savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=2463&nacelno-sam-za-zabranu-pobacaja=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=2463&nacelno-sam-za-zabranu-pobacaja=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=2463&nacelno-sam-za-zabranu-pobacaja=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=2463&nacelno-sam-za-zabranu-pobacaja=

Milan  Bandić

../intervjui/intervjui.php?osoba=436&milan-bandic

Bandić Milan
Datum:
29.11.2011
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Gradonačelnik Zagreba opet je u nacionalnoj kampanji. Nakon predsjedničkih izbora, izbornu sreću odlučio je okušati i na parlamentarnim izborima. Ali, ovoga puta ne igra na pobjedu. Ne bar onu apsolutnu. I dok se Milan Bandić opet privremeno bavi Hrvatskom, SDP se prijeti da će mu uzeti Zagreb. Njegov prijedlog proračuna danas su na Gradskoj skupštini javno nazvali "obračunom s građanima Zagreba" .Tajno se prijete da će mu ga rušiti, a zatim na referendumu i njega. I to sve najkasnije do travnja. A prijašnjih godina baš u ovo vrijeme, SDP-ovci koji ga danas ruše pjevali su uglas na velebnim proslavama njegovih rođendana u legendarnoj Skenderici. No, Bandić u SDP-u nije već drugu godinu. Isto toliko rođendana ne slavi u Skenderici.  

 
Rođendan ste proslavili skromnije nego inače, a takva vam je i kampanja. Sjećate li se ijedne kampanje u kojoj ste sudjelovali, a da ste potrošili manje novaca nego do sada?
Pa dobro, kampanja korespondira s vremenom u kojemu živimo. U vremenu krize i recesije treba prvo voditi brigu o ljudima. Ja se još smatram normalnim i odgovornim čovjekom i smatrao sam da ovu kampanju treba odraditi što skromnije. Uostalom, ja sam u 11 i po godina i potrošio u kampanju puno cipela. Složit ćete se da i to nešto vrijedi.
 
Ali sve je to vrijedilo i prije dvije godine, pa ste u predsjedničku kampanju utrošili daleko više?
Predsjednička kampanja je ipak nešto drugo. Kada se kandidirate za naviši tron vlasti u Hrvatskoj to je neusporedivo s kandidaturom za parlamentarne izbore.
 
Kako ocjenjujete predsjednika Ivu Josipovića?
Pa mislim da on dobro radi svoj posao. S obzirom na okruženje i situaciju u kojoj se nalazimo, miislim da predsjednik Josipović dobro radi svoj posao.
 
Je li daljinski Zorana Milanovića?
Nije i ne daj Bog da bude.
 
Zašto ste se uopće odlučili na kandidaturu kada kao gradonačelnik Zagreba ne možete istovremeno biti i zastupnik u Hrvatskom saboru?
Sigurno ne zbog fotelje. Nego zbog ljudi s kojima 11 i po godina stvaram europski Zagreb, da s njima i većinom u Hrvatskom saboru probamo surađivati i na građenju europske Hrvatske.
 
Zašto baš u prvoj izbornoj jedinici? Prije ste išli u drugoj.
Idem u četiri zagrebačke izborne jedinice.
 
Ali, vi osobno ste kandidat u prvoj.
To je najzagrebačkija od svih izbornih jedinica. Oko 85 posto Zagreba i ostalo Zaprešića. Bilo je logično da kao gradonačelnik Zagreba idem u tu izbornu jedinicu.
 
Na odluku nije utjecalo što se u toj izbornoj jedinici natječe i Zoran Milanović?
Ne, ja se ravnam samo po sebi.
 
