvo kakvo je postojalo prije raspada sistema na selu, već stalno slušamo o okrupnjavanju poljoprivrednih posjeda? Mala obiteljska gospodarstva su tada bila organizirana, skupljala su proizvode i davala ih dalje na preradu ili prodaju, djelovali su kao jedno veće gospodarstvo.
Mi znamo što je vezano zadrugarstvo i koje su odioze prema samom nazivu, pa onda i sustavu nastalom tamo 1945. Posljedice toga trpimo i danas. 

Vi stvarno mislite da seljaci danas žive bolje od svog rada, nego prije 20 godina?
Mislim. Tada sam živio na selu i danas živim na selu i znam kako smo tada živjeli, a znam i kako se danas živi. Svi mi težimo da bude više. Ali recimo prije 20-25 godina smo planirali treba li navečer razgovarati pri svjetlu ili u mraku. Kada govorimo o plasmanu, istina je da su postojali kombinati i određene kooperative. Dio koji je uz njih bio vezan je ojačao svoja gospodarstva, ali svi i generalno - ne. Formirani su bili sajmovi i danas se bolje zna kada ćeš kome i po koliko prodati svoj proizvod nego tad. Bilo je pravilo da svoj proizvod moraš izvesti na sajam, na tržište i ako dođe kupac, koliko ti nude, toliko moraš dati. Povezivanje se mora događati na raznim područjima.  

Kritizirali ste prijenos dionica Janafa na mirovinski fond, prije svega zato što niste bili obaviješteni. Kako na to gledate danas, nakon razgovora s kolegom Antom Markovom, I kako on gleda na to?
Što se tiče vode, šume, plina i Janafa, kao glavne hrvatske firme u energetskom sektoru nakon svega što se događalo s INA-om, mi smatramo da je to hrvatsko srebro i time treba znati upravljati. To se ne smije rasprodati, jer ako se rasproda onda političari mogu samo govoriti da imaju više ili manje utjecaja na procese koji se tu događali, a o tome smo ovisni.

Je li taj prijenos bio štetan?
Ako Vlada nije imala drugih rješenja, a trebala je namiriti obvezu prema umirovljenicima i ako je poslužio kao jamstvo mirovinskom fondu da bi dobila kredit i isplatila dug, onda... I ti mirovinski fondovi su hrvatski fondovi! To su naši umirovljenici. Druga je stvar hoće li doći do stavljanja tih dionica na burzu zbog otplata kredita i koji je ukupni plan. Mi smo protiv toga!

Ali Vlada više nad tim nema kontrolu. Je li to štetno?
Ne vjerujem da Vlada može više voditi računa o Hrvatskoj nego što ju vode strukture u mirovinskim fondovima. I oni su građani ove zemlje, postavljeni su zbog znanja i sposobnosti, a vjerujem da razmišljaju da takve stvari nisu za jednokratnu potrošnju, jer nitko mirovinu ne traži jednokratno nego do kraja života i tako se prema tome treba i ponašati.

Smatrate da mirovinski fond dobro upravlja tim doprinosima?
U okviru mogućeg mislim da su se znali izboriti s dokaznicama, pa i tužbom vezano za određena prava i sada se bore da se ta dosuđena prava i ispunjavaju.

Ali HANFA je dala mišljenje prema kojemu proizlazi da ništa nisu zaradili na novcu koji im je povjeren i da su previše novca trošili na održavanje fonda - 6,8 milijardi kuna. Kako si objašnjavate tu brojku ako vjerujete da oni rade u interesu umirovljenika?
Oni dijele sudbinu ukupnog funkcioniranja. Imali su u onom dijelu gdje su dobili dionice određenih firmi, nominalu, imali su tržnu vrijednost i znamo što se dogodilo. Sigurno je da su u realnom izračunu vrijednosti toga danas neke druge brojke. Mi svi skupa očekujemo da taj proces nije otišao nepovratno u negativnom pravcu, valjda će krenuti i sve te vrijednosti. Što se upravljanja tiče, tamo su ljudi - od onih koji profesionalno rade do onih koji trebaju nadzirati.

Ali, je li vam neobično da održavanje fonda košta 6,8 milijardi kuna?
Brojka je vrlo visoka za naše prilike. Ozbiljni ljudi moraju zatražiti ozbiljne analize da bi mogli zaključivati o njima. Oni koji ukazuju da nešto ne štima, trebali su prevenirati na vrijeme. Loše je kada neko tijelo godinama ne govori ništa i onda kaže: "Svih godina se radilo to i to".

