Nositeljica Nacionalnog programa za suzbijanje korupcije i ministrica pravosuđa Ana Lovrin dva tjedna nakon akcije Maestro prvi se put osvrnula na najveću antikorupcijsku akciju ikada provedenu u Hrvatskoj...
Nositeljica Nacionalnog programa za suzbijanje korupcije i ministrica pravosuđa Ana Lovrin dva tjedna nakon akcije Maestro u kojoj su pala tri potpredsjednika Fonda za privatizaciju osumnjičena za uzimanje više od tri milijuna eura mita prvi se put osvrnula na najveću antikorupcijsku akciju ikada provedenu u Hrvatskoj.
Do sada su medijski prostor rezerviran za ovu temu koristili isključivo premijer Ivo Sanader, potpredsjednik Vlade Damir Polančec i ministar financija Ivan Šuker. Ministrica zadužena za borbu protiv korupcije ostala je po strani.
• Kako to, s obzirom na vašu funkciju, da ste odšutjeli akciju Maestro?
- Ministarstvo pravosuđa je dio Vlade koja je donijela antikorupcijski program i provodi ga. Jačanje institucija dio je toga programa, a akcija Maestro pokazala je da su institucije osposobljene samostalno raditi ono što jest njihov posao. Predsjednik države, premijer i ja pridružili smo se pohvali institucijama što su uspješno odradile dio posla. Ima još toga što treba odraditi. Nakon ovog predistražnog stadija predstoji još mnogo ozbiljnog rada da bi akcija završila pravomoćnom presudom.
• Kakav posao slijedi?
- Istraga koja mora utvrditi činjenice i dovoljno dokaza za podizanje optužnice. U sudskom postupku se treba dokazati postojeća sumnja u kazneno djelo. Pritom je osobito važno osiguranje dobrih i kvalitetnih dokaza.
• Što očekujete od druge faze akcije u kojoj se pregledava dokumentacija izuzeta iz Fonda za privatizaciju?
- Nije na meni da nešto očekujem ili ne, već istraga treba utvrditi činjenice.
• Kakve činjenice?
- Ako iz njih postoji sumnja, očekujem optužnice. Treba utvrditi činjenice iz kojih proizlazi sumnja u kazneno djelo i podići optužnice.
• Koja kaznena djela bi se mogla otkriti?
- Ja to danas još ne znam. Mnogo pričamo, a zapravo ne znamo koja se točno kaznena djela osumnjičenima stavljaju na teret.
• Istraga protiv trojice potpredsjednika Fonda za privatizaciju vodi se samo zbog mita. Zar to što nema nikakve optužbe za gospodarski kriminal ne govori da nešto nije u redu?
- Koji gospodarski kriminal? Mislite li nesavjesno poslovanje, zloporaba položaja? Ili što drugo?
• Zar ne bi bilo logično da se manipulacije državnim poduzećima i nekretninama podvedu i pod neko od djela iz gospodarskog kriminala?
- Zadnjim izmjenama Kaznenog zakona uvedeno je djelo primanja i davanja mita u gospodarskom poslovanju. Dakle, kroz optužni prijedlog će se vidjeti što će istraga pokazati i za koje kazneno djelo će se otvoriti sumnja. Sada je istraga usmjerena na mito, ali ne možemo znati hoće li se otkriti još nešto.
• Pokušaj prodaje ciglane u Ninu, da se 330.000 metara četvornih zemljišta besplatno prepusti Solarisu i drugi slučajevi najbliži su djelu zlouporabe položaja i ovlasti, no po stavu Vrhovnog suda ovo kazneno djelo ne postoji u pokušaju pa se ljudima iz Fonda za to ne može suditi. Zašto to niste zakonski uredili?
- Ne bih ulazila u detalje slučaja. Istraga je u tijeku, tu su državni odvjetnici koji su stručni u svom poslu i oni će vidjeti koje sumnje postoje i za koje djelo mogu podići optužnicu. A o stavu Vrhovnog suda može govoriti samo predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin.
• Zar ni nakon ovog slučaja ne mislite da je trebalo osuvremeniti Kazneni zakon u dijelu koji regulira gospodarski kriminal?