Svi su očekivali da ćete imati i listu za dijasporu. Zašto ste od nje odustali?
Početkom dvadesetog stoljeća jedan od najvećih hrvatskih političara Stipica Radić rekao je Hrvatima Bosne i Hercegovine da ne strančare nego da probaju staviti glave skupa i da predlože najbolje hrvatske sinove i ljude da probaju sačuvati opstojnost Hrvata u Bosni i Hercegovini. Ako situacija u Hrvatskoj i nije dobra, onda je za Hrvate u Bosni i Hercegovini situacija deset puta gora. I poštenje i odgovornost političkih hrvatskih ljudi koji u Bosni i Hercegovini imaju neki utjecaj i težinu nalaže da stave glave skupa i izaberu najbolje ljude koje potvrdi i Hrvatski narodni sabor. Milan Bandić je poslije predsjednika Tuđmana dobio najviše glasova Hrvata u Bosni i Hercegovini. Na izborima prije dvije godine u prvom krugu 58 posto i u drugom krugu 95 posto glasova. I od toga hoću li ja imati jednog ili dva zastupnika više bitnije je da stanemo svi zajedno iza liste koju je potvrdio i Hrvatski narodni sabor i ja stojim iza te liste do kraja.
 
A koji su ti ljudi?
Oni koje je Hrvatski narodni sabor usvojio. Znači, većina relevantnih hrvatskih predstavnika u Bosni i Hercegovini.
 
Pojavila se i priča da ste odustali u korist HDZ-a?
Rekao sam i odgovorio na to pitanje. Ali ponavljat ću koliko treba. Stao sam iza ljudi koje je usvojio Hrvatski narodni sabor. Od toga da li će Milan Bandić sa svojom listom osvojiti jednog ili dva zastupnika iz dijaspore bitnije je da stanemo svi skupa iza tih ljudi. Ponavljat ću kao Maksim po diviziji. Hrvatski narod u BiH nikada nije bio ugroženiji nego što je danas. Strančariti u tim uvjetima bio bi politički zločin. Ja ne želim sudjelovati u tome kao čovjek koji sam poslije predsjednika Tuđmana dobio najviše glasova Hrvata u Bosni i Hercegovini. Ja sam inzistirao na konsenzusu i listi koju će utvrditi najviše političko tijelo hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini a to je Hrvatski narodni sabor.
 
Ali ni ta tri jedinstvena zastupnika ne mogu previše učiniti za Hrvate Bosne i Hercegovine bez aktivnijeg sudjelovanja hrvatske vlasti?
Ali vi ste svjedoci da su te ljude uglavnom određivali iz Zagreba, u većini slučajeva, a sada to nije slučaj. Bitno je da su svi relevantni politički čimbenici hrvatskog naroda u BiH stali iza te liste i zato imaju moju podršku.
 
Je li istina da vam je HDZ nudio koaliciju o ove četiri izborne jedinice?
Od početka sam govorio da idem sa svojom nezavisnom listom Stijena i nikada nismo razgovarali o toj temi. Ali nemojte potcjenjivati ljude. Ljudi su pametni, u HDZ-u to znaju.
 
Ne podcjenjujem ljude, ali zašto ne bi pitali? Ništa ih ne košta.
Hvala bogu, ali oni znaju da kada Milan Bandić nešto kaže da iza toga i stoji.

 
Predlažete radničko dioničarstvo. To ste svojedobno najavljivali i u Gradu Zagrebu. Zašto je to stalo?
Apsolutno to treba napraviti. Ne može se to u Gradu Zagrebu napraviti bez institucionalnog okvira na razini države. Nova Vlada to može napraviti ako želi. Preteča tome treba biti novi društveni ugovor između rada i kapitala. Inače, ako se to ne napravi, nema sreće za ovu zemlju. Liberalni kapitalizam se potrošio, samoupravljanje koje je inagurirao socijalizam također je prošlost, ali zato treba nova socijalna država s novim društvenim ugovorom između rada i kapitala. Vidite kako se ruše sustavi i vlade, kao kule od karata.
 
Što je alternativa liberalnom kapitalizmu?
Društveno odgovorno poduzetništvo s jedne strane, a s druge strane odgovorno socijalno tržišno gospodarstvo. Bez tih sondi i tog mehanizma socijalnog uporišta nema puta naprijed gospodarstvu.
Ako je cilj ektraprofit, onda je to ambis, osuđeno da propadne. Budućnost, ne samo Hrvatske nego i svijeta je u socijalno odgovornom tržišnom gospodarstvu.
 
