savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=2544&u-sljedecih-20-godina-nestat=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=2544&u-sljedecih-20-godina-nestat=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=2544&u-sljedecih-20-godina-nestat=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=2544&u-sljedecih-20-godina-nestat=

Ivo  Šlaus

../intervjui/intervjui.php?osoba=3326&ivo-slaus

Šlaus Ivo
Datum:
03.03.2012
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Akademik dr.sc. Ivo Šlaus, znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković (u području fizike čestica i nuklearne fizike), sljedeće dvije godine predsjeda Svjetskom akademijom umjetnosti i znanosti. S dr. Šlausom u povodu toga razgovaramo i o odgovornosti znanstvenika za budućnost i dobrobit čovječanstva.


 

Član ste utjecajnih međunarodnih asocijacija, poput Rimskog kluba. Postoje li svjetski moćnici koji vladaju svijetom? Čini se da su novi moćnici (i) tzv. rejting agencije.
- Postoje stvarni moćnici i pseudomoćnici. Moćnici su oni koji pridonose dobrobiti čovječanstva, ali prouzrokuju i nesreće (Nobel, Oppenheimer, Saharov, Haber), koji uobličuju naš svjetonazor (Newton, Darwin, Einstein, Bohr, ranije Bošković), koji uvode niz inovacija (Tesla, inicijatori društvenih mreža). To su najčešće nobelovci, članovi raznih akademija i "obični" ljudi koji rade svoj posao.

TITO I AMERIKANCI NA MJESECU


Što kažete na nedavno objavljeni dokumentarac i priču da je Jugoslavija u doba hladnoga rata SAD-u prodala svemirski program?
- Amerikanci su bili sposobni ostvariti svoj svemirski program bez ikakve pomoći i uvida u znanstvene radove napravljene prije 20-ak godina. Je li senator Kennedy o tome pregovarao s predsjednikom Titom zanimljivo je, ali nije bitno za američki ni za bilo koji svemirski projekt.


Pričalo se čak da je Jugoslavija mogla izgraditi atomsku bombu, zašto nije?
- Politički bi Jugoslavija puno više izgubila da je napravila nuklearnu bombu, a znanstveno i tehnološki ne bi ništa dobila.


Temelj je ljudski kapital, a ne financijski


- Sjećam se vica koji sam čuo u Poljskoj prije 30 godina, u kojem pitaju poljskog ekonomista što misli o kapitalizmu i on odgovara "Kapitalizam je na rubu propasti." Slijedi pitanje "A socijalizam?" i odgovor je "Uvijek korak ispred." Naravno, kapitalizam i socijalizam s početka 20. stoljeća su prošlost. Ali u učenju Smitha, Ricarda, Marxa, Hayeka itd. ima velebnih misli. Ne smijemo nikada zaboraviti da je Adam Smith bio moralni filozof. Temelj je ljudski kapital - a ne financijski, koji je virtualno danas nekoliko puta veći od stvarnog, tj. ukupni svjetski BDP je oko 50.000 milijardi eura, dok se dnevno vrti oko 3-5 tisuća milijardi pa bi ako pomnožimo s brojem dana ili radnih dana to bilo više od 700.000 milijardi. Znači da je najveći dio financijskog kapitala virtualan, a ne stvaran.
80-90 godina će uskoro biti očekivano trajanje života pa će i rad do 75. ili 85. godine biti nužnost


Mladima kraće radno vrijeme


U Hrvatskoj mora narasti postotak visokoobrazovanih bar dva puta i postotak uključenih u formalno cjeloživotno obrazovanje deset puta. Demografska slika mora se promijeniti. Kako kaže švedski premijer, rad do 75. ili 85. je nužnost, jer očekivano trajanje života će uskoro biti 80-90 godina. Jasno, nije moguće biti rudar, ali ni balerina, pa čak ni sveučilišni profesor u tim godinama i nužna su nova zanimanja i sve više djelomična zanimanja. Ali njih treba i na drugom kraju spektra: mladi ljudi imaju pravo na kraće i djelomično radno vrijeme da bi mogli imati i odgojiti svoju djecu.
 

