Bernardica Juretić |
|---|
 |
Na Cvjetnom trgu u Zagrebu obilježen je Međunarodni dan borbe protiv droga. Tim povodom porazgovarali smo s Bernardicom Juretić, predstojnicom vladina Ureda za suzbijanje zlouporabe opojnih droga. Po njenim riječima, u Hrvatskoj je trenutno registrirano oko 25 tisuća ovisnika, iako Ured za droge još uvijek nema službene podatke za 2007. godinu. Gospođo Juretić, koliko ste zadovoljni radom Vašeg ureda u suzbijanju ovisnosti u Hrvatskoj?
- Ured je razvio jako dobru suradnju s nevladinim organizacijama i državnim institucijama, postoje različiti programi kojima se te udruge bave, a na Cvjetnom trgu je samo dio udruga koje se bave problematikom ovisnosti te su one predstavile radove koje rade u rehabilitacijskom programu, ali i brošurice koje se tiču prevencije. Osobno nisam zadovoljna učinjenim da bih mogla reći - Gotovo je, napravili smo sve. Proizvodnja droga, ponuda i potražnja iz dana u dan napreduje i povećava se, usavršavaju se različite droge sintetičkog porijekla koje su jako štetne i opasne, čak opasnije nego klasične droge i teško je pratiti korak s njima. Međutim, mi se trudimo koliko možemo te radimo i uspijevamo koliko nam sredstva dopuštaju jer su, nažalost, ograničena.
Koje su droge najzastupljenije među ovisnicima u Hrvatskoj?
- Sintetičke droge je dosta teško kontrolirati, tako da se ne može utvrditi točan broj ovisnika. Međutim, prema ESPAD-ovom istraživanju, u porastu je više konzumiranje alkohola među mladima i sredstava za smirenje nego samih droga. Najčešće mladi počinju s tzv. lakšim drogama, marihuanom, ali u posljednje vrijeme bilježimo i porast sintetičkih droga među mladima, da bi na kraju velika većina završila na heroinu. Proizvodnja opijumskog maka u Afganistanu je u porastu i velika je zabrinutost UN- ove Komisije za narkotike, pogotovo zato što je kokain pojeftinio. Kokain je pojeftinio da bi bio pristupačan svima kako bi se na njega navukli, a nakon kokaina, navuku se na heroin. Ponuda i potražnja iz dana u dan raste samim time jer je droga postala jeftina i dostupna svim slojevima društva. Nadam se da u Hrvatskoj neće doći do porasta heroinskih ovisnika. Prema osobnim saznanjima, ima jako puno ovisnika o sintetičkim drogama i jako je puno onih koji su potražili pomoć.
Je li pitanje ovisnosti još uvijek tabu tema?
- U našem društvu roditelji misle da se ovisnost i droge događaju nekome drugome, to je i zbog toga što društvo odmah stigmatizira obitelji ovisnika i onda svi roditelji znaju reći - Ja sam svoje dijete jako dobro odgajao i meni se neće dogoditi da imam ovisnika u kući, sve sam mu dao i nema se razloga drogirati. Nažalost, onda se roditelji vrlo često neugodno iznenade. Sigurno da bi trebali biti svjesni da nikad ne znamo što se može dogoditi, kao što ne znamo hoćemo li oboljeti od nekih bolesti, tako da ne smijemo biti sigurni da je droga nešto što se događa drugome. Sigurno da se ne treba živjeti u stalnome strahu, ali treba imati kontakt i razgovarati s djecom od malih nogu, a ne kad uđu u pubertet, u jedno krizno razdoblje u životu mladog čovjeka kad on traži identitet.
Koliko Vladin Ured za suzbijanje zloporabe droga radi sa školama?
- Mi konkretno kao Ured ne obilazimo škole. Jako nas je malo, a i nije naša dužnost obilaziti ih, naša dužnost je koordinirati. Sa školama dosta rade nevladine organizacije i MUP i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa koje ima u nacionalnoj strategiji školsko- preventivne programe. Činjenica je da se oni svugdje ne provode dobro, u nekim županijama se uopće ne provode programi prevencije i mislim da bi trebalo posvetiti puno više pažnje tim programima jer djeca puno više uče u školi.
Koliko ima terapijskih zajednica u Hrvatskoj i ima li ih dovoljno?
- Terapijskih zajednica ima dovoljno u Hrvatskoj, samo je jedan veliki problem što je više u njima stranaca nego Hrvata. Terapijske zajednice imaju preko tisuću mjesta u zajednicama u 32 terapijske kuće, gdje se radi u osam različitih programa.
Koje terapijske zajednice imaju ugovor s državom?
- U Hrvatskoj samo dvije terapijske zajednice imaju ugovor s državom, Susret i Đurmanec, te po ovisniku dobiju od 2,900.00 kuna do 3, 200.00 kuna, iako je realna cijena negdje oko 4,000.00 kuna mjesečno s obzirom na to koliko je u posljednjih nekoliko godina poskupio standard života, pa se čak razmišljalo da se smanji stručno osoblje u tim zajednicama jer su troškovi postali preveliki.
|
|||||