U vašem programu predlažete zamjenu minimalne plaće terminom dostatna plaća. U čemu je promjena osim u imenu?
Razlika je u sadržaju. Kroz nove investicijske projekte treba osigurati ljudima uvjete da se zaposle i da budu za svoj posao adekvatno nagrađeni?
 
Kolika bi to bila adekvatna nagrada?
Pa da se od nje može normalno živjeti. Trebala bi biti onolika kolika je sada prosječna u Gradu Zagrebu.
 
Koliko je to?
Oko 6.5 tisuća kuna.
 
I to bi trebala biti minimalna, odnosno dostatna plaća u Hrvatskoj?
Apsolutno bi trebala biti u zagrebačkim okvirima.
 
Ali, to je sada nedostižan iznos?
Odgovor na to pitanje treba potražiti u gospodarskoj politici nove Vlade koji se nadam da ćemo konačno vidjeti, a ona pod jednim nazivnikom znači: Strategija ravnomjernog gospodarskog razvitka Hrvatske. Dok je BDP Vukovarsko srijemske županije četiri puta manji nego u Zagrebu, nema sreće za ovu zemlju.To govorim kao kandidat za Sabor četvrti puta i kao izabrani gradonačelnik grada Zagreba četiri puta. Ne mogu ljudi biti sretni u gradu Zagrebu dok ljudi u Vukovarsko srijemskoj županiji imaju toliko manje. Taj jaz između Zagreba i razvijenijih dijelova Hrvatske od ostalih dijelova Hrvatske koja živi ispod egzistencijalnog minimuma mora riješiti nova Vlada, prije svega donijeti Strategiju ravnomjernog gospodarskog razvitka Hrvatske. Treba osigurati socijalne preduvjete u onim dijelovima Hrvatske koji su sada u tri do četiri puta lošijoj situaciji od Zagreba, Međimurja i Istre, odnosno u odnosu na onaj dio Hrvatske koji u ovo krizno vijreme ipak ima jedan standard koji jamči egzistenciju. A vi imate 30 posto Hrvatske koja je ispod tog egzistencijalnog minimuma.
Kako to da se onda niste kandidirali i u tom dijelu Hrvatske?
Nisam. Ja sam zasada išao u četiri zagrebačke izborne jedinice jer onaj posao sada radim ne bih mogao kvalitetnije odrađivati. Osim toga, ne bih mogao cijelu Hrvatsku sada pokriti. Nemojte zaboraviti da ja još osam sati svakog dana radim svoj posao gradonačelnika, cijelo vrijeme koliko traje ova kampanja. Ne bih mogao jednako dobro raditi posao gradonačelnika ako odem dva tjedna izvan njega. Izlazak u četiri zagrebačke izborne jedinice je realnost i odgovornost koja nalaže da uozbiljimo stvari dokraja i pokušamo izboriti klub zastupnika koji će pomoći svima onima koji žele da Hrvatska ide naprijed. Na bazi struke, rada, odgovornosti, solidarnosti i socijalne pravde. To bi trebale četiri temeljne vrijednosti nove Vlade za bolju Hrvatsku.
 
A što mislite o postojećemo izbornom sustavu? Je li D,Hondtova metoda računanja glasova poštena?
Jednom je Churchill rekao da demokracija nije savršen sustav, ali je najbolji koji je izmišljen. Je li proporcionalni izborni sustav u 11 izbornih jedinica najbolji? Zakon je takav kakav je i treba provesti izbore po njemu. Ako ćete mene pitati, nema idealnog. Ne treba kukati. Takav kakav je izbori će se provesti po njemu. Tu ne treba tražiti probleme. Bilo kakav zakon da donesete uvijek će biti onih koji će se kandidirati samo zato da se kandidiraju. Pa imate 35 do 40 nositelja lista u svakoj izbornoj jedinici. Pa imate i ta predstavljanja dvaput. Jučer je bila na jednom predstavljanju kolegica Pavičić Vukičević. Bilo ih je 36. Pa na što to izgleda? Ali to je rezultat demokratskog odrastanja hrvatskih ljudi i odrastanja demokracije.
 
