Bez pokretanja malog i srednjeg poduzetništva i obrta Hrvatska će teško izaći iz ekonomske krize, jasno je svima kao dan, a ministar Gordan Maras u tom smislu najavljuje proaktivnu politiku Vlade i cijeli niz projekata koji bi trebali nove poduzetnike obrazovati, postojeće stimulirati, a strane investitore lakše dovesti.
Koji su potezi koje će vaše ministarstvo prve poduzeti?
- Ovoga tjedna na Vladu iz našega ministarstva ide program “Poduzetnički impuls”, ukupno težak 327 milijuna kuna, operativni program poticanja poduzetništva. Najviše sredstava ide razvoju konkurentnog poduzetništva,
Svi smo na istom poslu, projekti moraju ići, a tko će ih provesti, svejedno je - Edukacija kadra
Iz škole u vlastiti biznis
Jako puno polažete na obrazovanje poduzetnika, zašto?
- Istina, a jasno je i zašto: jer bez educiranog kadra ne može biti uspjeha. Evo, ekskluzivno mogu najaviti jedan projekt u suradnji s Ministarstvom obrazovanja, znanosti i sporta, a to je uvođenje novog nastavnog predmeta Obrazovanje za poduzetništvo u srednje škole - prioritet će, naravno, biti sve srednje strukovne škole, a cilj je uvesti takav predmet u sve škole, pa i u gimnazije, u treći i četvrti razred. I danas postoje neki predmeti u školama koji učenike uče o gospodarstvu i politici, ali ovo bi bio posve novi, operativni pristup. Učenici koji se u strukovnim školama obrazuju za zanate i obrte naučit će kroz novi predmet na najpraktičniji mogući način kako funkcionira poduzetništvo, koji su zakonski okviri za otvaranje tvrtki, kakve su mogućnosti sufinanciranja projekata itd. Želimo stvoriti educirane mlade ljude koji su kad napuste srednju školu, i ako ne idu na fakultet, odmah u stanju pokrenuti svoj privatni biznis. Neće to biti opterećujuće za učenike, dovoljno je imati jedan sat tjedno takve nastave, koja će biti projektna: dakle, u suradnji s mentorima, profesorima, ljudima od struke koji su spremni uključiti se u takvu nastavu, što za sustav ne bi bilo skupo.
Zbog teške gospodarske situacije u zemlji i nelikvidnosti dio postojećih radnih mjesta nestat će
|
čak 115 milijuna kuna, a program je u prvom redu okrenut jačanju međunarodne konkurentnosti poduzetnika u Hrvatskoj i poticanju novih tehnologija. Najvažnije je da se Hrvatska otvori svijetu, da pokaže da naši poduzetnici mogu funkcionirati u uvjetima svjetskog tržišta i da smo spremni za inovacije i nove tehnologije. U našem programu gotovo jednako toliko novca ide i projektima subvencioniranja kamata za poduzetnike i financiranje jamstava, ukupno 113 milijuna kuna.
RASTERETITI PODUZETNIKE
Skup je to sport za proračun, sufinanciranje poduzetništva.
- Ne bih se složio, ulaganje u poduzetništvo nije skupo, ono je nužnost. S druge strane, činjenica je, naime, da bi se u sljedeće tri godine sav taj novac zapravo trebao vratiti u proračun, kroz gospodarski rast, poreze, zapošljavanje. Poduzetnike treba rasteretiti i stimulirati u ovoj prvoj fazi da bi se konkretni učinci vidjeli sljedećih godina. Ono što je važno jest da su takvi konkuretni poduzetnici poželjni partneri svima na tržištu, dakle nije samo stvar u poticajima nego i u stabilizaciji poslovanja takvih tvrtki.
Ključna je stvar za Hrvatsku njezin kreditni rejting. Čini se da smo u ovoj prvoj fazi izbjegli status “junk”, no hoće li tako i ostati?
