savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=2502  https://twitter.com/savjest_com?intervju=2502  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=2502  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=2502

Vladimir  Šeks

../intervjui/intervjui.php?osoba=330&vladimir-seks

Šeks Vladimir
Datum:
28.02.2004
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

•  Zbog tijesne većine u Saboru, o mnogim se zakonskim prijedlozima morate dogovarati s partnerima. Na koji način većinske zastupnike držite pod kontrolom?

-  Potpisani su sporazumi o suradnji i potpori sa SDSS-om, s HSU-om i sa zastupnicima manjina. Po svim tim sporazumima, HDZ i Vlada u određenom roku moraju ispunjavati potpisane obveze. Predviđen je mehanizam dogovaranja prema kojemu već u fazi izrade nacrta prijedloga zakona - koji se odnose na te obveze - zastupnici ili predstavnici tih stranaka moraju biti djelatno uključeni.
 
• Zasad vam u Saboru ide dobro. Samo je jednom SSDS bio suzdržan, kad se izglasavalo Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa.
- No, to je različito.
 
• To, dakle, nije bio sektor pokriven vašim sporazumom?
- Točno. A u vezi sa zakonima koji nisu direktno vezani uz njihovo interesno područje, organiziraju se sastanci premijera i ministara s predstavnicima tih stranaka. U Saboru smo odredili zastupnike koji su svojevrsni časnici za vezu s njihovim klubovima i pojedincima.
 
• Odjeknula je vaša izjava da nećete dopustiti da Sabor postane tribina za iživljavanje zastupnika. Kojim sredstvima namjeravate spriječiti brbljaonicu?
- Rekao sam vrlo precizno i jasno da bi oni koji prigovaraju da se Sabor neredovito sastaje, željeli da se Sabor pretvori u brbljaonicu. Kad sam to govorio, imao sam posebno na umu pogled unatrag.
 
•  A tko se iživljavao u prošlom saborskom sazivu?
- Bilo je nekoliko zastupnika, među kojima i zastupnika HDZ-a. Ne želim ih imenovati, javnost ih je prepoznala.
 
• Je li više tih koji su se iživljavali bilo iz HDZ-a ili iz drugih stranaka?
- U oporbenoj skupini, ne samo u HDZ-u, bio je veći postotak onih koji su dobivali pozornost medija. Oni su davali pečat, a mediji su ih atraktivno koristili.
 
• No, sve je ipak bilo po Poslovniku?
- Ne bih rekao. Razne neozbiljne i neodgovorne izjave bile su protivne duhu Poslovnika.
 
• Hoćete li mijenjati Poslovnik?
- S pogledom unatrag trebam djelovati odgovorno, da se te slike ne ponavljaju. Ne adresirani to ni na koga. Sadašnji Poslovnik omogućuje, ako ga se ispravno interpretira, žestoka sučeljavanja, ali mora omogućiti i demokratsku raspravu. Intervencijom Kluba zastupnika vladajuće stranke pojedine točke može se isključiti iz dnevnoga reda.
 
•  Mislite li da je parlamentarizma previše i da bi ga trebalo promijeniti, s obzirom na iskustvo posljednjih 14 godina?
- Parlament treba ispunjavati svoju ustavnu zadaću.
 
•  Opozicija se boji da će parlament biti marginaliziraniji nego dosad. Hoće li?
- Vlada odgovara parlamentu, ali je bitno tko je parlamentarna većina i je li iz te većine i Vlada. Svugdje se u parlamentarnoj demokraciji iz parlamentarne većine formira Vlada. Ključne političke odluke donose se na vrhovnim tijelima stranke i u dogovoru s političkim partnerima. Oni se tehnički provode u Vladi, a zakonodavno potvrđuju u Saboru.
 
•  Prema istraživanju agencije Puls, 50 posto građana ne vjeruje da ih vlast vodi u bolje sutra.
- Vidio sam rezultate tog istraživanja. No, bilo je već nekoliko istraživanja s divergentnim odgovorima. Imate istraživanje o vjerodostojnosti predsjednika Vlade i same Vlade. Recimo, 70 posto anketiranih daje povjerenje predsjedniku Vlade, a samoj Vladi nešto manje.
 
