Vladimir Šeks |
|---|
 |
|
Šeks Vladimir
Datum:
28.02.2004
Slika autor/izvor:
|
|
Objavljeno na:
|
|
Objavi na:
|
|
|
• Zbog tijesne većine u Saboru, o mnogim se zakonskim prijedlozima morate dogovarati s partnerima. Na koji način većinske zastupnike držite pod kontrolom? - Potpisani su sporazumi o suradnji i potpori sa SDSS-om, s HSU-om i sa zastupnicima manjina. Po svim tim sporazumima, HDZ i Vlada u određenom roku moraju ispunjavati potpisane obveze. Predviđen je mehanizam dogovaranja prema kojemu već u fazi izrade nacrta prijedloga zakona - koji se odnose na te obveze - zastupnici ili predstavnici tih stranaka moraju biti djelatno uključeni.
• Zasad vam u Saboru ide dobro. Samo je jednom SSDS bio suzdržan, kad se izglasavalo Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa.
- No, to je različito.
• To, dakle, nije bio sektor pokriven vašim sporazumom?
- Točno. A u vezi sa zakonima koji nisu direktno vezani uz njihovo interesno područje, organiziraju se sastanci premijera i ministara s predstavnicima tih stranaka. U Saboru smo odredili zastupnike koji su svojevrsni časnici za vezu s njihovim klubovima i pojedincima.
• Odjeknula je vaša izjava da nećete dopustiti da Sabor postane tribina za iživljavanje zastupnika. Kojim sredstvima namjeravate spriječiti brbljaonicu?
- Rekao sam vrlo precizno i jasno da bi oni koji prigovaraju da se Sabor neredovito sastaje, željeli da se Sabor pretvori u brbljaonicu. Kad sam to govorio, imao sam posebno na umu pogled unatrag.
• A tko se iživljavao u prošlom saborskom sazivu?
- Bilo je nekoliko zastupnika, među kojima i zastupnika HDZ-a. Ne želim ih imenovati, javnost ih je prepoznala.
• Je li više tih koji su se iživljavali bilo iz HDZ-a ili iz drugih stranaka?
- U oporbenoj skupini, ne samo u HDZ-u, bio je veći postotak onih koji su dobivali pozornost medija. Oni su davali pečat, a mediji su ih atraktivno koristili.
• No, sve je ipak bilo po Poslovniku?
- Ne bih rekao. Razne neozbiljne i neodgovorne izjave bile su protivne duhu Poslovnika.
• Hoćete li mijenjati Poslovnik?
- S pogledom unatrag trebam djelovati odgovorno, da se te slike ne ponavljaju. Ne adresirani to ni na koga. Sadašnji Poslovnik omogućuje, ako ga se ispravno interpretira, žestoka sučeljavanja, ali mora omogućiti i demokratsku raspravu. Intervencijom Kluba zastupnika vladajuće stranke pojedine točke može se isključiti iz dnevnoga reda.
• Mislite li da je parlamentarizma previše i da bi ga trebalo promijeniti, s obzirom na iskustvo posljednjih 14 godina?
- Parlament treba ispunjavati svoju ustavnu zadaću.
• Opozicija se boji da će parlament biti marginaliziraniji nego dosad. Hoće li?
- Vlada odgovara parlamentu, ali je bitno tko je parlamentarna većina i je li iz te većine i Vlada. Svugdje se u parlamentarnoj demokraciji iz parlamentarne većine formira Vlada. Ključne političke odluke donose se na vrhovnim tijelima stranke i u dogovoru s političkim partnerima. Oni se tehnički provode u Vladi, a zakonodavno potvrđuju u Saboru.
• Prema istraživanju agencije Puls, 50 posto građana ne vjeruje da ih vlast vodi u bolje sutra.
- Vidio sam rezultate tog istraživanja. No, bilo je već nekoliko istraživanja s divergentnim odgovorima. Imate istraživanje o vjerodostojnosti predsjednika Vlade i same Vlade. Recimo, 70 posto anketiranih daje povjerenje predsjedniku Vlade, a samoj Vladi nešto manje.
• Kako ocjenjujete prva dva mjeseca nove Vlade?
- Vlada je konstituirana 5. siječnja i glavninu svoga djelovanja stavila je u funkciju uvjeravanja i dokazivanja EU da je Hrvatska ispunila većinu političkih pretpostavki za dobivanje pozitivnog mišljenja Unije. Djelovanje je u prvom redu bilo usmjereno prema diplomatskoj aktivnosti, a drugi je dio Vlade užurbano radio da ostvari pravila igre, koja su temelj za pozitivno mišljenje.
• Sanader i Žužul obavili su mnogo posjeta po Europi, no po čemu ocjenjujete da je učinjen pozitivan iskorak u odnosu na postignuća bivše vlasti kad je riječ o pristupu EU? Još ostaje glavni problem - general Gotovina?
- Uloženo je mnogo truda kod zemalja koje još nisu ratificirale Sporazum o pridruživanju i suradnji.
• Mnogo se trudila i bivša vlast. - Sanader je učinio snažan iskorak. I prošla Vlada imala je dobrih rezultata za dobivanje mišljenja, ali je ona u posljednje dvije godine mandata počela gubiti dah i nije više bila vjerodostojna da će uistinu i ispuniti tri bitne pretpostavke - povratak izbjeglica i njihovo zbrinjavanje, povratak imovine, dakle uistinu manjinsku politiku. Prošla ju je Vlada deklarirala, ali je nije provela. A učinjen je i napredak u suradnji s Haaškim sudom.
• Mislite li da kad je riječ o suradnji s Haaškim sudom više vjeruju Sanaderovoj nego Račanovoj vladi?
- Daleko više. Mogu i konkretizirati jer znam da je u tihoj diplomaciji postignuto više dobrih aranžmana s tužiteljicom.