- I Fitch i druge rejting-agencije pokazale su da imaju povjerenja u ono što radimo mi u novoj vladi. Donijeli smo dobar okvir za racionalnu javnu potrošnju, i očito u ovom trenutku imamo povjerenje investitora i agencija. To je doista presudno za Hrvatsku, ali nije nikakva slučajnost: proračun je rashodovno smanjen, deficit će sljedećih godina biti još i manji, uklanjaju se administrativne barijere. Vidjet ćemo kako će proći prva sljedeća emisija obveznica. Mislim da kolega Linić radi dobar posao kao ministar financija. Ja kao ministar poduzetništva mogu samo reći da postoji ogroman i konkretan interes investitora za Hrvatsku. Povjerenje u Hrvatsku kontinuirano raste.
OTVORENA DRŽAVA
Vi smatrate da je promjena vlasti bila dovoljna za povjerenje agencija i investitora?
- Naša politika zasnovana je na ozbiljnom radu, štednji, svjesni smo da bi pad rejtinga digao kamate svima, ne samo državi nego i građanima, tvrtkama. To ne možemo dozvoliti, nije opcija. I zato imamo veliko povjerenje javnosti, kako domaće tako i strane.
Gdje su strani investitori?
- Evo, upravo razgovaram u ime Ministarstva s jednom velikom multinacionalnom kompanijom koja planira u Hrvatskoj oformiti svoj regionalni service-center, gdje bi zaposlila 200 ljudi i smjestila svoje računovodstvo, nabavu, IT servis itd. Trenutačno radimo na kvalitetnijim poticajima za ulaganje u Hrvatsku. Na žalost, tu još nismo dovoljno konkuretni u odnosu prema usporedivim zemljama iz regije, ali ako budemo u stanju dovesti jednu takvu kompaniju u Zagreb, tada će doći i druge slične međunarodne tvrtke. U tom slučaju došlo bi do novog zapošljavanja, i to upravo najkvalitetnijeg visokoobrazovanog kadra.
Što je najvažnije u privlačenju investitora?
- Prvo, administrativna fleksibilnost, uklanjanje barijera, na čemu intenzivno radi cijela državna uprava. I, drugo, činjenica da smo od 2013. punopravna članica EU. Doista postaje svejedno hoće li neki investitor tvornicu ili pogon graditi u Milanu, Muenchenu ili Zagrebu i Rijeci. To je naša najveća šansa. Bit ćemo dio Europe, s izuzetno dobro obrazovanim kadrom, a istovremeno povoljnom cijenom rada. Siguran sam da ćemo uspjeti. Upravo sam se vratio iz Njemačke, gdje sam se susreo s vicekancelarom i ministrom gospodarstva SR Njemačke, dr. Philippom Röslerom, povjerenikom EU za energetiku Güntherom Oettingerom i potpredsjednikom vlade Bavarske Martinom Zeilom a razgovarali smo o konkretnim poslovima, pokretanju određenih investicija u turizmu, ali i o suradnji na energetskim projektima, gdje imamo velike potencijale za ulaganja. Svaku priliku treba iskoristiti. Moramo shvatiti da nema manje važnih investicija i investitora, svatko je dobrodošao i svatko nam mora biti zanimljiv. Dosad Hrvatska nije bila dovoljno otvorena, moj pristup je drugačiji, želimo poslovnom svijetu na svim razinama poslati jasnu poruku: Zainteresirani smo za sve projekte, od strateških u energetici do najmanje poduzetničke suradnje. Sve se lista na burzi, i jako je važno da Hrvatska postane vidljiva, prisutna kao friendly, otvorena država.
PODRŠKA GRAĐANA
Odmah nakon preuzimanja ove funkcije izašli ste s vrlo optimističnim najavama o pedeset tisuća novih radnih mjesta, sedam tisuća novih poduzetnika i pet tisuća novih obrtničkih tvrtki. Je li to neoprezno, i za vas, uostalom, dvosjekli mač, ako se plan ne ostvari do kraja mandata?