Među "običnima" su i Einstein (bio činovnik u patentnom uredu), ali i Tesla. Te ljude, naravno, nalazimo u Pokretu Pugwash, Svjetskoj akademiji i Rimskom klubu, jer su ih i osnovali. Tu su i klubovi bivših političkih čelnika Madridski klub i Europska mreža lidera te organizacije predstavnika država i vlasnika velikih korporacija i banaka. I oni mogu biti stvarni moćnici. Dug je popis važnih odluka UN-a i sličnih koje su pridonijele dobrobiti svijeta. No mnoge institucije postaju sterilne, okamenjene i štetne. Akademije, sveučilišta i instituti su glavni generatori znanosti i novih ideja, ali su i krute i inertne kada se trebaju mijenjati. Još gore je s onima koje se ne temelje na znanosti, kao agencije za određivanje kreditnog rejtinga ili čak MMF i Svjetska banka.

Odljev mozgova


Kako ocjenjujete znanstvenu politiku u Hrvatskoj?
- U 21. stoljeću znanstvena politika je temelj ukupne politike, jer znanost ulazi u sve. Stalno govorim studentima da politika prodire u sve, ali sve prodire u politiku, a znanost je glavna u tome. Često se smatra da su znanost i kultura nadgradnje. To je posve pogrešno. Znanost je temelj svega i mjerilo svega jer jedino što je sigurno čovjek uspješno napravio je znanost (umjetnost traži opširniju raspravu). Tijekom 20-godišnje povijesti znanstvena politika uglavnom nije dorasla zahtjevima Hrvatske. Svim iznimnim studentima treba omogućiti nastavak studija, recimo put do doktorata znanosti. Strah od previše doktora nije osnovan - treba nam bar pet puta više stvarnih doktora znanosti koji stvaraju, kritiziraju i analiziraju, imaju ideje i svijet ih prepoznaje kao lidere.
Dakle, ne slažete se s pesimističnim najavama da će ulazak u EU pokrenuti novi odljev znanstvenika i stručnjaka?
- Nema razloga zašto bi učlanjenje Hrvatske u EU povećalo odljev mozgova. Hrvatski znanstvenici uvijek su odlazili u inozemstvo i tamo radili. Ja sam proveo bar deset godina radeći na mnogim svjetskim univerzitetima. Dapače, naše vodeće znanstvene institucije potiču naše znanstvenike da istražuju koristeći svjetske centre, ali naravno, ne prekidajući intenzivan odnos i sa svojom izvornom institucijom u Hrvatskoj i s našom domovinom. Neki odluče živjeti vani, ali mislim da će taj postotak čak biti manji našim ulaskom u EU. Bitno je da naši znanstvenici imaju odlične uvjete za svoj rad.

Mladima kraće radno vrijeme


Kažete da je zastarjelo mjeriti rejting države po BDP-u, da je bolji pokazatelj stopa zaposlenosti. Koji su pravi odgovori na aktualnu gospodarsku krizu?
- Suvremenu ekonomiju obilježavaju ne samo financijske i ekonomske krize nego i to što čovjek proizvodi smeće i štetu tako da je tzv. ekološki otisak 30 posto veći nego što Zemlja može apsorbirati. Prednost BDP-a je da je vrlo jednostavan i mjeri ekonomsku aktivnost bez obzira na to je li štetna, poput proizvodnje oružja, ili korisna kao proizvodnja hrane, lijekova ili istraživanja. Moramo razviti indikatore koji mjere što je u ekonomskom životu bitno. Zaposlenje je ekonomski ekvivalent političkih prava, npr. prava na izbor. Postotak zaposlenih u EU je niži od 65 posto, a cilj je dostići 75 posto. U Hrvatskoj je zaposlenost i niža. Postotak zaposlenosti je relativno jasan, promptan i točan indikator, pa zagovaram njegovo korištenje. No i to je statistički pokazatelj i nipošto ne znači da traži da se svako radno mjesto održava vječno. Brzi razvoj prouzrokuje brze promjene: one se mijenjaju i nemoguće je stalno raditi isto. U sljedećih 20 godina gotovo 50 posto sadašnjih zanimanja bit će zastarjelo pa će nestati ili tražiti mnogo manji broj radnika, a "rodit" će se mnoštvo drugih. Sigurno će trebati sve više obrazovanja i to naročito cjeloživotnog obrazovanja.

Duška PALIBRK

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


20.01.1975  Vrlić Ivica
20.01.1969  Katalinić Josip
20.01.1966  Beljo Lučić Ružica
20.01.1966  Karakaš Ivan
20.01.1963  Cvitanović Hrvoje
20.01.1962  Ćaleta Stipe
20.01.1959  Štimac Radin Helena
20.01.1952  Špičko Vinko
20.01.1938  Kulišić Josip
20.01.1936  Begić Slavko
20.01.1931  Sančević Zdravko
20.01.1928  Knežević Zdenko