Nismo sijali iluzije

Vladimir Šeks

Šeks Vladimir

Datum:

06.03.2004

Slika autor/izvor:

Objavljeno na:

Slobodna Dalmacija

Objavi na:

• Je li, kao što Vlada tvrdi, a s čime se oporba ne slaže, proračun razvojni i socijalni?
- To je dilema koja se javlja kod donošenja svih proračuna i toga nije pošteđena nijedna zemlja. U stabilnim zapadnim demokracijama vlada kroz proračun mora osigurati sredstva kojima će se poticati razvoj na svim područjima, a proračun istodobno mora biti i u funkciji socijalne države. Dakle, Hrvatska nije nikakva iznimka, a svaka vlada koja je od 1990. do danas predlagala proračun tvrdila je da on u sebi sadrži ravnotežu razvojnog i socijalnog i daje u granicama mogućnosti. Ista je situacija i s ovogodišnjim proračunom koji u sebi sadrži i bitne elemente razvojne komponente. Međutim, jasno je da kritičari tog dijela proračuna, sukladno svojim zahtjevima i očekivanjima, tvrde da nije dovoljno razvoj an. Što znači tvrdnja da proračun nije dovoljno razvojan? Proračun nikada ne može biti maksimalno razvojan, odnosno ne može biti razvojan onoliko koliko bi nekoj zemlji, a u ovom slučaju Hrvatskoj, u određenom trenutku bilo potrebno. Ista priča je i s njegovom socijalnom komponentom. Uvijek će biti onih koji će, u mnogim slučajevima s pravom, trvditi da država za rješavanje socijale ne izdvaja dovoljno. Ovogodišnji proračun je dobrim dijelom uvjetovan i diktiran...

• Preuzetim obvezama prethodne vlade?
- Da. Međutim, kad govorimo o toj nepobitnoj činjenici to ne znači da iznosimo bilo kakvu negativnu kvalifikaciju ili vrijednosni sud o radu prethodne vlade, a još manje da time tražimo alibi. Radi se o pukoj konstataciji i činjeničnom stanju koje nepobitno potvrđuje da je dio proračuna za 2004. godinu potrošen u 2003. godini.

• O kolikom se iznosu radi?
- Oko 6,5 milijardi kuna. To su preuzete ugovorne obveze koje Vlada mora poštovati, odnosno ne može ih raskinuti.

• Ima li u tome išta sporno?
- Ne radi se tu o ničijoj krivnji ili odgovornosti. Međutim, činjenica je daje prethodna vlada pri samom kraju mandata ugovarala određene poslove. Ugovarala ih je nakon raspuštanja Sabora, ali i nakon izbora, što nije bilo korektno.

• Zbog čega su to činili?
- Motivacija prethodne vlade bila je višestruka. Prvo, nije očekivala da će izgubiti izbore i otići u opoziciju. Drugo, ugovaranje određenih obveza i financijsko opterećenje budućeg proračuna rađeno je, kao što mi pravnici kažemo, s eventualnim umišljaj em. To se, doduše, radi pred svake izbore i time se žele dobiti dodatni politički poeni.

• To su radile i HDZ-ove vlade?
- Hrvatska ni po tome nije iznimka. To radi svaka vlada, tako se ponašaju vlade u svim europskim zemljama, a to će raditi i buduće vlade.

• Tvrdite da su se Ivica Račan i prošla vlada nadali još jednom mandatu?
-Da.

• Kako onda objašnjavate tvrdnje analitičara, ali i nekih bivših Račanovih koalicijskih partnera, da se predsjednik SDP-a predao i prije izbora?
- Račan se nije predao prije izbora, naprotiv sadašnja oporba je bila uvjerena da će pobijediti. Druga je stvar što neki analitičari i(li) kritičari, a radi dijela njegove izborne kampanje, procjenjuju da je Račan "bacio koplje u trnje" još prije izbora. Osim toga, žestoko mu se, pogotovo od strane HNSa, prigovaralo zašto nije išao na okupljanje široke koalicije i formiranje nove vlade.

• Je li to bilo izvodivo?
- Vrlo teško, ali Račan to nije ni pokušao.

• Zašto?
- Mislim da je procijenio da nema šanse da se postigne dogovor kojim bi se osigurala nužna saborska većina, a vjerojatno nije ni pokušao zbog toga da opet ne bi prolazio kroz sve muke koje su pratile i kroz koje je prolazila prethodna koalicijska vlada.

