Vladimir Šeks |
|---|
 |
■ U oporbenim krugovima, ali i nekim medijskim komentarima, moglo se pročitati kako Saborom vlada "Šeksova željezna čizma", jednom riječju -čvrsta ruka. Vladate li najvišim zakonodavnim tijelom doista tako kruto? Ili je to dio političke borbe u Saboru i oko njega? U svom dosadašnjem radu striktno sam se držao poslovnika o radu Hrvatskog sabora. Dio oporbe mi je, ipak, prigovorio kako se Sabor neredovito okuplja, u čemu mu se pridružio dio medija. Ali, pogledajmo činjenice: Sabor je konstituiran 22. prosinca, u razdoblju od 60 dana održane su tri sjednice sa 32 točke dnevnog reda, te je usvojeno jedanaest zakona i trinaest odluka. Provedene su četiri rasprave o prvom čitanju zakona. Dakle, nije točno da Sabor ništa ne radi.
■ Ipak, mogli ste sjednice sazivati i češće?
- Dužnost je predsjednika da saziva plenarne sjednice Sabora kad mu pristigne dovoljna količina zakona i odluka koji opravdavaju zasjedanje. Na prvoj sjednici konstituiran je Sabor, a zatim smo na izvanrednoj sjednici donijeli izmjene zakona po kojima je konstituirana Vlada.
Treća sjednica zakazana je krajem siječnja, jer prije toga Vlada nije dala Saboru dovoljno "posla". Naprosto, Vlada je prvu sjednicu imala 5. siječnja, i do kraja mjeseca nismo imali razloga sazivati sjednicu Sabora.
Usporedimo li to s početkom 2000., vidjet ćemo da su i tada, u prva dva mjeseca koalicijske vlasti, održane samo dvije sjednice Sabora.
■ Jeste li doista izjavili kako nemate namjeru dopustiti da se sabornica pretvori u "oporbenu brbljaonicu"?
- Nisam. Radi se o zlobnoj iskonstruiranoj interpretaciji emisije Hrvatskog radija od 16. veljače u kojoj sam nastupio.
Imam i prijepis vrpce na kojoj je snimka te emisije. Rekao sam da rad Sabora mora biti racionalan i ekonomičan, a ne da se vode tek rasprave radi rasprava. Trebamo izbjeći beskrajne rasprave iz prošlih saziva, čiji je cilj bio isključivo produciranje pojedinaca i stranaka. Govorio sam o vraćanju integriteta i ugleda Sabora u biračkom tijelu, o čemu predsjednik Sabora mora voditi računa.
Ne želim dopustiti iživljavanja na sjednicama kakva smo mogli vidjeti do sada. Na radiju sam rekao, odgovarajući na kritike kako nema zasjedanja, i sljedeće: "Zato su vrlo zanimljivi oni koji prigovaraju i koji bi željeli da se Hrvatski sabor jednostavno pretvori u brbljaonicu, pa prigovaraju zašto nema sjednica Hrvatskog sabora."
Dakle, ja nisam nazvao Sabor brbljaonicom, očito je da odgovaram na kritike oporbenih zastupnika.
■ Ozbiljnijom se čini kritika da se Sabor sastaje rijetko i da sada važnu ulogu zauzimaju sastanci premijera sa šefovima stranaka, koji pokušavaju zamijeniti saborsko dogovaranje o bitnim temama?
- Sporazumna obveza HDZ-a sa strankama koje nas podupiru -SDSS-om i HSU - te sa zastupnicima manjina, sadrži uvjet da ih konzultiramo oko provođenja ugovora s njima. U skladu s tim, predsjednik Vlade u nekoliko je navrata održao sastanke s predsjednicima tih stranaka, odnosno sa zastupnicima nacionalnih manjina koji podupiru Vladu. To je bio obvezan učiniti i kod donošenja proračuna.
Te stranke, po dogovorima, trebaju biti uključene u izradu nekih zakona, što se posebno odnosi na HSU.
Znači, ni tu nije riječ o marginalizaciji Sabora, nego o provođenju sporazuma koje smo postigli s drugim strankama.