• Kako ocjenjujete prva dva mjeseca nove Vlade?
-  Vlada je konstituirana 5. siječnja i glavninu svoga djelovanja stavila je u funkciju uvjeravanja i dokazivanja EU da je Hrvatska ispunila većinu političkih pretpostavki za dobivanje pozitivnog mišljenja Unije. Djelovanje je u prvom redu bilo usmjereno prema diplomatskoj aktivnosti, a drugi je dio Vlade užurbano radio da ostvari pravila igre, koja su temelj za pozitivno mišljenje.
 
•  Sanader i Žužul obavili su mnogo posjeta po Europi, no po čemu ocjenjujete da je učinjen pozitivan iskorak u odnosu na postignuća bivše vlasti kad je riječ o pristupu EU? Još ostaje glavni problem - general Gotovina?
- Uloženo je mnogo truda kod zemalja koje još nisu ratificirale Sporazum o pridruživanju i suradnji.

• Mnogo se trudila i bivša vlast.
-  Sanader je učinio snažan iskorak. I prošla Vlada imala je dobrih rezultata za dobivanje mišljenja, ali je ona u posljednje dvije godine mandata počela gubiti dah i nije više bila vjerodostojna da će uistinu i ispuniti tri bitne pretpostavke - povratak izbjeglica i njihovo zbrinjavanje, povratak imovine, dakle uistinu manjinsku politiku. Prošla ju je Vlada deklarirala, ali je nije provela. A učinjen je i napredak u suradnji s Haaškim sudom.
 
• Mislite li da kad je riječ o suradnji s Haaškim sudom više vjeruju Sanaderovoj nego Račanovoj vladi?
- Daleko više. Mogu i konkretizirati jer znam da je u tihoj diplomaciji postignuto više dobrih aranžmana s tužiteljicom.
 
• Mislite li na mogućnost Gotovinine obrane sa slobode ili nešto drugo?
- Mislim da je Hrvatska postala mnogo vjerodostojnijom, da ispunjava dvije prve pretpostavke u vezi s manjinama, što se pokazalo i ulaskom u izvršnu vlast. Govoreći o Haagu, dobro smo surađivali na određenoj dokumentaciji i u operativno-taktičko-tehničkim dogovorima o Gotovininu pojavljivanju pred Haaškim sudom.
 
• No, od toga zasad nema ništa.
- Da, ali je vjerodostojnost ipak vraćena. A glede nekih drugih mogućih slučajeva, postignuta je dobra klima u haaškom Tužiteljstvu da se Hrvatskoj prepusti jurisdikcija u određenim slučajevima iz domene Haaga.
 
• Biste li vi osobno ukinuli nagradu koju je prijašnji MUP bio raspisao za informacije o Gotovini?
- Vjerodostojne su izjave da će se Gotovina pojaviti pred Haaškim sudom. On bi trebao učiniti taj herojski iskorak. Dužnost je svakog da surađuje s Haagom, ne samo Vlade i Vladinih tijela. Vlada tu nagradu nije povukla i imamo obvezu preko MUP-a i sigurnosnih službi, na temelju već donesene odluke o izručenju, akciju djelotvorno provoditi.
 
• Je li ipak Hrvatska talac Gotovine?
- Mislim da je to prenaglašeno. Treba gledati cijeli kontekst, a slučaj generala Gotovine samo je jedan od predmeta suradnje s Haaškim sudom.
 
• Ali je najvažniji?
- Da, bitno najvažniji. Zbog još nejasnih pogleda na proširenje EU, zacijelo bi se u nekih članica Unije, i da nije slučaja Gotovine, našao i neki drugi argument. Pseudoargument i alibi. U tom kontekstu, kad bi se general pojavio pred Haagom, otpao bi argument da je Hrvatska njegov talac.
 
• Da, kad bi se pojavio, Hrvatska više ne bi bila talac.
-  Nisam siguran da tada nešto drugo ne bi bilo sporno. To je Europa s dvije brzine, velike su rasprave o proširenju.