- Ponavljam, koji gospodarski kriminal? Mislite li na nesavjesno poslovanje ili zloporabu položaja? Ili što drugo? Riječ je o konkretnom slučaju. Ne znam što mislite da on pokazuje? Ne mogu s vama voditi akademsku raspravu, niti mogu o nečemu konkretnom govoriti ako ispred sebe nemam predmet. Nisam upućena u detalje toga slučaja. Kao ozbiljan pravnik i ministrica pravosuđa ne mogu slučajeve komentirati po onome što pročitam u novinama. Ovo je bio prvi dio predistražnog postupka koji je uspješno obavljen i to zato što su to zakoni omogućili. Primijenile su se posebne izvidne mjere koje su dale rezultate.
• Nitko ne osporava da je prisluškivanje dalo rezultate.
- Naravno da ne osporava. Godinu dana traje akcija i konačno je u tih godinu dana, zato što je akcija ostala skrivena, omogućeno da se mogući počinitelji otkriju. Kazneno djelo mita je skriveno od očiju javnosti, ono se potajno odvija i teško se otkriva. Upravo zato su ove mjere na snazi. Neki su političari govorili što bi oni učinili da su premijeri, a mi smo, ako ste me slušali, u proteklih godinu dana govorili da jačamo institucije, stvaramo zakonodavni okvir da se može djelovati, dakle, ono što su drugi obećavali, ova vlada radi.
• Ali niste stvorili pretpostavke da se ozbiljno i sustavno goni gospodarski kriminal što je sve ove godine bit nezakonitosti u Fondu za privatizaciju.
- Stvorena je pretpostavka, zakonodavni okvir. Otvorite Kazneni zakon i vidjet ćete odgovarajuća kaznena djela.
• Zašto ih onda nema u istražnom zahtjevu protiv Gotovca, Matanovića i Peše?
- Nemojte to mene pitati. Nisam ja državni odvjetnik, već ministrica pravosuđa. Zakonodavni okvir postoji i u Kaznenom zakonu su predviđena sva kaznena djela koja su potrebna. Pitanje je jedino težina kod kaznenog djela primanja mita kao pritvorska osnova u Zakonu o kaznenom postupku i upravo sada to razmatramo.
• Hoće li se Zakon o kaznenom postupku mijenjati po hitnoj proceduri?
- Idemo u temeljitu reformu ovog zakona, ali tekst izmjena bit će gotov prema planu u rujnu. Državno odvjetništvo upozorilo je na nedostatak u Zakonu o kaznenom postupku koji djelo primanja mita ne tretira kao osobito teško djelo za koje bi se mogao odrediti pritvor, bez obzira na to postoji li utjecaj na svjedoke, opasnost od bijega ili ponavljanja djela.
• Ne bi li se ovaj potez mogao shvatiti kao namjera da se Vlada osigura kako potpredsjednici Fonda neće izaći iz pritvora uoči izbora?
- Ne govorim o tome hoće li zakon vrijediti za ovu grupu iz Fonda, niti imenom i prezimenom o osobama, već uočenim problemima u provedbi zakona. Odlučno odbijam i pomisao da bi se zakon mijenjao zato da bi ti ljudi bili u pritvoru uoči izbora. Osim toga, na svakoj zakonskoj izmjeni rade stručnjaci-praktičari, suci, sveučilišni nastavnici, odvjetnici i oni do sada nisu predložili da se učine te izmjene. Međutim, institucije koje provode zakon upozorile su na zakonski nedostatak te će se opet sastati radna grupa. Ako izmjena bude u skladu s konceptom zakona, provest će se.
• Težina djela kao pritvorska osnova ozbiljno se problematizirala kada je Branimir Glavaš po njoj završio u pritvoru, a optužen je za ratni zločin. Imamo li sada drukčije kriterije?
- Ponavljam po stoti put. Nisam državni odvjetnik ni sudac i ne mogu komentirati detalje postupka u tijeku. Suci su ti koji primjenjuju zakone. Osim toga, ne razumijem što znači to problematiziranje i tko je problematizirao?
• Razmišlja li se nakon akcije Maestro o tome da se USKOK-u u proračunu osiguraju i sredstva za specijalnu blagajnu koja bi imali za ovakve akcije, a ne da ponovno moraju usred akcije tražiti novac od Vlade?
- Proračun je ove godine povećan za cijelo pravosuđe, a u tom dijelu i za USKOK. To tijelo je materijalno i kadrovski osnaženo. Tijekom godine je iz proračunske rezerve izdvojeno 800.000 eura, odnosno šest milijuna kuna za djelovanje USKOK-a. Upravo je to i poslužilo za USKOK-ove akcije. Ovakvo izdvajanje proračunske rezerve rebalansom će biti stavljeno na odgovarajuću proračunsku poziciju. Ako rezultati pokažu da je opravdano ovakvo izdvajanje iz proračunske rezerve, sredstva će se i u idućoj godini osigurati za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.