■ Uloga zastupnika u ovom sazivu je, zbog tanke vladajuće većine, izuzetno važna. Kako ocjenjujete rad zastupnika u odnosu na prošle sazive?
- Rad i uloga zastupnika bitno su odgovorniji nego prije, prvenstveno kad je riječ o zastupnicima HDZ-a, kojima je jasno da moraju podržati i one zakonske prijedloge i odluke koji su ugovoreni s partnerskim strankama. Među HDZ-ovim zastupnicima postoje "časnici za vezu" s tim strankama, koje moraju upoznati s cjelinom i detaljima ponašanja i glasovanja HDZ-a. Zastupnici HDZ-a moraju biti u stalnom kontaktu sa zastupnicima stranaka koje nas podržavaju kako bi naši zakonski prijedlozi prolazili.
To je izuzetno važno za rad Vlade. Isto tako, zastupnici moraju biti na sjednicama, i s njih mogu izostajati samo u iznimnim slučajevima.
■ Očito, uveli ste jaku stranačku stegu?
-I te kakvu stegu! Kod nas vladaju čudna pitanja o parlamentarnoj stezi. Pogledajte druge države, u SAD-u oporba pokušava pronaći kongresmena ili senatora koji je propustio važno glasovanje. Kad ga pronađu, to je ključni dokaz protiv nečije političke kompetencije.
U engleskom parlamentu imate sličnu stegu i ne vidim zašto je to kod nas neobično!
S druge strane, mi u HDZ-u jako dobro analiziramo taktiku oporbe, koja vrlo budno prati hoće li naši zastupnici, uz stranke koje nas podupiru, imati potrebnu većinu.
■ Ima li u HSP-u političara koje biste vi rado vidjeli u HDZ-u?
- Teško je to reći. Ne vidim što će nam.
■ Zbog parlamentarne većine, naravno.
- U svim ključnim političkim pitanjima HSP se pokazao kao vrlo vjeran saveznik SDP-a. Promjene Ustava ne bi bile moguće bez HSP-a.
■ U srijedu započinje rasprava o državnom proračunu. To je prvi veliki parlamentarni test za Vladu dr. Ive Sanadera i njezinu krhku većinu. Očekujete li probleme oko izglasavanja proračuna?
- Usvajanje državnog proračuna veliki je test, ali Vlada će ga uspješno položiti. Upravo su zato u dogovore uključene i druge stranke, one koje nas podupiru, tako da neće biti iznenađenja. Na sastanku u ponedjeljak uzajamno smo se konzultirali i provjerili je li sve u redu sa strankama i zastupnicima s kojima surađujemo.
Velik dio oporbe bit će protiv proračuna. Stajalište SDP-a još nije jasno izrečeno.
■ Predsjednik SDP-a Ivica Račan rekao je da će podržati proračun ako od toga ne napravite političko pitanje?
- Ne rade se politička pitanja, ali predsjednik Vlade i ministar financija moraju u sabornici objasniti zašto je proračun ovakav. Kad smo predstavljali Vladu, nije bilo ni riječi o odnosu programa Sa-naderove Vlade prema radu Račanove.
Štoviše, Sanader je zahvalio Račanu na nizu dobrih poteza.
Ali, prilikom primopredaje ministarstava u knjigama nije predočeno, niti je usmeno priopćeno čime je sve unaprijed opterećen budući proračun. To jednostavno tada nismo znali, to nam je bilo zatajeno.
Radi se o šest i pol milijardi kuna.
■ Niste li prije mogli znati za te troškove?
- Nismo to mogli znati, jer su pojedini ministri to prešutjeli.
Nedavno je bivši ministar Čačić ustanovio kako Račan laže, jer nije prikazano kako je 1,7 milijardi kuna
obaveza stvoreno u listopadu i studenome, kada je Sabor bio raspušten. Poslije toga, Čačić je zadužio budući proračun za 257 milijuna kuna nakon provedenih izbora.