Ali, ne bi li odgovornost zastupnika bila veća da su svi izabrani većinskim sustavom, po jedan u više izbornih jedinica, kao što se biraju i gradonačelnici?
To je pravo pitanje. Dok se u Hrvatskoj ne promijeni izborni zakon u smislu da minimalno 50 posto zastupnika bude izabrano na otvorenim listama nema sreće za hrvatsku demokraciju, ne samo kada je u pitanju kvantitet nego i kvalitet ljudi koji će biti izabrani. Ali, nećemo taj film skoro gledati. Političke elite relevantnih stranaka drže status quo i ne odgovara im da izgube svoju moć. Takav izbor bi im ograničio moć a teško da će si oni sami ograničiti moć. Međutim, za Hrvatsku bi to bilo puno bolje. Nešto po principu Njemačke. Ljudi bi birali direktno, građani bi birali direktno, a ne stranački šef u svojoj kancelariji po Matoševoj impresiji i dojmu složio listu od 1 do 15 ili 1 do 20. I glasovi koji padnu unaprijed su određeni samo za one s početka liste, a oni koji su na kraju nikada neće vidjeti nijedno predstavničko tijelo. A ovako bi građani izabrali. No, dok su ovakve stranačke elite, teško ćemo taj film gledati.
 
Imate dosta gorčine prema političkim strankama, a u jednoj ste proveli preko 30 godina?
Nemam. Nemam nikakve gorčine. Odakle vam to? Ja samo govorim što bi trebalo napraviti. Samo kažem da taj film nećemo skoro gledati. Kada demokratska svijest hrvatskih lidera bude takva i to će se dogoditi. Ali natjerat će nas sila. Budite bez brige. Nemam nikakve gorčine. Zašto bih imao?
 
Nemate gorčine iako su vas izbacili iz stranke u kojoj ste bili 30 godina?
Nisu oni mene izbacili. Ja sam izašao iz SDP-a. Ali rekao sam i reći ću opet: Ja sam izašao iz SDP-a, ali SDP nije izašao iz mene. Ja sam socijaldemokrat cijeli svoj život. Ja živim socijaldemokaciju i potvrđujem je na djelu. Vodim Zagreb, socijalno najodgovorniji grad u ovom dijelu Europe. Izašao sam iz SDP-a kada se nisam slagao s vodstvom SDP-a i otišao sam svojim putem. Nitko mene nije izbacio. Sam sam napisao pismo, možete ga nazvati i oproštajnim, kako hoćete. I napisao sam da im se zahvaljujem.
 
Ali zbog podrške vama izbačeno je tisuću drugih, doslovce preko noći?
To trebate pitati one koji su to napravili. Ali nije tisuću nego tri, četiri tisuće ljudi.
 
I što je s njima? Hoće li oni moći ući u neku novu stranku koju ćete osnovati?
Čut ćete uskoro sve. Vidjet ćete.
 
Hoćete li tražiti i peti mandat gradonačelnika?
Zašto vi to mene pitate danas? Sve u svoje vrijeme. Doslovce me pitate na polovici mandata hoću li se ponovno kandidirati. Treba prvo odraditi ovo. Treba se ujutro dići, živ i zdrav.
 
Pitam jer iz SDP-a najavljuju raspisivanje referenduma o vašem opozivu?
To ćete njih pitati, a moj odgovor je sve u svoje vrijeme. Ne znam ja što oni misle.
 
