Neprivatizirane hotelske tvrtke treba restrukturirati pa privatizirati. Sve u iduće četiri godine. Najavio je to Veljko Ostojić, ministar turizma, koji na tu funkciju dolazi s mjesta predsjednika Uprave Rivijere Adria.

Nakon HSS-ovca Damira Bajsa, turistički će sektor na čelu sada ipak imati čovjeka iz svojih redova, iskusnog znalca s dugogodišnim turističkim iskustvom. Inače, Ostojiću ovo neće biti prva funkcija u resornom ministarstvu. Naime, svojevremeno je već bio pomoćnik bivše ministrice turizma Pave Župan Rusković.

Uz daljnju privatizaciju, jedna od osnovnih mjera koje je najavio novi čelnik hrvatskog turizma koji u Vladu ulazi ispred IDS-a je i smanjenje PDV-a u turizmu na 8 posto. Pojašnjavajući taj potez, Ostojić je kazao kako je pitanje smanjenja stope PDV-a u turizmu od izuzetnog značenja za povećanje konkurentnosti tog sektora.

Iz sivog u legalno

- Pitanje konkurentnosti je ključno pitanje hrvatskog turizma i time se u svom mandatu namjeravam najviše baviti. Hrvatska na ljestvici turističke konkurentnosti ne stoji sjajno, naime, 34. je u svijetu, 24. u Europi i osma od devet promatranih mediteranskih zemalja. Upravo u tome vidim veliki izazov koji stoji pred Ministarstvom i Vladom u cijelosti. Pritom je upravo pitanje PDV-a izuzetno značajno i ako se želimo ravnopravno natjecati s našim konkurentima, između ostalog, i stopa PDV-a bi trebala biti na razini sličnoj njihovoj. No, to je pitanje ukupne porezne politike te vjerujem da će Vlada prepoznati značaj i potrebe turizma. Naravno, pri tome treba imati u vidu i ukupno stanje financija zemlje, no osobno vjerujem da bi ukupni financijski efekti na proračun snižavanjem, odnosno ujednačavanjem stope u konačnosti bili pozitivni. I to prije svega prelaskom dijela sivog poslovanja u područje legalnog.

Na pitanje kako se pak planira pokrenuti zastale investicije u turizmu novi je ministar odgovorio kako će Hrvatska biti investicijski atraktivna jedino ako je konkurentna. Što i gdje će se graditi tek treba definirati Strategija razvoja turizma čije je donošenje najavljeno prije više od dvije godine, a ugovor o izradi potpisan u lipnju ove godine. Kod greenfield investicija pojedini projekti, poput projekta Brijuni rivijere koja se "vuče" godinama, nisu dovoljno dobro pripremljeni. Uz to, postoji niz atraktivnih lokacija i imovine koja je u vlasništvu države, a koja je potpuno neiskorištena.
 

- To sve trebamo staviti u funkciju što je moguće prije koristeći sredstva privatnih investitora, i domaćih i stranih - naglasio je Ostojić te dodao kako će se kod manjih, brownfield investicija nastojati poticati pretvaranje dijela kapaciteta u takozvanom privatnom smještaju u obiteljske hotele uz potporu Hrvatske banke za obnovu i razvoju (HBOR).

Između ostalog, pitanje turističkog zemljišta je za sada riješeno samo na papiru, no u praksi je situacija posve drugačija. Zbog toga je i nadalje otežano ili onemogućeno ulaganje turističkih subjekata čiji se objekti nalaze na tom zemljištu.

- Zakon je donesen 1. kolovoza 2010., a do danas nije potpisan ni jedan koncesijski ugovor što samo po sebi znači da nešto ne štima. Planiramo izmjenu Zakona prije svega u području rješenja koja se tiču autokampova i s tim krećemo odmah - najavio je naš sugovornik ukazujući i na promjene koje bi se trebale dogoditi u radu samog resornog ministarstva. Naime, prema njegovim će se riječima udruženim oglašavanjem baviti Hrvatska turistička zajednica (HTZ), odnosno sustav turističkih zajednica zajedno s privatnim sektorom.

Transformirati HTZ

- Zadaća Ministarstva je, pak, stvarati bolji makrookvir za poslovanje gospodarskih subjekata sektora - reći će Ostojić dodajući kako će se zalagati za veći proračun Ministarstva turizma, ali je pritom i sam svjestan trenutnog stanja proračuna. Ocjenjuje kako je sadašnji proračun Ministarstva malen ako se želi napraviti ozbiljne i brze pomake, no "nisu sve aktivnosti uvijek i nužno vezane uz veliki novac."

Novi predsjednik HTZ-a najavio je i kako je potrebna transformacija sustava. Sustav je, reći će, Hrvatskoj potreban i rezultirao je s mnogo koristi za domaći turizam, no treba ga dodatno restrukturirati i profesionalizirati. Lokalna razina treba se pretvoriti u DMC organizacije stvarajući nove proizvode kao motive dolaska, dok promocija treba ići na regionalnu i nacionalnu razinu. Osim toga, potrebno je jače koristiti ICT alate u promociji i prodaji.

Alenka JURIČIĆ