Slično je u zdravstvu: obveze koje nisu prikazane ministru Hebrangu, koje su načinjene u studenome i prosincu, iznose 188 milijuna kuna. Nakon Nove godine pokazalo se da je za lijekove potrošeno 523 milijuna kuna, što nismo znali kad smo preuzimali vlast. Za željeznice je potrošeno dvije milijarde kuna, što je opterećenje državnog proračuna koje nije bilo evidentirano.
■ Kako ćete s tim obavezama za koje ste naknadno saznali ispuniti obećanja koja ste dali biračima? - Proračun je u velikoj mjeri diktiran i unaprijed određen. Imamo legalne stavke prošle Vlade, te velike kredite i kamate. Po raznim stavkama, u 2004. trebamo otplatiti 30 milijardi kuna!
Što se tiče programskih jamstava HDZ-a u odnosu na umirovljenike, branitelje i rodilje, njih ćemo ostvariti. Dio socijalnog programa bit će usporen, a nova porodiljska politika primjenjivat će se od 1. srpnja.
■ Hoće li kasniti izgradnja autoceste Zagreb-Split?
- Ne, tu neće biti promjena. Ovog ljeta otvorit ćemo 177 kilometara autoceste prema Splitu, novac je osiguran u proračunu.
Usporit ćemo izgradnju željezničke infrastrukture, upravo zbog tih šest i pol milijardi troškova za koje nismo znali.
■ Rekli ste da je integriranje srpske manjine u društvo strateški interes Hrvatske. Vrijede li ista pravila, odnosno zaštita strateških hrvatskih interesa, i za slučaj generala Gotovine? Hoće li baza HDZ-a to prihvatiti?
- Mislim da je baza HDZ-a prihvatila našu politiku pune suradnje s Haagom, ali uz diplomaciju koja će to zaista pretvoriti u suradnju. Sanaderova ekipa takav je odnos obostrane suradnje već uspostavila.
Odnos s Haagom mora se promatrati u cjelini, ne samo preko generala Gotovine. Naše stajalište iznio je potpredsjednik Andrija Hebrang, pozvavši Gotovinu da se pojavi pred sudom.
Nemamo, doista, nikakve informacije da se Gotovina nalazi u Hrvatskoj. Nastojimo uvjeriti glavnu tužiteljicu i druge inozemne dužnosnike da je Hrvatska spremna u potpunosti surađivati s Haškim sudom.
Velik dio HDZ-ove stranačke baze podupire tu politiku suradnje s Haagom.
■ Hoće li u odnosu prema Hagu ključni biti novi osumnjičenici i odnos prema njima? Neka imena potencijalnih haških putnika već su prisutna u javnosti.
- Vlada je, u sklopu nove politike prema Haagu, prebacila suradnju na Ministarstvo pravosuđa. Uvjeravali smo inozemne čimbenike, prošlih dana, da će Vlada u potpunosti surađivati oko novih optužnica.
Napokon, i oni s kojima se spekulira kao s potencijalnim optuženicima kažu da će se odazvati na svaki poziv suda.
■ Znači li to da ćete promijeniti i šefove tajnih službi, koje kažu da ništa ne znaju o Gotovini? Navodno je i to zahtjev Haaga.
- Vrlo je delikatno govoriti o toj temi.
Za promjene u tajnim službama potrebna su dva potpisa: predsjednika Republike i premijera. Dakle, ne mogu to kao predsjednik Sabora komentirati.
■ Predsjednički su izbori za godinu dana. Predsjednik Mesić kaže da nije počeo predizbornu kampanju, a HDZ još nije otkrio svog kandidata. Kako će se HDZ postaviti na predsjedničkim izborima?
- U HDZ-u se o predsjedničkim izborima uopće nije razgovaralo. Ni na predsjedništvu, ni na stranačkim tijelima, čak ni u kuloarima!
■ Nemoguće, onda ste previše neozbiljni.