• Dakle, iduće godine će USKOK dobiti specijalnu blagajnu?
- Očito će se utvrditi da je USKOK-u za uspješnu borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala potrebno ovakvih dodatnih sredstva i kandidirat ćemo ih u proračunu za iduću godinu.
• Zašto građani, po vašoj procjeni, nisu kao Vlada ovu akciju doživjeli kao početak sustavne borbe protiv korupcije?
- Svatko radi neke svoje ankete, a one variraju prema odnosu političkih snaga na medijskoj sceni. Ovisno o tome koji je političar, pozicijski ili opozicijski, taj dan bio glasniji u medijima, eho su bile ankete među građanima. Ovo je nova situacija u kojoj su građani iznenađeni i još formiraju svoj stav. Naravno, ako vas netko cijeli dan bombardira da je to predizborni trik ili pamflet, onda počinjete tako razmišljati. No, kada malo bolje promislite, možda vidite nešto drugo. Ne bih rekla da su ankete bile tako negativne, već samo da su varirale ovisno o medijskoj pojavi neke političke opcije. Čvrsto vjerujem da će na kraju građani prepoznati napore i uspjehe ove Vlade.
• Mnogima je sporno što je akcija stala točno pred članovima vlade?
- Ništa nije stalo. Kako su nas izvijestili Državno odvjetništvo i policija, akcija je trajala godinu dana. U toj akciji praćenja nije moglo biti granice i barijere kada se negdje pojavila sumnja u kazneno djelo. Obuhvaćeni su bili svi koji su s potencijalnim počiniteljima došli u vezu.
• Je li na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost bilo govora samo o Zakonu o kaznenom postupku ili se problematiziralo još nešto?
- Predsjednici države, vlade i Sabora imali su izjavu za medije i rečeno je sve što je trebalo.
• Tamo je bio i predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin. Je li bilo riječi o stavu Vrhovnog suda prema gospodarskom kriminalu?
- Rekla sam vam da su čelnici države dali izjavu nakon sjednice i rekli što je trebalo.
• Zar vi kao ministrica pravosuđa i nositeljica antikorupcijskog programa ne smijete reći ništa izvan toga?
- Je li sastanak bio otvoren za javnost? Nije. Prema tome, ne tražite od mene da vam prepričavam sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost.
• Iz vlasti su najavljena nova hapšenja, novi slučajevi, a opoziciji je poručeno da se zabrine. Što zapravo slijedi?
- Ova akcija je pokazala da se treba brinuti svatko tko je činio kaznena djela i mislio da će ostati neotkriven. Lopovima je stavljeno do znanja da ipak ima načina da se otkriju njihove nečasne i nezakonite radnje.
• Je li u redu da političari najavljuju hapšenja?
- Mislim da je ispravno da političari kažu da će i dalje vrlo intenzivno provoditi antikorupcijski program i boriti se protiv korupcije. Jedan od načina je jačanje institucija i poticanje da odrade svoj posao. Toliko ja kao političar mogu reći.
• U antikorupcijskom programu je i Fond za privatizaciju imao svoju ulogu. Što su učinili?
- Fond je imao zadaću napraviti plan privatizacije, utvrditi prioritete privatizacije i dostavljati izvješća o njenu tijeku. Fond je to uredno dostavljao. Dobili smo popis pravnih osoba u vlasništvu Fonda gdje je privatizacija u tijeku ili se namjerava s njom krenuti. U pojedinim slučajevima je bilo naznačeno i da je u tijeku kriminalistička obrada i da se izuzima dokumentacija. Sve je bilo rečeno i nitko nije mogao ništa posumnjati. Želim reći da kada od suradnika ili nekog na nižoj razini dobivate izvješća, ne morate istraživati sve navode i detalje.
• Jeste li razočarani što je Bruxelles mlako reagirao na akciju Maestro?
- I ja kao i Bruxelles smatram da nema nikakve euforije i da treba i dalje ozbiljno raditi. Najprije ovaj slučaj treba dovesti do kraja, a onda nastaviti dalje.
• Mislite li da glavni državni odvjetnik ostavlja dojam da je samostalan ako se u vezi s akcijom Maestro jednom javno pojavio, a vlada o njoj dva tjedna svakodnevno govori?