Dobro, da to onda ovako pitamo. Mislite li da ste dosada dovoljno učinili za Zagreb ili možete još nešto učiniti?
Uvijek se može više i bolje. Kao što mislim da smo neke stvari i pogriješili. No, onaj koji radi i griješi. Bitno je da na greškama uči. Svatko može pogriješiti Ali priznat će svi oni koji su i malo dobronamjerni da smo od Zagreba napravili pravu europsku metropolu.
 
A jeste li pogriješili u vezi vrtića? Žalite li sada što ste ušli u cijeli taj sukob s Gradskom skupštinom?
Ja da zbog toga žalim? Zašto bih žalio zbog vrtića? U vrijeme krize i recesije uvesti princip solidarnosti i socijalne pravednosti ; to je i po bogu i po čovjeku. Da oni koji imaju više i daju više i da oni koji imaju manje i daju manje. Otišao je i prijedlog da izjednačimo subvencije i za privatne i vjerske vrtiće s gradskima i još da se od ukupnih primanja odbije iznos kredita za prvu nekretninu.
 
Zašto onda niste dobili potporu udruga roditelja, recimo udruga Roda ili Vrtić za sve?
Pa u početku smo dobili potporu Gospodarsko socijalnog vijeća, ravnatelja privatnih i vjerskih vrtića, a dobili smo i od nekih udruga u početku. Međutim, poslije su one instrumentalizirane. Iz kojeg razloga, ne znam. To morate pitati njih. Ali znate što: Stojim i pred Bogom i narodom čist kao suza. U vrijeme krize i recesije ne uvesti princip socijalne pravde bilo bi neodgovorno od strane gradonačelnika. A 75 posto ljudi prolaze isto ili bolje.
 
No, prijedlogom kojeg ste spomenuli i kojeg ste poslali na Skupštinu bitno ste modificirali svoj prvi prijedlog. Zašto?
Tri stvari smo napravili. Izjednačili smo subvencije privatnim i vjerskim vrtićima s gradskim. Mislim da je to u redu iz dva razloga. Prvo, nemamo više vrtiće prve i druge kategorije ni djecu prve i druge kategorije. To je jedan razlog, a drug razlog je tisuću i po djece ispod crte na listama za gradske vrtiće, a toliko mjesta slobodnih ima po privatnim i vjerskim vrtićima. To će koštati Grad nekih 30-ak milijuna kuna više, ali ćemo upisati svu djecu u vrtiće. Onoliko koliko je falilo mjesta u gradskim vrtićima, toliko ima mjesta po privatnim. Nema više lista čekanja.
Druga stvar je da smo smanjili najveću cijenu koju su trebali plaćati najbogatiji roditelji za 20 posto. Cijena im je sada smanjena sa 2000 kuna na 1600 kuna. Uz to smo uveli osam novih razreda, od 100 do 800 kuna tako da su ovim novim prijedlogom cijene smanjene svima. I treće, što je izuzetno bitno, rata kredita za prvi stan se oduzima od ukupnih prihoda kućanstva. To će sve skupa zajedno Grad koštati 80 milijuna kuna.
 
A kako se uspjela smanjiti tržišna cijena vrtića sa 2000 kuna na 1900 kuna?
To smo uštedjeli, predložili smo uštedu.
 
Ali gdje je nađen prostor za tu uštedu. Jesu li smanjene plaće tetama u vrtiću ili su možda neke otpuštene?
Pa mi smo 2008. godine uštedjeli 250 milijuna kuna kada smo donijeli smjernice gospodarskog oporavka i zaštite standarda građana. Zacrtali smo si da svake godine ostvarimo uštedu od pet posto. Kriza je pokucala i na vrata Zagreba. To smo uputili i Holdingu, ali oni se toga nisu držali.
 