- Nismo neozbiljni, ali ima još vremena. Za mene je očito da će se predsjednik Mesić kandidirati i da je počeo pretkampanju. Vidljivo je to iz njegova sve učestalijeg pojavljivanja u javnosti. Iz kruga HDZ-a nekoga ćemo kandidirati za predsjednika, ali prerano je govoriti o tome tko će to biti, iako se već spekulira s nekim imenima. No, te promocije ne dolaze ih HDZ-a, nego iz političke i medijske javnosti. Mi nismo još raspravljali o kandidaturi nekog našeg člana za predsjedničke izbore.
Manjinsku politiku u HDZ-u ne podupiru samo nevažni pojedinci
■ Hoće li se usporiti povrat srpske imovine, što predviđa dogovor sa SDSS-om?
- To je civilizacijska obaveza svake hrvatske Vlade. Ona proizlazi iz zakona, ali i iz nužnosti da Hrvatska kao civilizirana država ispuni svoje dužnosti. To je i uvjet naše kandidature za EU.
Vratit ćemo imovinu do konca ove godine, a ono što je uništeno bit će nadoknađeno. U proračunu je to predviđeno, uglavnom kroz Kalmetino ministarstvo.
■ U vezi s povratom srpske imovine, kako na to reagiraju lokalne organizacije HDZ-a na terenu, u krajevima koji su bili okupirani? Postoji li tu šansa HSP-a da vam oduzme biračko tijelo?
- Postoji teza da odluke predsjednika Sanadera i vodstva HDZ-a ne nailaze na razumijevanje u dijelu stranačke baze. Sanader je još prije izbora pozvao Srbe da se vrate u Hrvatsku, što je na sedmom saboru HDZ-a praćeno velikim odobravanjem. I drugi potezi te vrste naišli su na razumijevanje i odobravanje ogromnog dijela članstva HDZ-a. Marginalni su i beznačajni signali od pojedinaca koji to ne prihvaćaju i ne razumiju.
Pa izbori u Osječko-baranjskoj županiji pokazali su kako HDZ dobiva upravo s tom politikom. Ponavljam, beznačajni su pojedinci koji ne shvaćaju da je integriranje srpske manjine u društvo od strateške važnosti za hrvatske državne interese. Trebaju dobiti poziciju u izvršnoj vlasti, što je učinjeno, i da se prevladaju posljedice rata. To je važno za demokratsku Hrvatsku. Oni koji to ne vide, žive u prošlosti i bez osjećaja su za realnost.
■ Je li najžešća oporba HDZ-u doista HSP? Anto Đapić i dalje se ponaša kao razočarana mlada.
- Prije izbora, i za vrijeme kampanje, nitko iz HDZ-a, ni predsjednik Sanader, niti bilo tko drugi, nije HSP-u obećao sklapanje koalicijske vlade u slučaju izbornog uspjeha. To je u nekoliko razgovora Sanader Đapiću jasno stavio do znanja. HSP nije mogao sudjelovati u Vladi, a među važnijim razlozima je međunarodni image pravaša. Ponudili smo parlamentarnu suradnju. Đapić je javno zatražio mjesto ministra unutrašnjih poslova, što HDZ-u nije bilo prihvatljivo. Mi ih ni u budućnosti ne namjeravamo uzeti u Vladu. Otuda potječe njihova ozlojeđenost. HSP se ponaša kao najžešća oporba prema Vladi HDZ-a. Za razliku od SDP-a, nisu glasovali za povjerenje Vladi HDZ-a, a 2000. podržali su Račana. Nisu glasovali ni za hadezeovske dužnosnike u Saboru.
■ U čemu je "tajna veza" HSP-a i SDP-a?
- U onom razdoblju radilo se o posve banalnim razlozima. Prvi je kazneni postupak koji se vodi protiv Đapića i Kandarea zbog lažnog magisterija. Drugi razlog je stambeno pitanje Ante Đapića i očekivanje da ono bude povoljno riješeno.
Treći razlog je postupak na Ministarstvu pravosuđa, gdje su se pribojavali prihvaćanja Paragina zahtjeva da mu se vrati stranka.
Iz tih su se razloga okretali prema SDP-u. I danas je vidljivo da imaju dogovor o zajedničkom nastupu s Račanovom strankom. |
|||