• Zašto HSP smeta međunarodnoj zajednici, a HDZ ne? U čemu je razlika, naravno ako govorimo o malo starijem HDZ-u od ovog današnjeg?
- Stari HDZ transformirao se u novi. Nisu važna deklaratorna opredjeljenja, nego kako se politiku vodi, kreira i prihvaća. Važno je koliko je ta nova politika saživjela i prihvaćena na svim razinama stranke i pristaša. Teze koje se javljaju da vodstvo nema potporu u stranačkoj bazi ne stoje, jer je u biću HDZ-a učinjena kopernikanska promjena. Ta je politika inaugurirana prije izbora, a sada se čvrsto ugnijezdila u golemom dijelu stranke. To je rezultiralo izbornim rezultatima. A vrhuška u HSP-u nije bila svjesna da je percepcija o njima u međunarodnoj javnosti bila krajnje loša i da su još vrlo živa sjećanja na njihove čelnike koji su do nedavno bili nositelji ideja koje su davna prošlost
 
• Vlada je manjinska, očekujete li da ćete privući još neku stranku u svoje okrilje?
- To je teško očekivati, ali nije potpuna utopija. Iz okrilja HSS-a dolaze vrlo jasne poruke i signali da bi nekolicina zastupnika HSS-a bila vrlo raspoložena za najozbiljniju suradnju.
 
• Glavni dio HSS-a ili marginalni?
- Nekolicina zastupnika.
 
• Sada ih je 10 u Saboru. Na koliko ljudi mislite?
- Pa na trećinu. Ne mora to biti koalicija, ali mislim da bi bili spremni podržavati Vladu.
 
• Što mislite kako će se razvijati stranačka scena u Hrvatskoj?
- Idućih godina doći će do osjetne profilacije. Na lijevom spektru iskristalizirat će se dvije stranke. Mislim da će SDP izgubiti primat na ljevici. Bez obzira na sadašnje unutarnje procese, SDP-u uz bok vjerojatno će biti HNS.
 
• Smatrate li da će biti jednako jake stranke?
- SDP će pokušati u sebi ukotviti socijaldemokratsku dušu, a to će biti vrlo bolno za neke njegove dijelove. Time će se I smanjiti, jedan krak mogao bi otići lijevo, a ostatak se oblikovati kao istinska hrvatska socijaldemokracija. HNS ima program i građanske stranke i stranke s elementima ljevice. Centar će, pretpostavljam, potpuno usisati HDZ. Na desnici će ostati vjerojatno jedino HSP.

• Mijenja se Zakon o HRT-u, ali postoji bojazan, osobito urednika i novinara Televizije i Radija, da se Zakon mijenja samo zbog toga da bi HDZ izabrao "svog" ravnatelja i glavnog urednika.
- Objektivno je više nemoguća takva transmisija. Nakana je isključivo u tome da elektronički medij bude objektivni javni servis. Nema prikrivenih nakana da HDZ stavi šapu na TV. Ali, sadašnje je stanje na Televiziji neodrživo.
 
• Vlada li nered na HTV-u?
- Da, to je potpuni anarhični nered, a krunski svjedoci su čelni ljudi i novinari na Televiziji.
 
• Govorite li o Informativnom programu, općoj organizaciji ili nečem trećem?
- Ima sjajnih dijelova programa, dokumentarnog, kulturnog, specijaliziranih emisija, ali u onom najhitnijem dijelu gdje TV treba biti javni servis - vlada golemi kaos.
 
• Jesu li u Informativnom programu pristrani i protiv vaše vlasti?
- Tu je prije svega riječ o neprofesionalnosti.
       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


09.05.1979  Mičević Blaženka
09.05.1974  Hudić Mario
09.05.1966  Vukušić Herman
09.05.1964  Stanić Zvonimir
09.05.1963  Slamek Đurđica
09.05.1958  Damjan Mato
09.05.1958  Rilje Damir
09.05.1954  Vidaković Antun
09.05.1954  Gverić Ante
09.05.1952  Posavec Mladen
09.05.1952  Galinec Izidor
09.05.1947  Buršić Slobodan
09.05.1930  Lovrić Anto