• Mislite li na mogućnost Gotovinine obrane sa slobode ili nešto drugo?
- Mislim da je Hrvatska postala mnogo vjerodostojnijom, da ispunjava dvije prve pretpostavke u vezi s manjinama, što se pokazalo i ulaskom u izvršnu vlast. Govoreći o Haagu, dobro smo surađivali na određenoj dokumentaciji i u operativno-taktičko-tehničkim dogovorima o Gotovininu pojavljivanju pred Haaškim sudom.
• No, od toga zasad nema ništa.
- Da, ali je vjerodostojnost ipak vraćena. A glede nekih drugih mogućih slučajeva, postignuta je dobra klima u haaškom Tužiteljstvu da se Hrvatskoj prepusti jurisdikcija u određenim slučajevima iz domene Haaga.
• Biste li vi osobno ukinuli nagradu koju je prijašnji MUP bio raspisao za informacije o Gotovini?
- Vjerodostojne su izjave da će se Gotovina pojaviti pred Haaškim sudom. On bi trebao učiniti taj herojski iskorak. Dužnost je svakog da surađuje s Haagom, ne samo Vlade i Vladinih tijela. Vlada tu nagradu nije povukla i imamo obvezu preko MUP-a i sigurnosnih službi, na temelju već donesene odluke o izručenju, akciju djelotvorno provoditi.
• Je li ipak Hrvatska talac Gotovine?
- Mislim da je to prenaglašeno. Treba gledati cijeli kontekst, a slučaj generala Gotovine samo je jedan od predmeta suradnje s Haaškim sudom.
• Ali je najvažniji?
- Da, bitno najvažniji. Zbog još nejasnih pogleda na proširenje EU, zacijelo bi se u nekih članica Unije, i da nije slučaja Gotovine, našao i neki drugi argument. Pseudoargument i alibi. U tom kontekstu, kad bi se general pojavio pred Haagom, otpao bi argument da je Hrvatska njegov talac.
• Da, kad bi se pojavio, Hrvatska više ne bi bila talac.
- Nisam siguran da tada nešto drugo ne bi bilo sporno. To je Europa s dvije brzine, velike su rasprave o proširenju.
• Zašto HSP smeta međunarodnoj zajednici, a HDZ ne? U čemu je razlika, naravno ako govorimo o malo starijem HDZ-u od ovog današnjeg? - Stari HDZ transformirao se u novi. Nisu važna deklaratorna opredjeljenja, nego kako se politiku vodi, kreira i prihvaća. Važno je koliko je ta nova politika saživjela i prihvaćena na svim razinama stranke i pristaša. Teze koje se javljaju da vodstvo nema potporu u stranačkoj bazi ne stoje, jer je u biću HDZ-a učinjena kopernikanska promjena. Ta je politika inaugurirana prije izbora, a sada se čvrsto ugnijezdila u golemom dijelu stranke. To je rezultiralo izbornim rezultatima. A vrhuška u HSP-u nije bila svjesna da je percepcija o njima u međunarodnoj javnosti bila krajnje loša i da su još vrlo živa sjećanja na njihove čelnike koji su do nedavno bili nositelji ideja koje su davna prošlost
• Vlada je manjinska, očekujete li da ćete privući još neku stranku u svoje okrilje?
- To je teško očekivati, ali nije potpuna utopija. Iz okrilja HSS-a dolaze vrlo jasne poruke i signali da bi nekolicina zastupnika HSS-a bila vrlo raspoložena za najozbiljniju suradnju.
• Glavni dio HSS-a ili marginalni?
- Nekolicina zastupnika.
• Sada ih je 10 u Saboru. Na koliko ljudi mislite?
- Pa na trećinu. Ne mora to biti koalicija, ali mislim da bi bili spremni podržavati Vladu.
• Što mislite kako će se razvijati stranačka scena u Hrvatskoj?
- Idućih godina doći će do osjetne profilacije. Na lijevom spektru iskristalizirat će se dvije stranke. Mislim da će SDP izgubiti primat na ljevici. Bez obzira na sadašnje unutarnje procese, SDP-u uz bok vjerojatno će biti HNS.
• Smatrate li da će biti jednako jake stranke?
- SDP će pokušati u sebi ukotviti socijaldemokratsku dušu, a to će biti vrlo bolno za neke njegove dijelove. Time će se I smanjiti, jedan krak mogao bi otići lijevo, a ostatak se oblikovati kao istinska hrvatska socijaldemokracija. HNS ima program i građanske stranke i stranke s elementima ljevice. Centar će, pretpostavljam, potpuno usisati HDZ. Na desnici će ostati vjerojatno jedino HSP.
• Mijenja se Zakon o HRT-u, ali postoji bojazan, osobito urednika i novinara Televizije i Radija, da se Zakon mijenja samo zbog toga da bi HDZ izabrao "svog" ravnatelja i glavnog urednika. - Objektivno je više nemoguća takva transmisija. Nakana je isključivo u tome da elektronički medij bude objektivni javni servis. Nema prikrivenih nakana da HDZ stavi šapu na TV. Ali, sadašnje je stanje na Televiziji neodrživo.
• Vlada li nered na HTV-u?
- Da, to je potpuni anarhični nered, a krunski svjedoci su čelni ljudi i novinari na Televiziji.
• Govorite li o Informativnom programu, općoj organizaciji ili nečem trećem?
- Ima sjajnih dijelova programa, dokumentarnog, kulturnog, specijaliziranih emisija, ali u onom najhitnijem dijelu gdje TV treba biti javni servis - vlada golemi kaos.
• Jesu li u Informativnom programu pristrani i protiv vaše vlasti?
- Tu je prije svega riječ o neprofesionalnosti. |
|||