- Vi iz medija sve mjerite količinom pojavljivanja na vašim stranicama. Postoje ljudi koji predano rade svoj posao i nemaju potrebu medijskog predstavljanja. Takvi ljudi će i za pet godina raditi svoj posao. Dakle, Bajić kao i ravnatelj policije Marijan Benko vodili su tu akciju, a kada su je dovršili, na press-konferenciji su rekli što je trebalo i dalje nastavili predano raditi svoj posao.
• Jedan od argumenata za eventualnu promjenu pozicije Državnog odvjetništva dr. Josipoviću bio je da vlast ionako utječe na tužiteljstvo, a po drukčijem ustroju bi to barem bilo pošteno postavljeno.
- Ne znam što to znači. Da je sada nepošteno ili da glumimo da je Državno odvjetništvo samostalno. Vlada ima utjecaja na njih samo utoliko što daje sredstva za njihov rad i osigurava zakonodavne i druge uvjete.
• Je li Ministarstvo pravosuđa sudjelovalo u određivanju propisa koje je Jedinica za Hitrorez predložila za ukidanje?
- Ministarstvo je, kao i druga upravna tijela, napravilo katalog svojih propisa s eventualnim sugestijama treba li nešto ukinuti. Jedinica za Hitrorez je s gospodarskim sektorom sačinila preporuke koje propise treba ukinuti i koje odredbe pojedinih zakona predlaže pojednostaviti ili ukinuti. Oni su to činili s aspekta pojednostavljenja i učinkovitosti u gospodarstvu.
• Kakav je vaš stav prema njihovoj ideji da se ukinu odvjetničke tarife i da odvjetnici sami određuju koliko će naplatiti usluge?
- Vlada je u četvrtak podržala preporuke Hitroreza i uputila ih ministarstvima da se o njima očituju. Traži se da se preporuke maksimalno uvaže zbog konkurentnosti i učinkovitosti gospodarskog poslovanja. Treba biti što manje barijera za gospodarstvo, no društvo ima više segmenata i treba ujedno osigurati ravnotežu. Preporuke Hitroreza su u rasponu od izvrsnih preporuka, gdje se predloženom izmjenom mogu polučiti izvanredni rezultati i učinkovitost, do malih poboljšica koje ne donose spektakularne rezultate da bi zaslužile izmjene zakona, ali i do izmjena koje se ne uklapaju u cijelosti u ratio zakona.
• Niste odgovorili hoćete li dopustiti da svaki odvjetnik sam određuje iznos koji će naplatiti stranci?
- To je toliko ozbiljna odluka da se ne može odgovoriti sa da ili ne. Znate da s druge strane sindikati traže da tarife određuje vlada, odnosno Ministarstvo pravosuđa, a ne Odvjetnička komora, kako je sada određeno. U europskim državama su različita rješenja i moguće je i potpuno slobodno određivanje odvjetničke tarife prema tržištu. No tada se otvara pitanje dosuđivanja troškova koji se u nekim državama, kao i kod nas, dosuđuju stranci koja je pobijedila u sporu. Riječ je o preozbiljnom pitanju da bih ovako odgovorila. Smisao prijedloga je da se građanima odvjetnička usluga učini dostupnijom, ali pitanje je bi li se ovim prijedlogom to postiglo. Krećemo u izmjene Zakona o odvjetništvu, plan je do srpnja formirati radnu grupu koja treba razmotriti sve modalitete tarifa. Ideja Hitroreza je na ovaj način ubrzati parnični postupak, no moram reći da ne vidim tu neku poveznicu.
• A što je sa Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći?
- Sljedećeg tjedna će biti na vladi, a počet će se primjenjivati u sljedećoj godini.
• Predstoji vam imenovanje dvoje predsjednika u općinskim sudovima u Zagrebu. Taj sud razdvajate na građanski i kazneni. Jeste li zadovoljni radom zagrebačkog suda?
- Uglavnom su najveći problemi na najvećim sudovima jer oni imaju i najviše predmeta (zagrebački i splitski). Zagrebački sud pokriva četvrtinu predmeta u Hrvatskoj. Nisam zadovoljna duljinom trajanja postupaka kao ni organizacijom rada suda i tu će trebati provesti velike zahvate. Očekujem da se novi predsjednici s time uhvate u koštac. Postupak imenovanja je završen. Dobila sam mišljenje sudačkih vijeća, razgovarala s kandidatima i donijela odluku.
• Je li vam struka sugerirala nekog od kandidata?
- Sudačko vijeće dalo je dobre ocjene svim kandidatima i u glasovanju su također svi prošli jednako.