U Holdingu kažu da ne mogu uštedjeti zbog obveza koje ste još vi preuzeli. Kukaju zbog kolektivnog ugovora kojeg ste vi potpisali...
Pa mi smo upravo uštedjeli kroz promjenu Kolektivnog ugovora sa zaposlenicima Gradske uprave koji su pristali biti socijalno osjetljivi i razumljivi na situaciju. Ja im zbog toga zahvaljujem. Ali mi smo uštedjeli zbog umješnosti pregovaranja i razumijevanja naših socijalnih partnera. Zašto u Holdingu nisu uspjeli, to morate pitati njih. Mi smo samo na plaćama uštedjeli 107 milijuna kuna.
Moja poruka njima je da Kolektivni ugovor nije sveto slovo na papiru. On se može mijenjati. Ako je bolja situacija, on se mijenja nabolje po radnike. Ako su rezultati lošiji, onda se treba sjesti s ljudima i vidjeti što dalje. Mi smo u Gradu to i napravili i uštedjeli 150 milijuna kuna. Ja sam potpisao i jedan i drugi Kolektivni ugovor. Ja sam ponosan što sam to potpisao. Tada je situacija bila takva, dobra. Ali svake godine se rade aneksi Kolektivnog ugovora i pregovarate svake godine sa sindikatima. Prema tome, ako vani kiša pada ne možete glumiti da je sunce. Bolje bi im bilo da su napravili svoj dio posla nego da prozivaju gradonačelnika koji brani radnička prava.

 
Imate li neku posebnu vezu sa sindikalcima kada se vi lakše dogovorate sa sindikatom Poglavarstva, a uprava Holdinga ne može sa sindikatom Holdinga?
Nema toga što se s ljudima ne možete dogovoriti ako im na pravilan način priđete. Ali bit je da ne može gradonačelnik ni itko dijeliti onoga što nema. Ako u proračunu godišnje imamo manje 300 milijuna kuna ne možemo se ponašati kao da je isto kao prije. Ja sam i ove godine razgovarao sa sindikatima i rekao sam im da ćemo im dati više ako se proračun bude ove godine punio pet posto više nego prošle godine. Ali ne puni se. Puni se jednako. I vjerojatno nema povišice.
 
A kada će je biti?
Za devet mjeseci u ovoj zemlji neće ništa biti kao što je bilo. Vrijeme da trošimo nezarađeno je iza nas. Oni koji su nam davali kredite i reprograme i dogurali do 48 milijardi eura duga neće više to činiti. Nova Vlada će se naći pred izazovom kresanja, rezanja i stezanja remena. Vidjet ćemo se za devet mjeseci. To nitko ne govori u predizbornoj kampanji. To nas čeka, a niste to vidjeli ni na jednom plakatu.
 
Gradonačelnik Varaždina se našao u sličnoj situaciji u kojoj ste vi svojedobno bili. Tada su nažešće kritike Vama stizale iz njegove stranke. Vi ste podnijeli ostavku. Što bi on trebao napraviti?
On to najbolje zna. Ja sve najbolje o kolegi Habušu, o kolegi Čačiću i kolegici Pusić. Ja o njima sve najbolje. Samo ih treba pustiti da govore. Princip koji je vrijedio za Bandića ne vrijedi za Habuša. Zašto, to pitajte njih. Ja sam svoju grešku, kao i svaku koju sam napravio, i platio. A to što oni mene spominju, a ne mogu ja tu pomoći. Ljudi koji pokušavaju govoriti o drugima, najviše govore o sebi.
Najlakše je govoriti o drugima. U 20 godina mog političkog djelovanja niste nikada mogli pročitati da sam ja ikada o ikome rekao išta loše. I ne bih sada taj svoj stil dovodio u pitanje nakon 20 godina.
 
Darko Vuletić je do prije dva tjedna tvrdio da ćete biti zajedno na listi. Što se dogodilo u međuvremenu?
To morate pitati kolegu Vuletića. Neovisna lista Milana Bandića Stijena od početka je koncipirana da ide samostalno na izbore, a što su kolege u HSS-u mislili, ja to ne znam. Mogu samo reći da je kolega Vuletić moj prijatelj i dobar čovjek i želim mu puno uspjeha.
 
