Milorad Pupovac, potpredsjednik SDSS-a koji je na izborima osvojio tri saborska mandata, govori o mogućem koaliranju s Kukuriku koalicijom, pojašnjava što su u njegovoj stranci mislili kada su govorili da u HDZ-u imaju pouzdanog partnera, a uz komentar o mogućnosti odustajanja od tužbe protiv Srbije za genocid, upozorava i zbog čega su Srbi u Hrvatskoj zabrinuti

Iako su pojedini čelnici Kukuriku koalicije najavljivali da koaliranje s onima koji su participirali u vlasti na odlasku ne dolazi u obzir, čini se da bi pobjednička opcija ipak mogla surađivati sa SDSS-om, koji je gotovo cijele četiri protekle godine bio čvrsto vezan uz HDZ. To je u razgovoru za Vjesnik potvrdio i Milorad Pupovac, potpredsjednik SDSS-a koji je na izborima osvojio tri saborska mandata.

Već ste razgovarali s prvim čovjekom Kukuriku koalicije i budućim premijerom Zoranom Milanovićem. Je li na pomolu koalicija SDSS-a s pobjednikom?

- Istina, već smo obavili neke razgovore o mogućoj suradnji te o odgovornosti nove vlade i zastupnika SDSS-a za rješavanja pitanja od velikog interesa i za državu i za srpsku zajednicu u Hrvatskoj. Utvrdili smo da postoji spremnost s obje strane, kao što postoji i svijest o potrebi s obje strane. Dakako, u ovoj situaciji nema ni njihova imperativa za dodatnim zastupnicima, jer sami imaju dovoljno mandata, niti kod nas postoji imperativ da sudjelujemo u formiranju većine, ali ono što postoji zajednička je odgovornost. Imamo ovdje na umu problematiku povratka izbjeglica, prava manjina i nekih europskih obveza. To je ono što nas rukovodi u ovoj stvari.

Ipak, u pobjedničkoj koaliciji neki će vam zamjeriti što je, ne tako davno, predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović govorio da je HDZ pouzdani partner.

- Mi smo s HDZ-om napravili neke vrlo značajne stvari za Hrvatsku, posebice što se tiče međuetničkih odnosa i položaja Srba u zemlji. I mi to ne možemo niti želimo negirati. Mislimo da je rješavanje takvih pitanja značajno i za buduću vladu, kao što je značajno i za cijelu zemlju. Vjerujem da je predsjednik Stanimirović mislio upravo na to kada je govorio o tome. Naravno, ne kanim komentirati takve zamjerke niti kanim omalovažavati ono što smo do sada napravili. Samo želim reći da postoji zajednička odgovornost za ono što još uvijek nije napravljeno. Svatko od nas u toj odgovornosti ima svoju ulogu.

Na što ste konkretno mislili kada ste nedavno u Banjoj Luci izjavili da su Srbi u Hrvatskoj zabrinuti »zbog govora mržnje u dijelu medija i političkih grupacija«?

- Želio sam i želim reći da u našim gradovima, po našim ulicama, po fasadama postoje natpisi koji, nema nikakve sumnje, predstavljaju poruke mržnje. Njima se veličaju neke poražene ideologije iz Drugog svjetskog rata, kao što je ustaška. Još uvijek se, kada nije dovoljno reći da je netko lopov, za nekoga kaže da je Srbin i četnik, a da o različitim oblicama govora mržnje na političkim skupovima i ne govorim.

Mislite li možda na nedavni predizborni govor Josipa Đakića?

- Nije Đakić, nažalost, jedini slučaj. Ovdje je već postalo uobičajeno da se na obilježavanje nekih godišnjica, stradanja ili ratnih uspjeha u javnim medijima plasiraju poruke koje jako nalikuju govoru mržnje. Ne bih, za sada, htio nikoga posebno imenovati, jer generalni je problem to što kod velikog dijela građana postoji određena naviknutost na takav govor.

Što su iz vaše pozicije, zastupnika srpske nacionalne manjine, ključni problemi s kojima bi se buduća vlada trebala uhvatiti u koštac?

- Više je tih problema. Recimo, nije završen proces obnove obiteljskih kuća, kao ni program stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskih prava; također, nije dovršena reelektrifikacija povratničkih sredina i kuća, kao ni konvalidacija radnog staža i mirovinskih pitanja. Značajan je i problem razvoja povratničkih sredina, a to nije samo problem Srba povratnika nego i njihovih susjeda hrvatske nacionalnosti. To je doista ogroman problem. Moramo raditi i na primjeni Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, posebno u sferi zapošljavanja i u području obrazovanja te jezičnih prava. Sve su to stvari koje, uz niz drugih, čekaju na rješenje. Posla svakako ima.

Kako komentirate najave izgledne ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić da bi se pitanje tužbe protiv Srbije za genocid, u nekoj varijanti, trebalo odbaciti?

- Moj stav o tom pitanju poznat je još od samog početka te priče. Smatram da do tih tužbi nije trebalo doći - ni s naše strane ni sa srbijanske strane. Ali kada je već došlo do takvog scenarija, morali bismo iznaći način da se one riješe drugačije. Prije svega ovdje je važna suradnja u sankcioniranju ratnih zločina, u rješavaju pitanja nestalih, kao i u povratku otuđenog kulturnog blaga. Moralo bi doći do generalne obnove povjerenja po takvim pitanjima i gesti međusobnog poštovanja žrtava i stradanja. Ako naše ekonomsko-socijalne okolnosti budu takve i ako političke okolnosti u Srbiji budu takve, onda bi se to što govori ministrica moglo ostvariti. To bi bio znak europske opredjeljenosti obiju država.
Uvažit ćemo kadrovske promjene koje će se neizbježno dogoditi

U tijelima Vlade na odlasku SDSS je »izborio« čak 17 važnih pozicija za svoje kadrove. Očekujete li da će i nova vlada biti tako široke ruke?

- U stranci ćemo vrednovati doprinose svih naših ljudi, kao što ćemo vrednovati i činjenicu o rekonstrukciji koja će se neizbježno dogoditi. Nema sumnje da ćemo o tome razgovarati s budućim mandatarom i ministrima nove vlade. Smatram da su neki naši kadrovi iznimno zaslužni za rješenje nekih vrlo složenih pitanja i nastojat ćemo da oni ostanu na pozicijama. Međutim, jednako tako ćemo tražiti da se i nekim drugim sposobnim ljudima pruži prilika.
 

Ivor FUKA