HANFA je upozorila i Todorića. Kako gledate na njegovo poslovanje, budući da je najveći poljoprivrednik u Hrvatskoj?
On je najjači gospodarstvenik. Kako je to stvoreno, dio toga će se vjerojatno morati mijenjati, jer to je danas sustav koji je organiziran u oblasti proizvodnje. Nisam nigdje iščitao da je igdje išta uzeo. Bili su natječaji i povjerenstva, uvijek je dato izvješće što je on i kako pridružio u svoj sustav. Dođe li taj sustav u krizu, doći će i cijela zemlja, jer to je 50.000 zaposlenih. Cilj Agrokora je Mercator, širenje tržišta, jer ako se ne širiš nemaš gdje plasirati robu. Pitanje je kako se ponaša u okruženju u kojem funkcionira. Bio sam u Belju i razgovarao s ljudima, i moram reći da nisam čuo riječi zamjerke.

Govori se da je umiješan u nestanak žita iz Đakovštine.
Je li umiješan ili ne, tu je gospodin Bajiću i DORH pozvan da govori.

Mediji pišu kako je Janaf uložio desetke milijuna eura u produktovod od Bosanskog Broda do Slavonskog broda od kojeg će koristi imati samo ruski Zarubježnjeft, vlasnik rafinerije u bosanskom Brodu. Znate li od g. Markova koja mu je svrha i zašto su tajnoviti po pitaju izgradnje?
Ja ne vidim razloga za tajnovitost. Uloga Janafa je da iskoristi položaj Hrvatske u transportnim pravcima. Rafinerija u B. Brodu ne bi mogla funkcionirati da joj se iz terminala na Krku ne proslijedi sirova nafta, a to je korist Hrvatske i Janafa, jer se taj transport naplaćuje. U ovoj regiji jedino Janaf može naftu slati u dva pravca. Tu je i ugovor da Janaf ima obveze iz bivše države, da mora držati dio potencijala za potrebe Slovenije, ali i da sve to skupa naplati.

Neće li na ovaj način će ta ruska firma ući na hrvatsko tržište bez uložene lipe u transport, budući da će najam plaćati od ostvarenih prihoda na tome?
Plaćat će troškove transporta kao i u svakom drugom slučaju. Ne ulažemo u željeznice već u kartu! Firme su u pravilu odustale od svog voznog parka već stručnjacima iz oblasti transporta to prepuštaju, a ovo nije drugačije.

USKOK istražuje, prema napisima medija, navodno izvlačenje tri milijuna iz Podravke za kampanju HSS-a 2007. godine. Kako na to odgovarate?
To su objede, USKOK neka radi svoje. Neka se to raščisti. Imali smo transparentnu kampanju, svi naši prihodi i rashodi su objavljeni na internetu.

Niste razgovarali s USKOK-om o tome?
Nije nas nitko zvao, niti smo razgovarali.

A vezano za ministra Bajsa i njegove poslove sa Senamensom, što se naziva HSS-ovom Fimi mediom?
Prije ni poslije tog članka koji je objavljen u medijima ništa o tome nisam čuo, niti vidio. Bajs se očitovao jasno, brojkama, da nije imao veze s tim.

No, taj dodatak 2b Zakonu o javnoj nabavi je uvijek bio problematičan.
On je Vladin, ne Bajsov. Svi koji imaju promocije radili su po istoj regulativi. Ministarstvo turizma nije radilo drugačije, osim odgovornije. Pribavljali su i ponude drugih prije sklapanja ugovora.

Na koje medije najviše obraćate pozornost?
Svaki dan imam na stolu desetak dnevnika i tjednika. Koliko stignemo, informiramo se i što ima na portalima, moji mladi prate pa me upozore. Dnevnike zbog obaveza mogu najmanje gledati pa tražim da mi se kaže što je bilo.

Smatrate li da ste prije četiri godine, što iz medija, što sa drugih strana, mogli prikupiti dovoljno informacija da ne uđete u koaliciju sa strankom koja očigledno ima puno problema sa zakonom? Ili ne žalite ni sekunde?
Sve je to po principu promišljanja "što bi bilo kad bi bilo". Za mnoge stvari koje su se dogodile prošli tjedan nismo znali prije mjesec dana, a kamoli prije četiri godine. U koaliciju smo ušli temeljem programa. Sigurno je da brojni problemi naših partnera nisu stvorili ozračje da budemo efikasniji, ali puno toga je ostvareno.