• Neki tvrde da takve i(li) slične muke čekaju i HDZ-ovu koaliciju.
- Ne bih rekao. Da bi parlamentarna većina od 80 zastupnika dijelom se radi o vanjskoj potpori, a dijelom o koalicijskim partnerima balansirano funkcionirala mora se voditi računa, poglavito tu mislim na Vladu, da se u izradi zakonskih prijedloga i drugih mjera politike djelatno uključe zastupnici stranaka ili njihovi predstavnici kako bi se u pripremnoj fazi usuglasila stajališta vezana uz sadržaj i dinamiku ispunjenja određenih dijelova ugovora, odnosno sporazuma o partnerstvu s pojedinim strankama. Ako se tako bude radilo, a hoće, odnosno tako se već radi, onda HDZ neće imati nikakvih problema ili nesporazuma s koalicijskim partnerima i strankama koje ga podržavaju.

• l HSS je podržao HDZ-ovu Vladu, ali to će, po svemu sudeći, biti sve. Naime, ovih dana vas je oštro napala potpredsjednica stranke Ljubica Lalić koja tvrdi da je proračun antislavonski i da su HDZ-ovi zastupnici, uključujući i Vas naravno, prevarili Slavonce?
- HSS je najavio da će podržati Vladu i to su i učinili. Njihova buduća politika će biti vrlo pragmatična i mislim da će se opredjeljivati od slučaja do slučaja, odnosno da HSS neće biti potpuna oporba i da neće uvijek glasovati protiv. A što se tiče tvrdnji gospođice Lalić, one, naravno, nisu točne jer nikome, pa tako ni Slavoncima, nismo obećavali brda i doline. U predizbornoj kampanji nismo sijali iluzije i građanima smo posve jasno rekli da ćemo, ako pobijedimo na izborima, u granicama proračunskih mogućnosti ispuniti ciljeve koji su bili posve jasno navedeni u jamstvenoj kartici. Toga se i držimo. HSS je na izborima prošao znatno slabije od onoga što su očekivali, a pogotovo su loše prošli u slavonskim izbornim jedinicama, pa me stoga i ne čudi ljutnja gospodične Lalić. Posve je razumijem. Međutim, mi se danas nemamo potrebe opravdavati bilo kome zbog toga što smo, što neki tvrde, davali nerealna obećanja. To nismo radili, a i nećemo.

• Nije li jedno od nerealnih obećanja smanjenje inozemnog duga? IDS-ov saborski zastupnik Damir Kajin tvrdi da će na kraju HDZ-ova mandata inozemni dug iznositi oko 40 milijardi dolara?
- To je njegova crna vizija. Kolega Kajin je o tome govorio misleći pri tom da će se nastaviti s dosadašnjom dinamikom zaduživanja.

• A neće?
- Nisam ekspert za ta pitanja, ali sa sigurnošću mogu reći da se Hrvatska neće dodatno zaduživati.

• Opet se vraćamo na HSS. Nakon što ste navodno pokušali "kupiti" neke nezavisne zastupnike s liste SDP-a, zasad neuspješno, ovih dana ste razljutili "seljake" izjavom da vam se približavaju, odnosno da vam određene signale šalju četvorica njihovih zastupnika. O čemu se radi i kakve vam signale šalju HSS-ovi zastupnici?
- HDZ ima 66 zastupnika i posve je jasno da smo odmah nakon izbora očekivali dobivanje mandata za sastav vlade. Zbog toga smo čim su objavljeni prvi neslužbeni izborni rezultati munjevito reagirali i na temelju prethodno pripremljenog scenarija krenuli u razgovore i pregovore s potencijalnim partnerima, koalicijskim i(li) vanjskim. Dakle, sa svim strankama i zastupnicima koji podržavaju Vladu. Nije se radilo niti se radi o bilo kakvoj političkoj trgovini, nego smo do sporazuma i dogovora u svim slučajevima isključivo došli usuglašavanjem interesa i očekivanja.

• Jeste li i HSS-u nudili koaliciju?
- Tražili smo podršku HSS-a i oni su nam je obećali. Nismo razgovarali o koaliranju jer se oni nisu mogli dogovoriti s obzirom na to da je jedna skupina bila za, a druga je "tvrdo" bila protiv koaliranja. Prevladalo je stajalište da HSS ide u oporbu, ali to ne isključuje mogućnost da u određenim situacijama neki njihovi zastupnici, a možda i svi, podrže HDZ.

• Dakle, ne "kupujete" HSS-ove zastupnike?
- Ne. Samo sam kazao da, a vezano za razgovore o potpori Vladi prilikom glasovanja, postoje određeni signali koji upućuju na zaključak daje sve više zastupnika koji su skloni da HSS kao cjelina promijeni stajalište. Razumljiv mi je način na koji je reagiralo vodstvo HSS-a jer misle da sam im time želio izazvati razdor u stranci.

• A niste?
- Ne.

• Time se ne bavite?
- Nema potrebe.

• A da ima, bavili bi se?
- Ne bih.