• Dakle, za razliku od Splita gdje je podršku za predsjednika suda dobio samo brat ministra Dragana Primorca, u Zagrebu je odluka o predsjednicima bila potpuno prepuštena vama?
- Sudačko vijeće u Splitu imalo je stav potpuno u korist samo jednog kandidata, ali su postojale neke druge okolnosti zbog kojih nisam izvršila izbor. Za zagrebački sud nije bilo razloga da se izbor ne izvrši.
• Što konkretno očekujete od predsjednika zagrebačkih sudova budući da je to sud koji prednjači u zastarama, zaostacima, ali i broju predmeta koji su podijeljeni drugim sudovima da ih riješe?
- Predmeti su se delegirali na druge sudove zato što bi po okvirnim mjerilima zagrebačkome sudu trebalo još sudaca. Tu imamo problem proračunskih sredstava, a istovremeno imamo sudove u kojima suci nemaju dovoljno predmeta. Logična je odluka da se spisi raspoređuju na te sudove. Očekujem od Vrhovnog suda da primijeni i odredbu o delegiranju sudaca u krugu od 50 km. To je u slučaju prvostupanjskih sudova dobra mjera.
• Možete li provesti reformu pravosuđa budući da nemate nikakve ovlasti nad sucima?
- Suci su neovisni i tako mora ostati. Reformu pravosuđa mogu provesti jer je ona u interesu svih građana pa tako i sudaca. Očekujem sinergiju i suradnju sudaca, odvjetnika, državnih odvjetnika i svih stranaka u postupku. Razlog za optimizam daju mi dosad postignuti izvrsni rezultati reforme pravosuđa, a prije svega smanjenje zaostataka predmeta za više od 30 posto na godišnjoj razini, kao i niz drugih mjera kojima se povećava učinkovitost pravosuđa i dostupnost pravdi.
Piše: Ivanka Toma
Mladen Bajić mi ne bi trebao biti pomoćnik
• U SDP-ovoj antikorupcijskoj strategiji dr. Ivo Josipović je predložio promjenu Ustava i drukčije pozicioniranje Državnog odvjetništva koje bi postalo dio egzekutive. Što mislite o tome?
- I to su stavovi koji se dnevnopolitički iz dana u dan mijenjaju. Neki političari u stanju su dnevno mijenjati priču. Kada je akcija Maestro izašla u javnost i kada su je predsjednik vlade i države pohvalili i rekli da je to naš uspjeh u borbi protiv korupcije, oporba je odmah skočila na noge i rekla da se nemamo što hvaliti, da institucije rade same od sebe i da nismo ništa znali.
Rekli su da su policija i odvjetništvo to učinili sami. Tjedan dana prije toga bio je prijedlog SDP-a u kojem se polazilo od toga da te iste institucije ne rade dobro, da se moraju staviti pod kontrolu izvršne vlasti da bi ih se natjeralo raditi pa su čak, bez obzira na ustavnu odredbu o državnom odvjetništvu, predlagali njegovo priključenje Ministarstvu pravosuđa. Mislim da je sustav kakav imamo dobar, što je pokazala i ova akcija. Institucijama treba osigurati logistiku i treba im dati da rade posao i pritom ne razmišljaju hoće li postupati protiv svojih šefova. Dakle, trebaju neovisno raditi svoj posao.
• Znači, ne želite glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića za svog pomoćnika?
- Bajić ovako djeluje samostalnije i na neki način su mu otvoreniji putovi djelovanja u poslu koji mora obaviti. |
U Zagrebu manje korupcije
• Što je s istraživanjem o stvarnom stanju korupcije koje ste najavili?
- To istraživanje trebaju provesti Državno odvjetništvo i USKOK u suradnji s Pravnim fakultetom u Zagrebu. Koliko znam, dekan Pravnog fakulteta dr. Josip Kregar napravio je pripreme za istraživanje, ali ne znam do kuda je stiglo. U međuvremenu imamo GALLUP-ovo istraživanje koje je utvrđivalo stvarno stanje korupcije na području grada Zagreba. Tu je zanimljivost da stvarni razmjeri korupcije opadaju, premda ne drastično, a pritom rapidno rastu prijave za korupcijska kaznena djela. To smatramo uspjehom u komunikacijskoj strategiji s građanima, civilnim sektorom i nevladinim udrugama te Uredom za proširenje Europske komisije s kojim diljem zemlje održavamo seminare. |
|