Gradski zastupnici su volonteri, ali u prosjeku primaju naknade koje su veće od zagrebačke prosječne plaće. Ne bi li onda oni mogli biti i profesionalci, kao i saborski zastupnici?
To se ne može bez mijenjana zakona, ali što se mene tiče trebalo bi razmišljati o poluprofesionalizmu ili profesionalizmu gradskih zastupnika. Proračun Grada Zagreba je veći od svih ostalih hrvatskih lokalnih proračuna zajedno, gradonačelnik Zagreba je druga izvršna funkcija u zemlji, a gradska skupština je drugi nacionalni parlament. Kada se to uzme u obzir, treba razmišljati o profesionalizmu. Kada bi oni radili kako bi trebali raditi bilo bi i meni lakše kao gradonačelniku. Apsolutno sam za to.
 
Na križanju staze bi li vi radije skrenuli lijevo ili desno?
Naprijed. Ja bih išao naprijed. Hrvatska počiva na tri temelja: starćevićanstvu, radićevštini i pozitivnim tekovinama hrvatske ljevice.
 
Spada li u pozitivnu ostavštinu hrvatske ljevice i Josip Broz Tito?
Tito je povijesna ličnost sa svojim manama i vrlinama. Jasno je da su se u totalitarnom režimu koje je vodio dogodili i zločini. I za te zločine trebaju počinitelji odgovarati.
 
A treba li odgovarati Tito micanjem njegova imena sa najljepšeg zagrebačkog trga?
O tome treba postići politički konsenzus i jednom zauvijek tu priču završiti. Ja ću vas podsjetiti da je tijekom zagrebačke krize bilo pokušaja da se to napravi i tada je predsjednik tog odbora bio Dražen Budiša. Stopirano je tada s Pantovčaka da se to napravi. I moram vam reći da ova Skupština sada to neće učiniti.
 
Znam da oni to neće učiniti, ali bi li vi to učinili?
Da imam većinu i da odlučujem, napravio bih to na ovaj način kako sam rekao. Da se sjednu svi relevatni povjesničari i političari i da se postigne konsenzus.
 
Mislite li da će se ikada oko Tita u Hrvatskoj moći postići konsenzus?
Može se, može kako da ne. Samo treba vrijeme.
 
Znači, vi mislite da među Hrvatima može završiti rat između ustaša i partizana?
Vrijeme liječi sve rane.
 
Drugim riječima, biologija će napraviti svoje...
Bute vidjeli da će vrijeme izlječiti sve rane.
 
Vi ste vjernik, a Crkva traži od političara vjernika da se zalažu za zabranu pobačaja. Jeste li vi za zabranu pobačaja?
Načelno da, međutim ima zarez: Treba to propustiti majkama.
 
Pa sada je prepušteno ženama. Ali Crkva upravo traži da se ženama to ne pusti na izbor?
Ja sam bio bolno precizan. Načelno sam za zabranu, ali odluku treba prepustiti majkama. Pa ne mogu ja ući u kožu majke.
 
A što mislite o homoseksualnim brakovima i posvajanju djece od strane homoseksualnih parova?
Brak je veza muškarca i žene. Dijete odrasta uz muškarca i ženu i to je prirodni put.
 
Vjeronauk u školama?
Da, i koliko znam na njega se ne mora ići. To je izborni predmet. Zašto bi nekome smetalo. To je stvar izbora.
 
Očekujete li podršku Crkve?
Očekujem podršku građana, pa i vjernika. A mislite da je to hendikep što sam vjernik?
 
Ne mislim da je to hendikep. A je li možda prednost?
Ne bi trebao biti hendikep.
 
Koliko mandata očekujete na ovim izborima?
Onoliko koliko nam daju građani, ali siguran sam da ćemo imati kvalitetan klub zastupnika.

Tomislav Galović

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


29.03.1978  Petković Fajnik Josip
29.03.1974  Novosel Lidija
29.03.1973  Slavić Lidija
29.03.1961  Krizmanić Jasmin
29.03.1956  Perožić Borislav
29.03.1952  Mirković Davor
29.03.1951  Medarac Ivan