• Osim HSS-ovaca, žestoko su Vas napali i HSP-ovci, pogotovo njihov predsjednik Anto Đapić koji je nedavno izjavio da se trebate sramiti zbog toga što niste reagirali kad je Furio Radin govorio o etničkom čišćenju Srba u Hrvatskoj početkom devedesetih godina?
- Đapić dobro zna da nisam predsjedavao sjednicom, a to znači da, sukladno Poslovniku, nisam mogao ni prekinuti ni opomenuti Radina. On obmanjuje javnost i bavi se perfidnim podmetanjima. Naime, nakon stanke u svom sam uredu razgovarao s Radinom, zatražio sam od njega ispriku i oštro ga upozorio da se njegov govor može shvatiti kao optužba hrvatske državne politike da je sredinom devedesetih godina provela etničko čišćenje Srba i da je za to odgovorna, što, naravno, nije točno. Dakle, na Radinov istup sam reagirao vrlo oštro, ali Ante Đapić ne uvažava činjenice nego se bavi podmetanjima i perfidnim optužbama. Međutim, Radinov istup nije povod Đapićevim istupima.

• Nego?
- To je rezultat frustracije zbog nerealnog očekivanja da će i HSP biti dio vlasti?

• Niste li im to obećali?
- Oni su se tome nadali, ali za to nisu imali nikakvo uporište. Nikad im nismo ni nagovijestili, a kamoli obećali, da bi se mogli nadati da će sudjelovati u koalicijskoj vladi. U ogromnom dijelu međunarodne zajednice vladala je snažna, najblaže rečeno, percepcija da HSP nije stranka koja je prihvatljiva. To je bio glavni razlog zbog kojega nisu uključeni u formiranju vlade, ali to nije isključilo određene oblike suradnje u Saboru, što su oni posve otklonili.

• Zbog čega Anto Đapić tvrdi da ga mrzite?
- Nikoga ne mrzim, pa tako ni Dapića. Za to nema razloga. Možda on mene mrzi jer sam ga 1990. godine osobno isključio iz HDZ-a zbog njegove razbijačke politike koju je vodio u stranci. Te i neke druge stvari su prošlost na koju se ne kanim vraćati.

• Hoće li se način prijavljivanja za aktualni sat mijenjati? Ne mislite li da baš nije normalno da zastupnici cijelu noć čekaju da bi se prijavili za postavljanje pitanja?
- Odmah nakon izbora za predsjednika Sabora sazvao sam sve predsjednike klubova i rekao im da to nije dostojno saborskih zastupnika. 'Predložio sam im da za prvo zasjedanje postignemo gentlemenski sporazum kojim bi se dan prije zasjedanja Sabora, a taj dan zasijedaju i odbori, odredilo vrijeme, recimo od 15 do 18 sati, u kojemu bi se saborski zastupnici prijavljivali za postavljanje pitanja u aktualnom satu.

• Zašto to nije realizirano?
- Prijedlog nije prihvatio klub zastupnika SDP-a. Rekli su da oni to ne žele. Nakon toga sam klubovima predložio da pripreme i predlože svoje prijedloge izmjene Poslovnika.

• Kakvi su prijedlozi?
- Prijedloge su jedino odaslali HSLS i Libra, a o izmjenama Poslovnika usmeno su se izjasnili i neki zastupnici HNS-a. I to je sve. Nevjerojatno je, ali uopće nema ozbiljne političke volje da se dostave prijedlozi izmjena.

• Zašto?
- Nekome očito odgovara kaotično stanje.

• Zašto HDZ ne predloži izmjene Poslovnika?
- Zato što bi, to je posve jasno, prijedlog bio odbijen. Međutim, Hrvatski sabor će u tom dijelu morati promijeniti Poslovnik i to će i učiniti. Koje i kakvo rješenje će biti prihvaćeno ne znam, ali je posve jasno daje sadašnje rješenje neodrživo i za saborske zastupnike ponižavajuće.

• Kako podnosite rezultate istraživanja koji su nedavno objavljeni i prema kojima ste najnepopularniji političar? Rejting HDZ-u navodno raste, a Vama pada. Zbog čega?
- To je interesantno. Ne znam metodologiju istraživanja, ali bih volio znati po kojem ključu organizatori istraživanja javnog mnijenja izaberu određenu skupinu ljudi, recimo njih desetak, pa onda ispitanicima kažu da od njih biraju koji su najnepopularniji, odnosno najpopularniji. Metodologija mi doista nije poznata, ali da u takvom načinu ispitivanja javnog mnijenja nešto "šripi", pokazuje činjenica da se isti ljudi najčeće nalaze na istim mjestima na ljestvicama i popularnih i nepopularnih.

Autor: Vuk Đuričić