Ovo je najkritiziranija vlada, imali ste prosvjede, ne samo seljaka, a Vi ste najodgovorniji što je ta koalicija uopće došla na vlast.
To nije tako. Sanader je imao rezervne karte i dogovore.

Govorite o HNS-u?
Vidite da znate, a nećete to reći! Nudili su im se: "Pa mi imamo više ruku, a programski ništa ne tražimo, samo nas uzmite!"

No, četiri godine su prošle. Je li vam žao što ste imali Vladu koja nije niti malo nalikovala onoj koju je sastavio mandatar, što je taj bivši predsjednik Vlade u zatvoru? Osjećate li se imalo odgovornim prema biračkom tijelu kojem ste obećavali nešto drugo?
Mi razgovaramo s biračkim tijelom i mogu vam reći da pored tri rebalansa nismo smanjivali potpore za proizvodnju hrane. Za kapitalne potpore poljoprivrednicima je dano više i po povoljnijim uvjetima nego igdje ikad na zemaljskoj kugli! Da je netko negdje u svijetu gradio farmu i dobio pola novca od države - toga nema. To je bio naš uvjet.

Kako tumačite činjenicu da vas HDZ ne želi u predizbornoj koaliciji?
Ne znam tko izvlači tu priču, jer o tom nismo imali razgovore. Mi smo prije nekoliko mjeseci odlučili pokazati što smo učinili sa svojih šest mandata.

Koliko ih očekujete na sljedećim izborima?
Toliko ili više. Ako spustimo lopticu, i prestanu napadanja i dijeljenja na crvene i crne i ako se bude govorilo o tome što se napravilo... A to nije lako. Nismo služili HDZ-u, već Hrvatskoj.

Vjerujete li Jadranki Kosor da nije znala ništa o upravljačkim pravima INA-e ili o troškovima njene kampanje 2005.?
Neću reći vjerujem li joj ili ne vjerujem, već o svom osjećaju. Ako sam u županiji bio kandidat i imao 12 plakata, a netko je imao 60 ili 70, moram reći da sam se pitao kako je moguće to isfinancirati u okviru prezentiranih sredstava. Ali tada su nam brojni govorili da nismo netko koga netko voli pa će nešto pokloniti, nego da moramo platiti. Tako smo to gledali.

Smatrate li da je Josip Đakić kazneno odgovoran za širenje nacionalne netrpeljivosti i diskriminaciju zbog svoje izjave o posrbljavanju buduće vlade?
Bilo kakva diskriminacija nije dobra, pogotovo na nacionalnoj osnovi jer smo vidjeli što su nacionalizmi napravili na ovim prostorima. Ne sada, nego desetljećima prije. Gotovo nema generacije koja to nije plaćala krvlju. Takvi odnosi su bili sastavnice toga.

Predsjednica Vlade stoji iza njegove izjave.
To morate njih pitati.

Ali vi ste im suradnici.
HSS i HDZ niti su braća, niti su vezani pupčanom vrpcom, mi takvu retoriku ne koristimo.

Ako vaši koalicijski partneri SDP-u prigovaraju za Čačića, zašto mi ne bi rekli je li vama neugodno što premijerka koju vi održavate na vlasti podržava takve stvari?
Kad dolazi do ovakvih ekstremnih izjava onda nam mora biti neugodno svima skupa. Ali tko nas prati od nas to nije čuo, ni doživio, niti je u tradiciji HSS-a da se na taj način ponašamo.

Nije li Marijana Petir iznosila razne diskriminatorske stavove prema seksualnim manjinama?
Ne znam gdje ste to iščitali.

Pa Pride ju je izabrao je za homofoba desetljeća!
Kada je riječ o obitelji i što je to obitelj, imamo jasne stavove i mi ćemo ih zagovarati. Mi smo tolerantni prema onim drugima i ne smatramo da netko drugi tko ima svoj svjetonazor i drugačije poglede da moraju naše prihvatiti, ali branimo svoje. Nećemo mijenjati svoj svjetonazor, gradili smo ga kroz stoljeća i nastavit ćemo ga braniti.

Ana Benačić