- Nije to bilo nerealno, samo ambiciozno. Jer, ako se tako ne dogodi, ako ne uspijemo - svi smo u problemu, cijela država, građani, ne samo Vlada ili ja kao ministar. Moramo biti svjesni situacije: zbog teške gospodarske situacije u našoj zemlji, nelikvidnosti i krize dio postojećih radnih mjesta nestat će. Moramo ih kompenzirati novim poduzećima i radnim mjestima, i nikako ne dozvoliti novi rast nezaposlenosti. Ova vlada učinit će sve da potakne razvoj poduzetništva.
Kakva je vaša ocjena rada Vlade nakon prva dva mjeseca? U SDP-u sami priznajete da nedostaje kvalitetnih menadžera, a HUP se već ogradio od vaše politike?
- Mi činimo sve što možemo, mislim da je Vlada zaista kvalitetno počela rad, nema čekanja, nema krzmanja, a to potvrđuje i povjerenje koje trenutačno uživamo. Priča je pozitivna, i istraživanja javnog mišljenja to pokazuju. Imamo podršku građana i odgovorno radimo. Naravno, ta podrška nije bezuvjetna i radit ćemo na tome da je kontinuirano zaslužujemo, na to smo spremni. Prvi put je u tako kratkom roku postignuta fiskalna konsolidacija, smanjen je deficit, donesen je racionalan proračun. Napravili smo dobar posao i stvorili temelj za izlazak iz krize.
A HUP?
- Što se HUP-a tiče, bio sam na nekoliko sastanaka s članovima HUP-a, gdje su reakcije na naše poteze bile vrlo pozitivne. Zbog toga mi nije jasan posljednji istup direktora HUP-a, jer su upravo poduzetnici najviše dobili poreznom reformom, odnosno rasterećenje cijene rada, ukidanje poreza na dobit za reinvestiranu dobit te ukidanje parafiskalnih nameta. Samo iz doprinosa i parafiskalnih nameta gospodarstvo, odnosno poduzetnici dobili su više od tri milijarde kuna na godišnjoj razini.
OTOK IZVRSNOSTI
Možete li navesti neke konkretne projekte na kojima radite?
- Zadovoljan sam da mogu najaviti SEECEL projekt - osnivanje Regionalnog centra za poduzetničko učenje zemalja jugoistočne Europe. Radi se o centru koji će biti smješten i gradit će se vjerojatno u Zagrebu, na Borongaju, a podržan je od EU kao jedinstveni primjer europskog projekta, koji Hrvatsku pozicionira kao jednog od predvodnika poduzetničkog učenja u Europi. U tom centru educirali bi se poduzetnici iz zemalja u okviru Dunavske strategije, dakle radi se i o članicama Europske unije i onima koje su tek kandidati ili bi to željeli postati - Bugarskoj, Rumunjskoj, Moldaviji, Ukrajini, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Austriji, Albaniji, BiH, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i Srbiji. Da prevedem na jednostavan jezik - s realizacijom tog projekta, čija se dokumentacija financira s 1,7 milijuna eura iz IPA višekorisničkog paketa te čija će realizacija vrijediti 30 milijuna eura, Zagreb će zapravo dobiti novi veliki kongresni centar, s novim smještajnim kapacitetima, prostorima za radionice, istraživanje itd. Glavni cilj je obrazovanje za poduzetništvo, dakle održavanje svih mogućih edukacija i međunarodnih seminara, a potom i ostvarivanje projekta “dostupnosti poduzetničkih vještina”, dakle jačanje kapaciteta poduzetnika. Smatram da je taj projekt iznimno važan, i već je dobio sve pohvale EU kao “otok izvrsnosti”.
U kojoj je to fazi zapravo?
- Uvjeren sam da će biti otvoren do sredine 2014. godine. No, kao svojevrsni uvod u cijelu priču, evo, mogu najaviti i ministarsku konferenciju koja bi se u Zagrebu trebala održati u rujnu, gdje ćemo okupiti ministre poduzetništva i gospodarstva iz svih nabrojenih država Dunavske strategije i šire u suradnji s EU.
Svi mi iz Vlade na istom smo poslu. Projekti moraju ići, a hoće li ih provesti Čačićevo ministarstvo ili moje, svejedno je.
Piše: Tihana TOMIČIĆ
|
